Digitalni arhiv Filozofskog fakulteta u Zagrebu
Not a member yet
8046 research outputs found
Sort by
Limba română și limba maghiară
No full textU ovom radu smo htjeli prikazati razliku između mađarskog i rumunjskog jezika sa stajališta fonologije, morfologije i sintakse, s naglaskom na vremenske rečenice. S obzirom da ova dva tipološki različita jezika pripadaju i različitim jezičnim porodicama, nije iznenađujuće što su razlike među njima brojne. Prije svega, mađarska se abeceda sastoji od 40, a rumunjska od 31 slova. Također, broj mađarskih samoglasnika (14) dvostruko je veći od rumunjskog. Treba spomenuti i da mađarski posjeduje vokalnu harmoniju, tj. samoglasnici u sufiksima mijenjaju se ovisno o samoglasniku u korijenu.
U trećem poglavlju smo prikazali morfološke karakteristike ovih jezika te smo napravili komparaciju padeža. Ono u čemu se mađarski razlikuje od ostalih europskih jezika, uključujući i rumunjski, jest činjenica da nema gramatičkog roda. Druga neobična značajka mađarskog jezika jest iznimno velik broj padeža oko čijeg točnog broja se lingvisti ni danas ne mogu složiti. Također, u mađarskom je jeziku temporalnost jednostavnije izražena nego u rumunjskom. U četvrtom poglavlju smo se bavili sintaksom mađarskog i rumunjskog jezika, te smo naveli vrste i dijelove rečenica u oba jezika.
U zadnjem smo poglavlju napravili morfo-sintaktičku analizu istih vremenskih rečenica iz mađarskog i rumunjskog prijevoda Biblije. Na temelju analize došli smo do slijedećih zaključaka. Mađarski i rumunjski jezik koriste različite oblike glagola za isto vrijeme radnje. U slučajevima kada rumunjski jezik koristi perfekt za glagolski predikat, mađarski pak koristi gerundiv. Također, primjetili smo da, u slučaju mađarskog, subjekt u rečenici najčešće nije spomenut. Očigledna je i razlika u redoslijedu glavnih dijelova rečenici. U madarskom je jeziku taj redoslijed sljedeći: subjekt+predikat+objekt dok je rumunjskom slobodniji
Practices of Cultural Pluralism: A Case Study of An Elementary School in Zagreb
No full textCilj je studije slučaja istražiti prakse kulturnog pluralizma u zagrebačkoj osnovnoj školi koju
pohađaju učenici Albanci, Bošnjaci i Romi. Istraživačka pitanja koja se u radu postavljaju su:
Potiču li se u odabranoj zagrebačkoj osnovnoj školi prakse kulturnog pluralizma? Koje su to
prakse? Kakvim se pristupom (nastavnika i škole) potiču i kultiviraju prakse kulturnog
pluralizma? U radu se koristi kvalitativna metodologija – terensko istraživanje,
polustrukturirani intervjui, analiza prikupljene građe te relevantne literature i metoda studije
slučaja. Rezultati provedene studije slučaja pokazuju da se prakse kulturnog pluralizma potiču
u istraživanoj zagrebačkoj osnovnoj školi. To su prakse integracije nastavnog i
izvannastavnog sadržaja o učenicima koji dolaze iz različitih kultura i specifična podrška
takvim učenicima. One se ostvaruju putem razgovora i prihvaćanja jednakih vrijednosti u
razrednoj nastavi te samostalnog istraživanja, kritičkog promišljanja i dijaloga na nastavi
povijesti. Prakse kulturnog pluralizma također se ostvaruju školskom kulturom otvorenom za
različitosti, vođenom motom „različitosti nas spajaju a ne razdvajaju“.The aim of this thesis is to demonstrate the practices of cultural pluralism through a case
study of an elementary school in Zagreb. The school was chosen because it is attended by
students of Roma, Albaninan and Bosnian origin. Using qualitative methodology – field
work, semi-structured interviews, analysis of aquired material and relevant literature and a
case study method, the main purpose was to explore whether the practices of cultural
pluralism are promoted by school, what they are and what kind of teacher and school
approach they are encouraged by. The results how that the practices of cultural pluralism are
promoted by the school via curricular and extra curricular content integration and specific
support to culturally different pupils. These are achieved through conversation, acceptance of
equal values in classroom teaching and selfresearch, critical thinking and dialogue in history
teaching. Besides, these practices are accomplished by a school culture opened to diversity,
led by the school motto „diversity will connect and not divide us“
Application of games with a purpose in the description of heritage
No full textIako novije naravi, u svijetu se danas na različite načine koriste informacijski sustavi potpomognuti radom mnoštva. Kao podrazina tog koriste se i igre sa svrhom. To su dvije glavne teme ovog rada. U prvom dijelu rada govori se o informacijskim sustavima potpomognutim radom mnoštva uz više primjera i kako se ti sustavi koriste u baštinskim institucijama. Navode se neki problemi i buduće mogućnosti za informacijske sustave potpomognute radom mnoštva. S obzirom da u Hrvatskoj nisu baš korišteni daje se mogući model primjene za Hrvatsku i koncept projekta prema postojećoj zbirci u Knjižnicama grada Zagreba.
