3,378 research outputs found
COMPARATIVE ANALYSIS OF FAIRY TALES BY IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ AND HANS CHRISTIAN ANDERSEN
No full textIvana Brlić-Mažuranić jedna je od najznačajnija je spisateljica za djecu u Hrvatskoj. Hans Christian Andersen danski je pisac koji je svjetski poznat. Za Ivanu Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena karakteristično je da su pisali bajke za djecu. Njihove bajke nalaze se na popisu obaveznih lektira u osnovnoj školi. Pretežito ih čitaju učenici nižih razreda osnovne škole. U ovom radu ispitane su sociodemografske varijable (škola, razred, spol, opći uspjeh), preferencije i poznavanje bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena. Za istraživanje su odabrane bajke koje su učenici 3. i 4. razreda osnovne škole „Manušˮ, „Lučacˮ i „Split 3ˮ čitali kao obveznu lektiru. Na popisu obvezne lektire među djelima Ivane Brlić-Mažuranić odabran je „Regočˮ i „Šuma Striborovaˮ, a kod Hansa Christiana Andersena „Carevo novo ruhoˮ, „Ružno pačeˮ i „Djevojčica sa šibicamaˮ. Instrument ispitivanja za prikupljanje potrebnih podataka bio je anketni upitnik. U istraživanju je sudjelovalo 105 učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola. Rezultati istraživanja pokazali su kako ne postoji statistički značajna povezanost u učeničkim preferencijama bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena, ali i da ne postoji statistički značajna povezanost između rezultata na skali preferencije i ukupnom rezultatu poznavanja određene bajke. Učenici koji su na Likterovoj skali zaokružili 4. (djelomično mi se sviđa) i 5. (u potpunosti mi se sviđa) imali su lošije znanje o bajkama u odnosu na učenike koji su zaokružili 1. (u potpunosti mi se ne sviđa), 2. (djelomično mi se ne sviđa) i 3. (niti mi se sviđa niti ne sviđa). Pri tome se može zaključiti da učenici koji su manje preferirali gore navedene bajke, vjerojatno bolje razumiju problematiku i pouku navedenih bajki. Učenici koji su više preferirali gore navedene bajke vjerojatno nisu najbolje razumjeli problematiku i pouku navedenih bajki nego ih preferiraju zbog nekih drugih razloga.Ivana Brlić-Mažuranić is one of the most important writers for children in Croatia. Hans Christian Andersen is a world-famous Danish author. It is characteristic of Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen that they wrote fairy tales for children. Their fairy tales are on the list of compulsory reading in primary school. They are mostly read by elementary school students attending lower grades . In this paper, sociodemographic variables (school, class, gender, general success), preferences and knowledge of fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen were examined. Fairy tales that have previously been read as compulsory reading by the 3rd and 4th grade students at the elementary schools „Manušˮ, „Lučacˮ and „Split 3ˮ were selected for the research. On the list of mandatory readings, „Regočˮ and „Stribor's forestˮ were selected from Ivana Brlić-Mažuranić, and „The Emperor's new clothesˮ, „The ugly ducklingˮ and „A little match girl" from Hans Christian Andersen. The research instrument for collecting the necessary data was a survey questionnaire. 105 3rd and 4th grade elementary school students participated in the research. The results of the research showed that there is no statistically significant correlation in student preferences for fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen, but also that there is no statistically significant correlation between the results on the preference scale and the overall result of knowing a certain fairy tale. Students who circled 4. (partially like) and 5. (completely like) on the Liketer scale had a worse knowledge of fairy tales compared to students who circled 1. (completely dislike), 2. (partly dislike) and 3. (neither like nor dislike). Therefore, it can be concluded that the students who preferred the above-mentioned fairy tales less, probably have a better understanding of the problems and lessons of the above-mentioned fairy tales. The students who preferred the abovementioned fairy tales probably did not have the best understanding of the issues and lessons of those fairy tales but prefer them for some other reasons
COMPARATIVE ANALYSIS OF FAIRY TALES BY IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ AND HANS CHRISTIAN ANDERSEN
