Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Imagining the future after crisis: science and environmental imaginaries in the Anthropocene
No full textIN ENGLISH: This article examines how scientists construct imaginaries of societal futures amid converging crises—pandemics, climate change, and zoonotic spillover. Drawing on ten semi-structured interviews across disciplines, we identify six recurrent narrative modes: dystopian warnings, modest utopias, and present extrapolations, reflections on failed futures, data-driven projections, and conditional planning. Using Causal Layered Analysis (CLA), we situate these modes across four nested layers, litany, systemic drivers, disciplinary worldviews, and cultural metaphors, showing how institutional logics, epistemic cultures, and affective registers shape what futures become thinkable and actionable. Rather than techno-optimism, these imaginaries exhibit ambivalence and relational reasoning. The study contributes to futures studies and STS by applying CLA to scientists’ narrative practices, situating scientific imagination within epistemic cultures, and highlighting the plural, contested character of anticipatory knowledge in the Anthropocene. --------------- IN CROATIAN: Ovaj rad istražuje kako znanstvenici konstruiraju imaginarije društvenih budućnosti u kontekstu međusobno povezanih kriza — pandemija, klimatskih promjena i zoonotskog prelijevanja patogena. Na temelju deset polustrukturiranih intervjua provedenih u različitim disciplinama identificiramo šest ponavljajućih narativnih obrazaca: distopijska upozorenja, umjerene utopije i ekstrapolacije sadašnjosti, refleksije o neuspjelim budućnostima, projekcije temeljene na podacima te uvjetno planiranje. Primjenom metode slojevite kauzalne analize (Causal Layered Analysis – CLA) smještamo ove obrasce unutar četiri međusobno ugniježđena sloja, litaničke razine, sistemskih pokretača, disciplinarnih svjetonazora i kulturnih metafora, pokazujući kako institucionalne logike, epistemičke kulture i afektivni registri oblikuju koje budućnosti postaju zamislive i djelotvorne. Umjesto tehnološkog optimizma, ovi imaginariji pokazuju ambivalentnost i relacijsko rezoniranje. Istraživanje doprinosi studijima budućnosti i području STS-a primjenom CLA pristupa na narativne prakse znanstvenika, smještanjem znanstvene imaginacije unutar epistemičkih kultura te isticanjem pluralnog i osporavanog karaktera anticipacijskog znanja u Antropocenu
The price of trust: determinants of trust in physicians across 30 countries
No full textIN ENGLISH: This study examines the determinants of trust in physicians in 30 countries, focusing on general trust, perceived competence, and fidelity (defined as prioritizing patient welfare over profit). Using 2021 ISSP data combined with macro-level indicators such as the Human Development Index (HDI), health expenditures, and public–private funding preferences, the analysis explores how individual experiences and healthcare system characteristics shape trust. Results show that trust is strongly linked to confidence in the healthcare system and satisfaction with doctor visits, while socio-demographic factors and personal health experiences also play an important role. At the macro level, higher HDI is associated with greater trust, whereas higher out-of-pocket payments and healthcare commodification reduce it. Total health spending alone does not reliably increase trust, highlighting the importance of equity and efficiency. Overall, trust in physicians emerges as a multidimensional, context-dependent phenomenon shaped by both interpersonal and institutional factors. --------------- IN CROATIAN: Ova studija ispituje odrednice povjerenja u liječnike u 30 zemalja, s naglaskom na opće povjerenje, percipiranu kompetentnost i vjernost (definiranu kao davanje prednosti dobrobiti pacijenata u odnosu na profit). Koristeći podatke ISSP-a iz 2021. godine u kombinaciji s makrorazinskim pokazateljima poput Indeksa ljudskog razvoja (HDI), zdravstvenih izdataka te preferencija javnog i privatnog financiranja, analiza istražuje kako individualna iskustva i obilježja zdravstvenih sustava oblikuju povjerenje. Rezultati pokazuju da je povjerenje snažno povezano s povjerenjem u zdravstveni sustav i zadovoljstvom posjetima liječniku, dok sociodemografski čimbenici i osobna zdravstvena iskustva također imaju važnu ulogu. Na makrorazini, viši HDI povezan je s većim povjerenjem, dok viši izravni troškovi iz džepa (out-of-pocket) i komodifikacija zdravstvene skrbi smanjuju povjerenje. Samo povećanje ukupne zdravstvene potrošnje ne dovodi pouzdano do većeg povjerenja, što naglašava važnost pravednosti i učinkovitosti. Općenito, povjerenje u liječnike pokazuje se kao višedimenzionalan, kontekstualno uvjetovan fenomen, oblikovan i međuljudskim i institucionalnim čimbenicima