Drugi dio rada vezan je za igre sa svrhom. Uz definicije dolaze i primjeri igara sa svrhom te kako se one koriste u baštinskim institucijama. Definira se bitan pojam za igre sa svrhom, a to je uvođenje elemenata igre ili igrifikacija (pojam korišten u radu). Radi se usporedba dviju mrežnih platformi koje sadrže igre sa svrhom. Na kraju je zaključak o tome kako se informacijski sustavi potpomognuti radom mnoštva i igre sa svrhom koriste ponajviše u baštinskim institucijama, koji su potencijali za budućnost i kako bi se to moglo primijeniti na Hrvatsku.Although it is a newer concept, crowdsourcing is already used in a lot of different ways worldwide. As a sublevel of crowdsourcing, games with a purpose are used as well. Those are the two main subjects of this thesis. First part of the thesis discusses crowdsourcing, provides examples and also shows use of crowdsourcing in heritage institutions. Some problems are identified while recognizing possibilities for crowdsourcing use in future. Since Croatia doesn't have many, or at all, examples of crowdsourcing, a possible model for implementation in Croatia is given. A project concept using an existing collection from the Knjižnice grada Zagreba is proposed.
Second part of the thesis is exploring games with a purpose. Multiple definitions are given as well as examples which are used in heritage institutions. Gamification is defined, which is an important term for games with a purpose. A comparison of two games with a purpose using web platforms is given. Finally the author gives conclusion about common usage of crowdsourcing and games with a purpose in heritage institutions and estimates what is the future potential and how it can be used in Croatia
Analiza medijskog izvještavanja o migrantskoj krizi u Europi
No full textMediji i medijsko izvještavanje jedan od najvećih alata uvjeravanja i mijenjanja mišljenja mase. Kroz povijest svjedočili smo brojnim primjerima. Bilo nekim pozitivnim kao
što su mijenjanje svijesti o zaštiti okoliša i globalnom zatopljenju u zadnje vrijeme, do onih negativnih kakvima smo mogli svjedočiti u Drugom svjetskom ratu. Novinari su davno
ustvrdili da „Svjetski vođe donose odluke koje većina želi, a većinu se može kontrolirati i uvjeravati jedino masovnim medijima“. U ovom radu posvećujemo se upravo izvještavanju
medija o jednoj od gorućih tema zadnjih godina u Europi, to je migrantska kriza koja je započela 2015. godine i koja još uvijek traje, a rješenje se ne nazire. U fokus su stavljena
medijska izvještavanja o krizi u Europi i Hrvatskoj zasebno te analiza tih izvještavanja. Ne zanima nas previše politički aspekt krize te ćemo o tome spomenuti tek neke bitne stvari koje su poduprijete stvarnim činjenicama nego analizirati kako i koliko se spominju migranti u europskim medijima te koliko utjecaja ima samo izvještavanje na mišljenje javnosti o cijeloj situaciji. Radu je pristupljeno istraživački sa nekoliko podtema u fokusu. Od toga koliko je
samo izvještavanje zastupljeno u ukupnom medijskom prostoru, do toga da li su izvještaji sa kriznih žarišta stvarni tj. da li se prenosi stvarna slika situacije ili se dijelovi prikrivaju (cenzuriraju). Odrađen je i intervju sa novinarkom „Al Jazeera Balkans“ kako bi imali što
realniji prikaz situacije. Kao što smo rekli medijsko izvještavanje ima veliki utjecaj na javno mišljenje, a doznat ćemo i u kojoj mjeri. Činjenica je da države u kojima se izvještava o krizi sa blažim tonom (npr. Švedska) imaju puno otvoreniju politiku prema migrantima nego države koje izvještavaju sa oprezom prema migrantima (npr. Mađarska). Takvi stavovi se možda i najbolje mogu vidjeti u tome kakve se riječi koriste u samom izvještavanju. Migrant i izbjeglica su riječi koje su slične, ali ih ljudi ne doživljavaju isto. Jasno da je migrant riječ koja je puno prihvatljivija i trebala bi biti kao opis ljudi koji dolaze iz ratnih područja dok riječ izbjeglica iako mnogo humanitarnija, većina doživljava na negativan način te izaziva jaz između migranata i europskih građana. U hrvatskim medijima najćešće je korištena riječ migrant te iako novinari tvrde da im taj izraz nepravedno uzima sva stradanja koja su prošli čini se ona izaziva mnogo pozitivnije reakcije.Media and media reporting is one of the greatest tools of persuasion and changing of mass belief. Through history we witnessed multiple examples. Some were positive such as