No full textIvana Brlić-Mažuranić jedna je od najznačajnija je spisateljica za djecu u Hrvatskoj. Hans Christian Andersen danski je pisac koji je svjetski poznat. Za Ivanu Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena karakteristično je da su pisali bajke za djecu. Njihove bajke nalaze se na popisu obaveznih lektira u osnovnoj školi. Pretežito ih čitaju učenici nižih razreda osnovne škole. U ovom radu ispitane su sociodemografske varijable (škola, razred, spol, opći uspjeh), preferencije i poznavanje bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena. Za istraživanje su odabrane bajke koje su učenici 3. i 4. razreda osnovne škole „Manušˮ, „Lučacˮ i „Split 3ˮ čitali kao obveznu lektiru. Na popisu obvezne lektire među djelima Ivane Brlić-Mažuranić odabran je „Regočˮ i „Šuma Striborovaˮ, a kod Hansa Christiana Andersena „Carevo novo ruhoˮ, „Ružno pačeˮ i „Djevojčica sa šibicamaˮ. Instrument ispitivanja za prikupljanje potrebnih podataka bio je anketni upitnik. U istraživanju je sudjelovalo 105 učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola. Rezultati istraživanja pokazali su kako ne postoji statistički značajna povezanost u učeničkim preferencijama bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena, ali i da ne postoji statistički značajna povezanost između rezultata na skali preferencije i ukupnom rezultatu poznavanja određene bajke. Učenici koji su na Likterovoj skali zaokružili 4. (djelomično mi se sviđa) i 5. (u potpunosti mi se sviđa) imali su lošije znanje o bajkama u odnosu na učenike koji su zaokružili 1. (u potpunosti mi se ne sviđa), 2. (djelomično mi se ne sviđa) i 3. (niti mi se sviđa niti ne sviđa). Pri tome se može zaključiti da učenici koji su manje preferirali gore navedene bajke, vjerojatno bolje razumiju problematiku i pouku navedenih bajki. Učenici koji su više preferirali gore navedene bajke vjerojatno nisu najbolje razumjeli problematiku i pouku navedenih bajki nego ih preferiraju zbog nekih drugih razloga.Ivana Brlić-Mažuranić is one of the most important writers for children in Croatia. Hans Christian Andersen is a world-famous Danish author. It is characteristic of Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen that they wrote fairy tales for children. Their fairy tales are on the list of compulsory reading in primary school. They are mostly read by elementary school students attending lower grades . In this paper, sociodemographic variables (school, class, gender, general success), preferences and knowledge of fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen were examined. Fairy tales that have previously been read as compulsory reading by the 3rd and 4th grade students at the elementary schools „Manušˮ, „Lučacˮ and „Split 3ˮ were selected for the research. On the list of mandatory readings, „Regočˮ and „Stribor's forestˮ were selected from Ivana Brlić-Mažuranić, and „The Emperor's new clothesˮ, „The ugly ducklingˮ and „A little match girl" from Hans Christian Andersen. The research instrument for collecting the necessary data was a survey questionnaire. 105 3rd and 4th grade elementary school students participated in the research. The results of the research showed that there is no statistically significant correlation in student preferences for fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen, but also that there is no statistically significant correlation between the results on the preference scale and the overall result of knowing a certain fairy tale. Students who circled 4. (partially like) and 5. (completely like) on the Liketer scale had a worse knowledge of fairy tales compared to students who circled 1. (completely dislike), 2. (partly dislike) and 3. (neither like nor dislike). Therefore, it can be concluded that the students who preferred the above-mentioned fairy tales less, probably have a better understanding of the problems and lessons of the above-mentioned fairy tales. The students who preferred the abovementioned fairy tales probably did not have the best understanding of the issues and lessons of those fairy tales but prefer them for some other reasons
COMPARATIVE ANALYSIS OF FAIRY TALES BY IVANA BRLIĆ-MAŽURANIĆ AND HANS CHRISTIAN ANDERSEN
