Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Teorijsko-empirijski pregled objašnjenja rodnih razlika u obrazovnim odabirima i uspjehu
Get PDFCilj ovog poglavlja je dati pregled ključnih teorijskih i empirijskih objašnjenja koja odgovaraju na pitanje zašto se djevojke i mladići razlikuju u obrazovnim odabirima i postignućima. Obrazovno područje u kojem su djevojke podzastupljene, imaju lošije postignuće ili slabiju motivaciju, jest područje koje obuhvaća prirodne znanosti, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku. Kada se istražuje lošiji školski uspjeh mladića i podzastupljenost muškaraca na studijima, najčešće je riječ o školskim predmetima poput materinskog i stranih jezika te o studijima poput učiteljskog studija ili drugih pomažućih struka. Čimbenici kojima su se pokušale objasniti razlike između djevojaka i mladića, odnosno žena i muškaraca u obrazovnim odabirima i uspjehu su: (1) biološke razlike između muškaraca i žena, (2) razlike u motivaciji, odnosno stavu prema obrazovnom području, (3) podrška socijalne okoline za bavljenje tim područjem, (4) nedostatak rodno nestereotipnih uzora, (5) rodni stereotipi o obrazovnom području i zanimanjima i (6) nesklad između rodnih uloga i predodžbi o obrazovnom području ili zanimanju. U poglavlju su opisana navedena objašnjenja rodnih razlika u obrazovnom uspjehu i profesionalnim izborima, kao i istraživanja kojima se provjeravala njihova utemeljenost. Također je opisana teorija očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika
Civil society going political: the crisis of democracy and the rise of participatory political parties in Croatia
No full textThis paper debates the crisis of democracy and the importance of civil society in bringing forth new, participatory models of democracy. This is demonstrated in the case of Croatia, following the results of the local elections in spring 2013, when five newly founded political parties achieved moderate success. All five parties shared a series of common traits: strong ties to civil society, a program based on participatory democracy, decentralization and socio-liberal values, and the use of contemporary communication technologies. The goal of this article is to explain the emergence of the five parties by illuminating the socio-political context in which they were formed. Building on the existing literature on the crisis of democracy, the authors argue that the low level of trust in conventional political parties supported by a positive public attitude for civil society is not sufficient in explaining this phenomenon. Seeking to provide a more comprehensive solution the authors introduce the factor of motivation by analysing the failures of CSOs in establishing a dialogue with the government, as well as the structural features of CSOs (proactivity, adoptibility and ability to mobilize people), thereby establishing a link between the macro and micro level of analysis. Even though the paper analyses only one country, it indicates similarities with other countries with postsocialist backgrounds, allowing for speculations on possible similarities between them
Youth work in Croatia: collecting pieces for a mosaic
No full textThis article explores the historical development of youth work in Croatia. By drawing from available data and personal experience, we describe three key phases of youth work development in a post-conflict country: (a) the period of the early 1990s as a “direct peace building" youth work; (b) the rise of nonformal education during the mid and late 1990s; and (c) the growth of a networked youth sector and its focus on youth policy advocacy starting in 2000. In addition, we refer to today's context, particularly because of its project-management orientation. Such categorization highlights various practices that we consider to represent youth work in a specific and contested national framework. Work with young people with fewer opportunities is being presented as a case, building on our observation that contemporary youth work continues to be embedded in civil society development and nonformal education, facing challenges of funding-driven discourse and unsystematic support
Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja = The quality of living in new housing estates in the settlement network of Zagreb
Get PDFKnjiga pod nazivom Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja (The Quality of Living in New Housing Estates in the Settlement Network of Zagreb) nastala je kao rezultat istoimenog projekta financiranog od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (2013.-2015.), te u sklopu tzv. programskih sredstava na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ). Istoimeno terensko i anketno istraživanja provedeno je u proljeće 2014. godine i za osnovni cilj imalo je nastavak dugogodišnjih istraživanja (od 1970-ih godina) o kvaliteti života koje je IDIZ provodio u grupi za sociologiju sela, grada i prostora. Također je pristup provedenog istraživanja bio osim, nastavka i komparacije, prilagoditi i modificirati najvažnije elemente kvalitete života novom tranzicijskom kontekstu u kojem se Hrvatska nalazi već više od dva desetljeća i u kojem je doživjela značajne promjene na svim poljima života. Segment kvalitete života i stanovanja je zbog prijelaza na tržišnu ekonomiju i privatno vlasništvo doživio velike promjene posebno u domeni socijalnog stanovanja, javnog vlasništva i javne infrastrukture koji su evidentno postali najugroženiji. U prilog tome govore i rezultati istraživanja predstavljeni u nastavku knjige. Stoga je bilo potrebno istražiti upravo trenutne uvjete života stanovnika u novim i novoizgrađenim (od 1990-ih godina) stanovima i naseljima te također istaknuti njihove prednosti i nedostatke
Paradoksi demokratskog potencijala suvremene generacije mladih
Get PDFU cilju detektiranja i interpretacije pokazatelja demokratskog potencijala mladih u suvremenoj Hrvatskoj u ovom prilogu se analiziraju političke vrijednosti, institucionalno povjerenje i participacija kao dimenzije njihove političke kulture. Za analizu se koriste podaci iz triju istraživanja mladih (15–29 godina života), koja su provedena 1999. (N=1700), 2004. (N=2000) i 2013. godine (N=2000). Longitudinalno praćenje određenih indikatora osnova je za komparativnu analizu na razini distribucije odgovora, odnosno detektiranje dinamike, opsega i smjera promjena koje su se u promatranom razdoblju zbile u odabranim elementima političke kulture hrvatske mladeži