changes the awareness on protection of enviroment and global warming in recent times, and some were negative as ones we witnessed in World War Two. Reports long ago said that „World Leaders make decisions that majority wants, and majority can be controlled and persuaded only by mass media. In this study we put emphasis on reporting of media on one of the hot topics in Europe recent years and that is migrant crisis which started in 2015 and still continues without
solution at sight. Primarily we analyse media reporting about crisis in Europe and Croatia specifically. We aren’t interested in political aspect of crisis and we will only mention some important things which are supported by real facts and will instead analyse how and how much are migrants mentioned in european media and how much influence do reports itself have on public opinion about the matter. Study is accessed from explorer side with few sub topics in
focus. From how much is reporting about refugees itself represented in total media space, to information if the reports from crisis focal points are real, that is, if the real image is transferred or are some parts hidden (censored). We did interview with reporter of „Al Jazeera Balkans“ so we could have more realistic display of situation. As we said media reporting has great
influence public opinion and we will try to find out in what measure. Fact is that countries in which crisis is being reported with milder tone ( e.g. Sweden) have more liberal politics towards migrant then countries which are reporting about migrants with caution (e.g. Hungary). Such opinions can maybe best be seen on looking at words which are used in reports itself. Migrant and refugee are words that are similar but people don’t experience them the same. It is clear that word migrant is much more acceptable and should describe people which are coming from war zones while word refugee though it has more humanitarian tone mostly has negative reactions and causes the gap between migrants and european citizens. In Croatian media most used word is migrant and though journalists claim that that expression robs them of all malicious things they went through , it causes more positive reactions overall
Obrazovne društvene mreže u nastavi informatike
No full textU radu se govori o obrazovnim društvenim mrežama, kao i pedagoškim procesima vezanima uz formalni proces obrazovanja. Daje se kratak pregled razvoja informacijsko komunikacijskih tehnologija koji je doveo do uključivanja istih u obrazovni sektor, te se sažeto objašnjavaju najvažniji pedagoški procesi: odgoj, obrazovanje, učenje i nastava. U nastavku se iznosi analiza nekoliko primjera koje koriste hrvatske i svjetske obrazovne zajednice. Na kraju se daje zaključak koji se izvodi iz analize predstavljenih obrazovnih društvenih mreža i mogućnosti za njihovo korištenje u hrvatskom obrazovnom sustavu.This thesis is about learning social networks and pedagogical processes linked with the formal process of education. There is an overview of classification and a review of information and communications technologies and how they came to be used in teaching and class, with an overview on most important pedagogical processes, ones that derivate from the German tradition of Pedagogy. An analysis of some of the examples is given in the second part of the thesis, and at the end, there is a conclusion that comes from the analysis and the overview of usability in Croatian educational system
Some predictors of student engagement in math
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos samoefikasnosti, vrijednosti, cijene truda kao motivacijskih varijabli te traženja socijalne podrške, akademskog odlaganja i ispitne anksioznosti u objašnjavanju uključenosti učenika u učenje i nastavu matematike. Uključenost je definirana kao multidimenzionalni konstrukt koji se sastoji od tri komponente: bihevioralne, kognitivne i emocionalne. Na uzorku od 333 učenika 2. i 3. razreda opće gimnazije iz pet različitih škola primijenjeni su instrumenti koji mjere učeničku samoefikasnost, samoefikasnost u samoregulaciji, cijenu truda, vrijednost, traženje socijalne podrške, uključenost, akademsko odlaganje te ispitnu anksioznost. Značajnim prediktorima bihevioralne uključenosti pokazali su se vrijednost i akademsko odlaganje, dok su se vrijednost, akademsko odlaganje i traženje socijalne podrške pokazali značajnim prediktorima kognitivne uključenosti. Kao prediktori emocionalne uključenosti