No full textIvana Brlić-Mažuranić jedna je od najznačajnija je spisateljica za djecu u Hrvatskoj. Hans Christian Andersen danski je pisac koji je svjetski poznat. Za Ivanu Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena karakteristično je da su pisali bajke za djecu. Njihove bajke nalaze se na popisu obaveznih lektira u osnovnoj školi. Pretežito ih čitaju učenici nižih razreda osnovne škole. U ovom radu ispitane su sociodemografske varijable (škola, razred, spol, opći uspjeh), preferencije i poznavanje bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena. Za istraživanje su odabrane bajke koje su učenici 3. i 4. razreda osnovne škole „Manušˮ, „Lučacˮ i „Split 3ˮ čitali kao obveznu lektiru. Na popisu obvezne lektire među djelima Ivane Brlić-Mažuranić odabran je „Regočˮ i „Šuma Striborovaˮ, a kod Hansa Christiana Andersena „Carevo novo ruhoˮ, „Ružno pačeˮ i „Djevojčica sa šibicamaˮ. Instrument ispitivanja za prikupljanje potrebnih podataka bio je anketni upitnik. U istraživanju je sudjelovalo 105 učenika 3. i 4. razreda osnovnih škola. Rezultati istraživanja pokazali su kako ne postoji statistički značajna povezanost u učeničkim preferencijama bajki Ivane Brlić-Mažuranić i Hansa Christiana Andersena, ali i da ne postoji statistički značajna povezanost između rezultata na skali preferencije i ukupnom rezultatu poznavanja određene bajke. Učenici koji su na Likterovoj skali zaokružili 4. (djelomično mi se sviđa) i 5. (u potpunosti mi se sviđa) imali su lošije znanje o bajkama u odnosu na učenike koji su zaokružili 1. (u potpunosti mi se ne sviđa), 2. (djelomično mi se ne sviđa) i 3. (niti mi se sviđa niti ne sviđa). Pri tome se može zaključiti da učenici koji su manje preferirali gore navedene bajke, vjerojatno bolje razumiju problematiku i pouku navedenih bajki. Učenici koji su više preferirali gore navedene bajke vjerojatno nisu najbolje razumjeli problematiku i pouku navedenih bajki nego ih preferiraju zbog nekih drugih razloga.Ivana Brlić-Mažuranić is one of the most important writers for children in Croatia. Hans Christian Andersen is a world-famous Danish author. It is characteristic of Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen that they wrote fairy tales for children. Their fairy tales are on the list of compulsory reading in primary school. They are mostly read by elementary school students attending lower grades . In this paper, sociodemographic variables (school, class, gender, general success), preferences and knowledge of fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen were examined. Fairy tales that have previously been read as compulsory reading by the 3rd and 4th grade students at the elementary schools „Manušˮ, „Lučacˮ and „Split 3ˮ were selected for the research. On the list of mandatory readings, „Regočˮ and „Stribor's forestˮ were selected from Ivana Brlić-Mažuranić, and „The Emperor's new clothesˮ, „The ugly ducklingˮ and „A little match girl" from Hans Christian Andersen. The research instrument for collecting the necessary data was a survey questionnaire. 105 3rd and 4th grade elementary school students participated in the research. The results of the research showed that there is no statistically significant correlation in student preferences for fairy tales by Ivana Brlić-Mažuranić and Hans Christian Andersen, but also that there is no statistically significant correlation between the results on the preference scale and the overall result of knowing a certain fairy tale. Students who circled 4. (partially like) and 5. (completely like) on the Liketer scale had a worse knowledge of fairy tales compared to students who circled 1. (completely dislike), 2. (partly dislike) and 3. (neither like nor dislike). Therefore, it can be concluded that the students who preferred the above-mentioned fairy tales less, probably have a better understanding of the problems and lessons of the above-mentioned fairy tales. The students who preferred the abovementioned fairy tales probably did not have the best understanding of the issues and lessons of those fairy tales but prefer them for some other reasons
Analysis of Plasmodium falciparum diversity in natural infections by deep sequencing.
No full textMalaria elimination strategies require surveillance of the parasite population for genetic changes that demand a public health response, such as new forms of drug resistance. Here we describe methods for the large-scale analysis of genetic variation in Plasmodium falciparum by deep sequencing of parasite DNA obtained from the blood of patients with malaria, either directly or after short-term culture. Analysis of 86,158 exonic single nucleotide polymorphisms that passed genotyping quality control in 227 samples from Africa, Asia and Oceania provides genome-wide estimates of allele frequency distribution, population structure and linkage disequilibrium. By comparing the genetic diversity of individual infections with that of the local parasite population, we derive a metric of within-host diversity that is related to the level of inbreeding in the population. An open-access web application has been established for the exploration of regional differences in allele frequency and of highly differentiated loci in the P. falciparum genome
Can Ivana Brlić-Mažuranić be Considered as Croatian Andersen?