izdvojili su se cijena truda te ispitna anksioznost. Ovakvom kombinacijom prediktora najbolje je objašnjena emocionalna, a nešto manje bihevioralna i kognitivna uključenost.The aim of this study was to examine whether motivational variables (self-efficacy, task value and cost) and seeking social support, academic procrastination and test anxiety can predict students' engagement in math. Student engagement was defined as a multidimensional construct that consists of three components: bihevioral, cognitive and emotional. Participants were 333 second and third grade students from five different high schools. They completed a questionnaire containing a self-efficacy scale, selfregulatory efficacy scale, cost scale, task value scale, seeking social support scale, engagement scale, academic procrastination scale and test anxiety scale. Task value and academic procrastination were significant predictors of bihevioral engagement. Task value, academic procrastination and seeking social support were found to be significant predictors of cognitive engagement. Cost and test anxiety were significant predictors of emotional engagement. This combination of predictors was the most effective for predicting emotional and slightly less effective for predicting bihevioral and cognitive engagement
Psychosocial predictors of cyberchondria
No full textDostupnost interneta širokom krugu ljudi i korištenje interneta za pretraživanje zdravstvenih informacija u današnje vrijeme dovode do pojave cyberhondrije. Cyberhondriju definiramo kao pretjerivanje ili ponavljano pretraživanje zdravstvenih informacija na internetu praćeno generalnom uznemirenošću. Cilj provedenog istraživanja bio je ispitati ulogu sociodemografskih, osobinskih čimbenika i ponašanja u izraženosti cyberhondrije. Istraživanje je provedeno online na uzorku od 724 punoljetna sudionika. Rezultati pokazuju da su osobe s višom netolerancijom na neizvjesnost, anksioznom osjetljivošću te zdravstvenom anksioznošću sklonije razvoju cyberhondrije, pri čemu je zdravstvena anksioznost potpuni medijator odnosa anksiozne osjetljivosti i cyberhondrije. Također, razvoju cyberhondrije su sklonije žene. U ovom istraživanju nedavnost pretraživanja zdravstvenih informacija nije se pokazala značajno povezanom sa cyberhondrijom. Njena uloga u objašnjenju cyberhondrije još uvijek je nedovoljno istražena te su potrebna daljnja istraživanja.The availability of the Internet to a larger number of people and its usage in searching health information has lead to the emergence of cyberhondria. Cyberhondria is defined as an excessive or repeated search of health information on the Internet, followed by a general feeling of anxiety. The goal of the conducted research was to examine the role of sociodemographic factors, personality traits and behavior in the prominence of cyberhondria. The study was conducted online on a sample of 724 adult participants. The results show that people with higher intolerance to uncertainty, anxiety sensitivity and health anxiety are more susceptible to developing cyberhondria, with health anxiety mediating the relation between anxiety sensitivity and cyberhondria. Also, women are more susceptible to cyberhondria. In this research, the recency of the search for health information was not proven to be significantly associated with cyberhondria. Its role is still insufficiently explored and further research is needed
Terminology variation in Croatian medical written discourse
No full textIstraživanje terminološke varijacije u hrvatskome medicinskom jeziku želi odgovoriti na
ključna pitanja o terminološkoj varijaciji – prvo se odnosi na potvrdu prisutnosti
varijacije u stručnoznanstvenome i popularnoznanstvenome diskursu, a drugo se odnosi
na njezinu funkcionalnost, tj. motivaciju nastanka. Rad se sastoji od teorijskoga dijela
koji opisuje razvoj teme u vidu odnosa prema pojavi terminološke varijacije u različitim
terminološkim pristupima, metodološke razrade i u konačnici primjene metoda za
izlučivanje, prepoznavanje i grupiranje terminoloških varijanata iz stručnoznanstvenoga
i popularnoznanstvenoga korpusa medicinskih tekstova na hrvatskome jeziku. Izlučene
su se varijante promatrale i analizirale na temelju suvremenih terminoloških teorija koje
prihvaćaju terminološku varijaciju kao inherentno svojstvo strukovnoga jezika, a u
okvirima svojih teorijskih postavki predlažu odgovarajuće metode njihova proučavanja.