No full textU diplomskom je radu prikazana usporedba opusa Ivane Brlić–Mažuranić i Hansa Christiana Andersena prema odabranim odrednicama. Ovi su književnici živjeli u vrijeme dvaju različitih književnih razdoblja (romantizam i moderna) koji su povezani zajedničkim shvaćanjem umjetnosti kao ideala oslobođenog sviju ograničenja. Stvarali su u doba kada je spisateljstvo bilo namijenjeno isključivo muškarcima koji su također, od tradicionalno orijentirane većine, bili označeni negativnim predznakom sanjarske nerealnosti. Neshvaćeni u svojoj književnoj slobodi pronašli su utočište u okvirima dječje književnosti, iako svevremenost poruka koje prenose svojim djelima ista čine pogodnima za čitanje u različitim životnim razdobljima, na različitim stupnjevima dosega životnoga i literarnoga iskustva koji će preobraziti pogled i shvaćanje djela u odnosu prema prethodnome čitanju. Književna ostavština koja ih je nadživjela bogatstvom svoje postojanosti do danas svjedoči o njihovoj veličini na polju književnosti te služi kao nepresušan izvor nadahnuća suvremenim autorima. Biografski elementi također tvore neraskidivu poveznicu među njima. Nisu bili jednaki prema društvenoklasnoj pripadnosti, bez obzira na to koja je od dviju teorija o porijeklu Hansa Christiana Andersena istinita. Ipak, od malih su nogu uživali u ljepoti umjetničke riječi, a kasnije, u odrasloj dobi i punoj književnoj zrelosti, djela koja su iz različitih pobuda namijenjivali djeci, smatrali su tek usputnom razonodom. Oboje su se žanrovski opredijelili za bajku. Međutim, stvarali su i djela drugačijega vrstovnoga određenja. Razlikuje ih spoznaja kako je Hans Christian Andersen i unutar opusa koji se smatra dječjom književnošću pribjegavao oblikovanju djela u kojima u potpunosti izostaje element čudesnosti zbog čega djela nije moguće klasificirati nazivom bajka. S druge strane, djela namijenjena dječjoj čitateljskoj publici, Ivana Brlić–Mažuranić uvijek je zaodijevala u bajkovito ruho, iako i u njima pribjegava realnom objašnjenju irealnih pojava14. Svojim su stvaralaštvom utjecali na oblikovanje djela mnogobrojnih pisaca za djecu. Stoga je sličnosti moguće uočiti na razini tema, motiva, likova, uloge pripovjedača, funkcije preobrazbe i drugih elemenata. U izravnoj usporedbi njihovih ostvarenja, najizrazitija je sličnost uočena između bajki Mala sirena i Ribar Palunko i njegova žena. Obje se bajke odvijaju u morskom i podmorskom ambijentu kojim dominiraju zlatna, srebrna i plava boja. Još je važnije od toga kako su glavni likovi zapravo ženske junakinje čija hrabrost i odlučnost omogućuju sretan završetak. On je u bajci Ivane Brlić-Mažuranić stereotipan, dok je u Andersenovoj bajci neočekivan i svjedoči o tome kako željena nagrada ne mora uvijek biti prikladna u zadovoljavajućoj mjeri. Na razini oblikovanja likova, gotovo se u potpunosti podudaraju djevojčica sa šibicama i ubogo djevojče iz Šume Striborove. I njihov je završetak drugačiji te svjedoči o čvršćoj povezanosti Ivane Brlić–Mažuranić s tradicionalnom bajkom. Ona mnogo češće slijedi tradiciju primjene formulaičnoga početka i završetka bajke, dok danski pisac pribjegava ironizaciji istoga te proširuje njegove mogućnosti primjenom poetskoga pluralizma (dijalog, pitanje, izravno obraćanje čitateljima, opis mjesta radnje…). Ovakav zaključak ipak nije potvrdio veći stupanj usklađenosti Priča iz davnine s Proppovim funkcijama i stalnim likovima u bajci. Analizirajući već spomenutu bajku Ribar Palunko i njegova žena, baš kao i u Maloj sireni, utvrđeno je izostajanje lika carevne i njezinoga oca kao i stereotipno poimanje junaka i lažnoga junaka. Prave su junakinje u analiziranim bajkama mala sirena i žena ribara Palunka, dok su lažni junaci ribar Palunko i raspravama podložno, mladi kraljević. Iako nije prepoznao vrijednost prave ljubavi, time je maloj sireni omogućio život kakav je zaslužila. „A što je ono u pepelu? – opet