Izlučeno je više od 150 ključnih riječi iz stručnoznanstvenoga korpusa medicinskih
tekstova iz poddomene koronarne bolesti srca i jednako toliko ključnih riječi iz
popularnoznanstvenoga korpusa. Odabrano je 100 pojmova čiji su se nazivi i varijante
izlučile uz pomoć kombiniranih diskursnih i korpusnih metoda prepoznavanja varijanata
te oslanjanjem na povezanost pojmova i njihovu organizaciju u događaju domene po
uzoru na terminologiju okvira. Analiza terminoloških varijanata provedena je na
jezičnoj i pojmovnoj razini. Na jezičnoj su razini opisane promjene varijanata u odnosu
na jezični izraz osnovnoga naziva, a na pojmovnoj se razini tražila promjena u sadržaju
pojma, ako je do nje došlo. Analizirala se svaka varijanta posebno, a na temelju
konačnih rezultata predložena je klasifikacija terminoloških varijanata. Usporedila se i
učestalost pojavljivanja i vrste terminoloških varijanata u stručnoznanstvenome i
popularnoznanstvenome korpusu te su navedeni određeni zaključci o upotrebi pojedinih
vrsta varijanata u dvama registrima. Predložena klasifikacija varijanata može poslužiti
kao predložak za analizu terminološke varijacije u ostalim strukovnim domenama.
Rezultati istraživanja primjenjivi su u praktičnoj terminološkoj djelatnosti, i u
prevoditeljskoj teoriji i praksi, a doprinijet će i razvoju terminoloških istraživanja na
temu terminološke varijacije koja je, kao što se istraživanjem pokazalo, bogat izvor
istraživačkih tema.The phenomenon of variation in terminology has in recent times become quite a
frequent topic of research within the field because researchers have realized its
importance and frequency in specialized communication. The analysis of terminological
variation in Croatian medical written discourse aims to answer the key questions
concerning terminological variation – to what extent is the term variation present in
professional medical discourse as well as in lay discourse, and is there a functional
aspect of variation within the discourse of specialized language, and what is the
motivation behind it.
The research consists of the theoretical part, which describes the importance of the topic
of terminological variation in the field of terminology, and presents the change in
attitude towards variation in the last few decades in the major contemporary
terminological approaches. Methodological part is developed within several
contemporary terminological theories, which accept variation as the inherent
characteristic of the specialized language and suggest certain methodological tools that
should be considered in its analysis. Cognitive-based terminological approaches such as
the Communicative Theory of Terminology (Cabré Castellví 1999, 2003), the
Sociocognitive Theory of Terminology (Temmerman 2000) and the Frame-based
Terminology (Faber 2012) were used as a general theoretical framework for the analysis
of Croatian medical term variants.
Terminological units have triple composition – they are lexical units with specialized
meaning within a specialized domain and with their lexical and syntactic structure; they
are communicative units used primarily in specialized discourse and in dissemination of
specialized knowledge, and finally, they are cognitive units with their place in a
conceptual structure of a domain, and their meaning determined by it. The dynamic and
multidimensional nature of terminological units calls for adequate models of their
representation and description. The Sociocognitive Theory of Terminology elaborated
in more detail the relation between the cognitive dimension of the term and its reflection
on the linguistic level. Term variation is seen as the result of the interaction of the
language and the real world and the way we perceive it. Frame-based terminology
focused primarily on the representation of the dynamic character of terms and conceptual structures. They proposed a frame-based presentation of specialized
knowledge domains, which means that concepts are organized in frames which
represent a certain event of the domain.