će snaha, jer je iz pepela virila crvena peta opančića Malika Tintilinića. „Ono je žeravica“ – odvraća baka. (Brlić–Mažuranić 1990: 81) Tematika i motivika Hansa Christiana Andersena mnogo je razgranatija i bogatija negoli kod Ivane Brlić–Mažuranić. Dok je Diana Zalar uspijela načiniti podjelu opusa Ivane Brlić–Mažuranić na četiri tematska kruga, takvi su pokušaji u slučaju Hansa Christiana Andersena gotovo nemogući. Likovi su obaju autora psihološki produbljeni, iznijansirani. Likovi kolebljivaca svjedoče o oslobođenosti konačne, crno – bijele karakterizacije, zahvaljujući kojoj otkrivamo kako su svi likovi prikazani u razvoju, živeći punim vlastitim životom. Shvatimo li autore kao pripovjedače (što ne mora uvijek biti slučaj), razvidno je kako Ivana Brlić–Mažuranić vodi svoje likove sigurnom rukom, često ih izravno savjetujući i poučavajući. Hans Christian Andersen oblikuje svoje likove, ali ih onda ostavlja neka sami oblikuju vlastite živote. Vrijeme radnje, u skladu s teorijskim shvaćanjem bajke, nije detaljnije određeno, a mjesta radnje povezana su s autobiografskim odrednicama i u Pričama iz davine i u Bajkama i pričama. Ivana Brlić–Mažuranić implicitno omogućuje putovanje svojim likovima po reljefno raznolikim hrvatskim krajevima, dok Andersen eksplicitno navodi Dansku i njezine predjele kao mjesta radnje. Preobrazba je u bajci shvaćena kao jedan od elemenata čudesnosti, a antropomorfizacija (oživljavanje) biljaka, životinja i stvari može se smatrati jednim njezinim segmentom. Očaranost prirodom Hansa Christiana Andersena kao i sposobnost da od najobičnije, čak i neuporabljive stvari stvori čudesan predmet potvrđena je i na ovome području. Ivana Brlić–Mažuranić, pak, mnogo češće oživljuje životinje. Preobrazbe su kod nje povezane s narodnim vjerovanjima što nas upućuje na promatranje odnosa kolektivnog i individualnog u opusu obaju autora. Engleski prijevod Priča iz davine Croatian Tales of Long Ago uvjetovao je shvaćanje priča kao izvorno hrvatskih. Međutim, autorica se osim hrvatskom narodnom, služila i južnoslavenskom t osobito ruskom mitologijom. Ipak, preuzete je elemente oblikovala na jedinstven način sa željom predstavljanja slavenskih posebnosti ponajprije svojoj djeci, a pokazat će se kasnije, i cijelome svijetu. Andersen je pisao kako bi pronašao vlastiti identitet. Stoga njegova djela oblijuju autobiografskim elementima koji su, međutim, prožeti sviješću o nacionaloj pripadnosti. Danska prošlost i tradicija tako su, putem njegovih djela, dospijele u brojne domove diljem svijeta. Zaključuje se kako djela Ivane Brlić–Mažuranć u većoj mjeri odišu patinom starine i zajedništvom narodnoga duha utemeljenog na pradavnoj prošlosti. Humor je svojina djela Ivane Brlić–Mažuranić. Igrivošću se nastoji još više približiti dječjim čitateljima i slušateljima, a ironija je gotovo nepostojeća u njezinim djelima. Objašnjava se to sveprisutnošću kršćanskoga svjetonazora koji zlim likovima jamči zasluženu kaznu, a onim dobrima pak, nagradu. Hans Christian Andersen uživa ismijavajući ljudske mane kojih je zaista mnogo. Ironija je u njegovim djelima, i na razini motiva, i na razini oblikovanja likova sveprisutan gradbeni postupak. Ipak, ni on ne zaboravlja veličinu i snagu Boga, pa oholnike koji istu pokušavaju opovrgnuti izvrgava ruglu i podsmijehu. Kršćanski je svjetonazor duboko usađen u shvaćanja likova i poučne, pravedne završetke pojedinih književnih ostvarenja. Uočava se, međutim, dublja povezanost Ivane Brlić–Mažuranić s vjerom. Ona čak izravno parafrazira Bibliju, a jedino što pretpostavlja Božjoj jest majčinska ljubav koja je kao motiv hiperbolizirana. Na temelju svega iznesenoga tako je moguće zaključiti da se Ivana Brlić–Mažuranić u većoj mjeri može smatrati hrvatskim Andersenom na temelju izvanknjiževnih silnica koje su utjecale na književno stvaralaštvo. S druge strane, njezina tematsko – motivska jednoobraznnost, potpuni otklon od ironije, duboka povezanost s elementima narodne tradicije, kao i upravljanje životom vlastitih likova potvrđuju joj književničku autonomnost i posebnost koja ne podliježe nikakvim usporedbama. Stoga se i književni nadimak hrvatski Andersen, koliko god glorificirajuće djelovao, smatra neopravdanim