The aim of the research is to conduct a corpus-based analysis of terminological variants
extracted out of two specialized corpora – the first corpus was compiled of medical texts
from the field of coronary heart diseases intended for medical professionals at all
levels, as well as for medical students; the second corpus was compiled of popular
medical texts from the same field, but written for patients and other laymen. The
research is based on the following hypotheses:
1. medical specialized language can be divided into at least two registers
according to the two different categories of readers of medical texts – medical
experts and patients or other laymen. Each register can be identified with its
distinguished characteristics concerning terms used in the discourse –
expert/layperson dichotomy is, among others, the reflection of the adjustment of
specialized knowledge to the lay readers, and other communicative goals;
2. terminological variation in medical discourse is not just a communicative
coincidence – terminological variants are functional in the discourse and the
context they appear in, and the usage of a certain variant is motivated. The greater
number of variants is expected in the non-expert corpus as the result of the
popularization of specialized knowledge;
3. the medical language and other specialized languages are functional registers of
the natural language that change in their linguistic form and meaning according to
different communicative needs.
This research incorporated several most important methodological steps that distinguish
contemporary cognitive linguistic approaches from the traditional approach to term
analysis. Firstly, the terms and their variants are studied within the wider context of
their appearance, because the wider context often serves as a source of relevant concept
information. Terms are for this reason extracted from the corpora of texts in use and, as
such, meet the cognitive linguistics criteria for the analysis of the language in use.
Secondly, each term and its variant is seen as an integral part of the domain conceptual structure in whole, which is dynamic and tends to change over time because of the
evolution of the concept and/or the domain, or as the result of the multidimensionality
of the term. Multidimensionality is the quality of a term to get adjusted to different
perspectives of the speaker on the concept, giving rise to different conceptualizations,
which in turn result in different denominations. Thirdly, different motivation can be
found behind term variants, some of them affect only the form, but some of them affect
the meaning, as well. In line with the cognitive approaches to language, the changes at
the term level are seen as the reflection of the changes at the concept level.
Two specialized corpora are first compiled for the extraction of most frequent words in
each corpus. The expert corpus consisted of medical textbooks, manuals, scientific and
expert articles related to the field of coronary heart disease. The lay corpus is compiled
from printed manuals for patients and popular scientific articles related to the same
medical topic as well as the articles collected from the internet. Sketch Engine tools are
used both for corpus compilation and for the variant extraction.
Out of 150 extracted key words for each corpus, 120 terms, which represent the
concepts of the chosen medical domain, are chosen for the analysis from the expert
corpus, and 100 terms representing the concepts from the lay corpus. The most frequent
term variant for each concept is considered the original term. In the course of the
extraction of term variants, the main focus was put on knowledge-rich contexts and
discourse markers which helped us discover term variants in all their forms (simple
terms, complex terms, paraphrases) but also served as a source of relevant conceptual
information. Variants of the chosen terms are then grouped together in order to
represent the same concept.
In the light of the aforementioned arguments, each variant in this research has been
studied at two levels. At the linguistic level, we considered all the changes in the form
of the term when compared to the form of the original term. At the concept level, we
identified the possible shift in the meaning of the term variant when compared to the
meaning of the original term. After the final interpretation of all the changes on variants
from both registers and at both levels, the variants are then classified into two basic
groups, formal or conceptual variants, depending on the type of change at the term and
concept level. Through the in-depth analysis of each term variant, and relying on the previous research on term variation with the focus on variant classification (i. e. Daille
2017), we proposed our own classification which took into consideration morphosyntactic
specificities of Croatian language. The group of formal variants is further
divided into three subgroups of variants – linguistic (oblične varijante), lexical (leksičke
varijante), and structural variants (strukturne varijante). The change at the term level in
each of the formal variant type did not bring any change in the meaning of the concept
they represent. However, conceptual variants demonstrated different degrees of change
on the concept level – the meaning of the term is either extended (extrinsic dimensional
variants – egzogene dimenzijske varijante) or the focus was put on a different
dimension of the concept due to differences in conceptualization or perspective
(intrinsic dimensional variants – endogene dimenzijske varijante). The greatest change
at the concept level was recognized in the group of intercategorial variants, which
broadened the meaning of the original concept either using metaphorical or
metonymical mappings or another category. Diachronic variants exhibit a shift in the
meaning when compared to the original concept due to development of the concept as
the unit of knowledge.