What are the long term effects of conservative treatment for overweight adults? A summary of systematic reviews.
No full textMaster's thesis in Health and social sciencesBakgrunn: Det er et helsepolitisk mål i Norge at det skal tilbys behandling til mennesker med overvekt eller fedme i den offentlige helsetjenesten. Det er i dag et stort antall pasienter som mottar konservativ behandling, bestående av sammensatte livsstilstiltak. Målet med behandlingen er vektreduksjon hos personer med overvekt og fedme. Denne studien har som formål å se på langtidseffekten av denne behandlingen.
Metode: Det ble søkt systematisk etter litteratur i tre databaser, og i referanselister til inkluderte publikasjoner til og med mai 2016. Jeg søkte etter litteratur med følgende studiedesign: oversikter over systematiske oversikter, systematiske oversikter og randomiserte kontrollerte studier. Det ble også søkt etter studier der den transteoretiske endringsmodellen ble brukt i behandling av overvekt
Theoretical Design of a 104 MHz Ladder Type IH-RFQ Accelerator
No full textBeam dynamics and rf designs of a 104 MHz ladder type IH-RFQ (L-IH-RFQ) accelerator are finished at Peking University for the acceleration of (14)C(+) from 40 keV to 500 keV. As a specific feature, the output beam energy spread is as low as 0.6% achieved with the internal discrete bunching method, which makes potential applications of RFQ feasible, such as accelerator mass spectrometry and ion implantation. Tolerances of the beam dynamics design are studied by means of changing the input beam parameters, and the results are quite satisfying. On the other hand, the L-IH-RFQ structure is employed, taking advantage of its mechanical stability and the absence of inter-electrode voltage asymmetry. Radio-frequency properties are studied and optimized for reducing power loss with Microwave Studio (MWS). Tuning of the field flatness and frequency is investigated in principle.Physics, MultidisciplinarySCI(E)中国科技核心期刊(ISTIC)中国科学引文数据库(CSCD)2ARTICLE11null2
A comparative in vivo study of strontium-functionalized and SLActive™ implant surfaces in early bone healing
No full textVincent Offermanns,1 Ole Z Andersen,2 Michael Sillassen,2 Klaus P Almtoft,3 Inge H Andersen,3 Frank Kloss,4 Morten Foss2,5 1Department of Cranio-Maxillofacial and Oral Surgery, Medical University of Innsbruck, Innsbruck, Austria; 2Interdisciplinary Nanoscience Center (iNANO), Faculty of Science and Technology, Aarhus University, Aarhus, Denmark; 3Tribology Center, Danish Technological Institute, Aarhus, Denmark; 4Private Practice, Lienz, Austria; 5Department of Physics and Astronomy, Faculty of Science and Technology, Aarhus University, Aarhus, Denmark Purpose: Studies have shown that strontium-doped medical applications benefit bone metabolism leading to improved bone healing and osseointegration. Based on this knowledge, the aim of the study was to evaluate the performance of an implant surface, functionalized by a physical vapor deposition (PVD) coating (Ti-Sr-O), designed to yield predictable release of strontium. The Ti-Sr-O functionalized surface is compared to a routinely used, commercially available surface (SLActive™) with respect to bone-to-implant contact (BIC%) and new bone formation (BF%) in two defined regions of interest (ROI-I and ROI-II, respectively).Materials and methods: Ti-Sr-O functionalized, SLActive, and Grade 4 titanium implants were inserted in the femoral condyle of adult male New Zealand White rabbits. The PVD magnetron-sputtered Ti-Sr-O surface coating was characterized using