Since one of the aims of this research was to discover and describe differences between
two registers in Croatian medical written discourse, we conducted a relative quantitative
comparison of the variants in both corpora. The comparison revealed differences in the
distribution of specialized knowledge to the expert as opposed to the layperson. The
differences are evident not only on the term level, in the form of synonymic
substitutions, but to a greater extent, on concept level (i. e. in the level of precision and
detail in concept representation). The slightly greater tendency towards the usage of
more transparent and popular terms was recognized in the lay corpus, although most of
the expert corpus variants were confirmed in the lay corpus. The absence of greater
differences between the two registers is explained as the result of the science
popularization and specialized knowledge adaptation which in modern times
presupposes an average educated reader which understands basic medical terms.
The results of the research also confirmed the hypothesis on various motivations
underlying term choice and its functionality in a discourse. Besides cognitive
motivation, which reflects the complex and subjective nature of the process of categorization, and the blurred boundaries of the concept, other motivation factors are
defined by communication goals (education, instruction, scientific presentation, etc.)
and rhetorical motivation within the discourse.
Finally, the hypothesis on the specialized language being the functional register of
natural language, inclined to all linguistic changes that affect units of natural language –
words – that means, the variability, the flexibility of form according to the context of
use and communication goals. Variation in language enriches the language and offers a
greater choice of expressions to choose from in order to deliver a clear message
according to the expectations and needs of the reader.
The results of the research contribute to the development of terminological and
terminographical research of Croatian language and specialized language of medicine in
particular and confirm the complexity of the yet unexplored topic that has become the
center of attention of contemporary terminology. They help to better understand the
term variation as the phenomena that should not be avoided even in the specialized
discourse but recognized as the possibility to communicate more accurately. The
methods applied can be used as the starting point for future research in the topic, and the
results of this and all future research can be implemented in terminological resources
intended for translators who would appreciate it most
A magyar és a német nyelv igekötőinek összehasonlító elemzése
No full textTema ovog diplomskog rada jest poredbena analiza mađarskih i njemačkih prefiksa. Rad je napisan na mađarskom jeziku i tematski je podijeljen na četiri dijela. Prvi je dio uvod u kojem se objašnjavaju koncepcija i ciljevi rada te geografska lokacija dvaju jezika i njihov povijesni razvoj. Drugi je dio usporedba mađarskih i njemačkih prefiksa iz povijesne perspektive. U tom dijelu uspoređuje se razvoj najstarijih i još danas najčešće upotrebljivanih njemačkih i mađarskih prefiksa iz morfološke, sintaktičke i funkcionalne perspektive u raznim razdobljima razvoja dvaju jezika. Razlog za to jest činjenica da u oba jezika postoji vrlo velik broj prefiksa pa zbog toga nije bilo moguće obuhvatiti sve njih ili većinu njih u ovom radu. Treći je dio usporedba mađarskih i njemačkih prefikasa u suvremenom jeziku. U ovom dijelu uspoređuju se glagolski prefiksi dvaju jezika iz morfološke, sintaktičke razine i razine aspektualnosti. Pritom se u morfološkom dijelu uspoređuju karakteristike poput udvostručivanja prefiksa, samostalna uporaba mađarskih prefiksa, uporaba različitih prefikasa uz isti glagol, izostavljanje prefiksa u mađarskom te pojavljivanje punoznačnih riječi u svojstvu prefiksa u njemačkom jeziku. sintaktička usporedba prefiksa uglavnom je usmjerena na odvajanje prefiksa u mađarskom i njemačkom jeziku. U pogledu aspektualnosti i akcionalnosti usporedba je uglavnom usmjerena na akcionalnost. Razlog za to jest činjenica da u njemačkom jeziku glagolski prefiksi nisu sredstvo za izražavanje aspekta, već isključivo akcionalnosti, dok u mađarskom oni služe i za izražavanje aspekta i za izražavanje akcionalnosti. Unatoč tome, dio poglavlja o aspektualnosti i akcionalnosti ipak je posvećen mađarskim prefiksima u svojstvu sredstva za izražavanje aspekta zbog važnosti koju aspekt igra