scanning electron microscopy (SEM) for morphology and coating thickness. Strontium release and mechanical stability of the coating, under simulated insertion conditions, were evaluated. Furthermore, histomorphometrical BIC and BF were carried out 2 weeks after insertion.Results: Histomorphometry revealed increased bone formation of Ti-Sr-O with significant differences compared to SLActive and Grade 4 titanium in both regions of interest, ROI-I and ROI-II, at 0–250 µm and 250–500 µm distance from the implant surfaces. Analogous results of bone-to-implant contact were observed for the two modified surfaces. Conclusion: The results show that a nanopatterned Ti-Sr-O functionalized titanium surface, with sustained release of strontium, increases peri-implant bone volume and could potentially contribute to enhancement of bone anchorage of osseointegrated implants. Keywords: biofunctionalization, wettability, physical vapor deposition, bioactive, surface modification, bone 
The Effect of Glossing on EFL Learners⿿ Incidental Vocabulary Learning in Reading
No full textAbstractGlossing is a technique which is used to aid reading comprehension and vocabulary learning. The aim of the present study is to investigate the effect of glossing on incidental vocabulary learning of learners with low English proficiency. In addition to gloss and no-gloss comparison, different types of glosses, L1 and L2, were compared as well in terms of their effect on incidental vocabulary learning. For this comparison, no-glossed, L1-glossed and L2-glossed versions of a reading text were used. A total of 126 preparatory school students at Nigde University participated in the study and they were randomly assigned into one of the groups of L1 gloss, L2 gloss and no-gloss. After they read the text, they were given an immediate post-test, a multiple choice vocabulary test. They took the same test two weeks later as a delayed post-test. The participants also completed a student opinion questionnaire about their preference and usage of glosses. The results of the vocabulary tests indicated that, L1 gloss group significantly outperformed L2 gloss group and no-gloss group was significantly better than L2 gloss group. The survey results also indicated that participants preferred glosses in reading and they gave preference to L1 glosses. The results of the study may have some implications suggesting that L1 glosses were especially beneficial for learners with low English proficiency
Teacher Interruptions and Limited Wait Time in EFL Young Learner Classrooms
No full textAbstractIn human interaction, change of speakership becomes natural at certain points in utterances called Transition Relevance Places (TRPs), and if a listener steps in at a point that is not a TRP, an interruption, and thus a potential trouble may emerge. In an EFL classroom, a teacher can create learning opportunities by managing interaction successfully, with awareness of TRPs and potential interruptions. Lack of this awareness, conversely, may lead to teacher interruptions and limited student participation. This paper attempts to show how teachers⿿ interruptions and limited wait-time practices affect learner participation and learning opportunities in EFL young learner classrooms. The data consist of transcriptions of video recorded classroom interactions that come from three fifth grade intermediate level classrooms. The findings revealed that teachers⿿ interruptions and limited wait-time obstructed learner participation and learning opportunities in both form-and-accuracy and meaning-and-fluency contexts (Seedhouse, 2004). The results demonstrate that teachers⿿ use of language and their Classroom Interactional Competence (CIC, Walsh, 2006) are crucial for providing sufficient learning space and facilitating learner engagement. Implications are discussed for teacher education and teachers⿿ CIC
- …