u razumijevanju akcionalnosti te zato što ponekad nije jednostavno razlučivanje aspekta i akcionalnosti. Zadnji je dio rada zaključak u kojem su sažeti zaključci pojedinih poglavlja te problemi koji su se pojavili tijekom njegove izrade. Pojedinačna poglavlja podijeljena su na uvodni dio nakon čega slijedi opis pojedinih karakteristika mađarskih prefiksa, zatim pojedinih karakteristika njemačkih prefiksa te na kraju usporedba sličnosti i razlika između analiziranih karakteristika U pogledu metoda najčešća metoda bila je usporedba raznih osobitosti mađarskih i njemačkih prefiksa u tematskom kontekstu. Također, brojni su opisi potkrijepljeni primjerima. Kada su u pitanju njemački primjeri, njima su dodani mađarski prijevodi, dok mađarski primjeri nisu prevedeni na njemački. Primjeri su uglavnom iz literature. Korištena literatura sastoji se od raznih jezičnih priručnika i povijesnih gramatkia, a središnju ulogu prilikom opisa akcionalnosti i aspektualnosti igrali su doktorska disertacija Krešimira Sučevića-Međerala Semantička analiza sustava glagolskih prefiksa u mađarskom jeziku (iz perspektive govornikâ hrvatskog jezika) te članak o mađarskom aspektu Orsolye Žagar Szentesi Aspektualnost u mađarskom – uloga objekta u formiranju rečeničnog aspekta
La lectura de la obra El laberinto de la soledad desde la perspectiva de la crítica poscolonial
No full textRad analizira djelo Labirint samoće, meksičkog pisca Octavia Paza iz perspektive postkolonijalne kritike. U radu se u uvodnom dijelu daje teorijski okvir postkolonijalnoj kritici, kontekstualizira se pojava tendencija unutar okvira postmodernizma, koje kritički preispituju kolonijalne diskurse i njihov utjecaj na procese stvaranja značenja kroz administraciju, politiku i kulturu. U radu se komentiraju glavni predstavnici postkolonijalne kritike te ključni teorijski pojmovi. Analizira se kako se navedeno manifestira u književnosti, te što je objekt nove, kritički osviještene postkolonijalne književnosti. Razmatra se relativna ograničenost nastanka i primjene glavne struje postkolonijalne kritike, koncentrirane na azijsko, afričko i karipsko područje, kao i pokušaji da se proširi opseg teorije i uključe drugi prostori, posebice povijest i prostor Latinske Amerike unutar postkolonijalne paradigme. Navode se latinskoamerički autori koji predstavljaju preteču postkolonijalnog diskursa, kao i primjeri latinskoameričkih književnih djela i stilova koja se mogu tumačiti iz postkolonijalne vizure. Također se predstavlja filozofska struja koja se zanima za tumačenje psihološkog profila Meksikanaca i uzroke formiranja meksičkog identiteta. Nakon uvoda u život i djelo Octavia Paza i Labirint samoće, analizirajući pomno Pazov primarno psihološki i sociološki interes za oblikovanje meksičke povijesti, kulture i identiteta, brani se stajalište da su Pazove ideje i zaključci uistinu neporecivi prethodnici postkolonijalne kritike.El objetivo de la tesina es interpretar la obra El laberinto de la Soledad del escritor mexicano Octavio Paz desde la perspectiva de la teoría poscolonial. La tesina introduce el marco teórico de la crítica poscolonial, contextualizándola dentro de las tendencias posmodernas, que problematizan los discursos coloniales y su influencia en la vida política, social y cultural. El trabajo expone los puntos principales de la crítica poscolonial, los objetos de su interés y sus pensadores principales. Se analiza cómo el discurso colonial se manifiesta en la literatura y qué es el objetivo de la literatura poscolonial. Se plantea el enfoque bastante cerrado y centrado en los espacios de Asia, África y Caribe de la corriente teórica principal, como también los intentos de ampliar el alcance de la teoría para incluir otros espacios, como el de América Latina y su historia, dentro del paradigma poscolonial. Se presentan algunos pensadores latinoamericanos que se pueden considerar precursores del discurso poscolonial, como también los ejemplos de obras de autores latinoamericanos que se pueden observar desde la perspectiva poscolonial. Se menciona la corriente dentro de la esfera intelectual mexicana que se interesa por el perfil psicológico de los mexicanos y la formación de su identidad. Después de la introducción de la vida y la obra de Octavio Paz y El laberinto de la soledad nos enfocamos en el análisis psicológica y sociológica de Paz de la formación de la identidad, la historia y la cultura de México, defendiendo la postura que los objetivos y las conclusiones de Paz merecen ser consideradas como precursores de la crítica poscolonial