Teaching with purpose: student engagement and institutional support as key drivers
No full textIN ENGLISH: This study explores how university teachers develop and sustain a positive attitude toward teaching in higher education, emphasizing the role of emotional engagement, professional development, and student interaction. Building on the Positive Attitude Towards Teaching in Higher Education (PATTHE) framework, we employed creative qualitative methods—including keyword elicitation, photo-based prompts, and vignettes—with 39 Croatian university teachers from diverse disciplines and career stages. Findings reveal that teachers’ enthusiasm and motivation are closely linked to meaningful relationships with students, personal growth, and institutional recognition of teaching. However, tensions between teaching and research responsibilities, lack of structured support, and administrative burdens often undermine these attitudes. Participants offered critical yet affirming reflections on the PATTHE framework, highlighting areas for its refinement. This study underscores the importance of institutional investment in mentoring, pedagogical training, and recognition systems that center the affective and relational dimensions of teaching in higher education. Although grounded in the Croatian context, the findings reflect challenges and insights relevant to higher education institutions globally. --------------- IN CROATIAN: Ovo istraživanje ispituje kako sveučilišni nastavnici razvijaju i održavaju pozitivan odnos prema poučavanju u visokom obrazovanju, s naglaskom na ulogu emocionalne angažiranosti, profesionalnog razvoja i interakcije sa studentima. Polazeći od okvira pozitivnog odnosa prema poučavanju u visokom obrazovanju, primijenili smo kreativne kvalitativne metode, uključujući eliciranje ključnih riječi, foto-poticaje i vinjete, na uzorku od 39 nastavnika s hrvatskih sveučilišta iz različitih disciplina i karijernih faza. Rezultati pokazuju da su entuzijazam i motivacija nastavnika snažno povezani s kvalitetnim odnosima sa studentima, osobnim razvojem i institucionalnim priznanjem nastavnog rada. Međutim, napetosti između nastavnih i istraživačkih obveza, nedostatak strukturirane podrške te administrativna opterećenja često potkopavaju takve stavove. Sudionici su ponudili kritičke, ali afirmativne refleksije o okviru, ističući mogućnosti njegova daljnjeg unaprjeđenja. Istraživanje naglašava važnost institucionalnih ulaganja u mentorstvo, pedagoško usavršavanje i sustave priznanja koji u središte stavljaju afektivnu i relacijsku dimenziju poučavanja u visokom obrazovanju. Iako je utemeljeno u hrvatskom kontekstu, nalazi upućuju na izazove i uvide relevantne za visokoškolske institucije globalno
What affects legitimacy in capture fisheries?: analysis of socio-structural factors
No full textIN ENGLISH: Legitimacy has been one of the central concepts in the study of fisheries non-compliance. However, while much of the literature has focused on governance frameworks and management systems underpinning legitimacy in fisheries, less attention has been paid to the socio-structural factors that influence it. This paper seeks to address this gap by analyzing association of legitimacy with five such factors, based on the sample of 567 fishers from Croatia, which include large scale, small scale, subsistence, and recreational fishers. The analysis revealed a weak positive association between formal communication and compliance, while informal communication showed no significant relationship. Interaction with non-compliant fishers had a weak negative effect on legitimacy. Trust in fisheries administration and enforcement agencies was moderately and positively associated with legitimacy, while trust in NGOs showed no significant link. Trust in scientific institutions had a weak positive association, economic vulnerability a weak negative association, and professionalization a moderate positive relationship with legitimacy. Four hypotheses were tested using Kendall's tau, an ordinal bivariate correlation measure, while interaction with non-compliant fishers was tested separately using OLS regression. Overall, the results demonstrate that legitimacy emerges from the interplay of social and institutional structures rather than from regulatory design alone, underscoring the need for governance approaches that are adaptive, trust-building, and sensitive to sectoral differences. --------------- IN CROATIAN: Legitimnost je jedan od središnjih pojmova u istraživanju nepoštivanja propisa u ribarstvu. Međutim, dok se velik dio literature usredotočuje na upravljačke okvire i sustave upravljanja koji čine temelj legitimnosti u ribarstvu, znatno je manje pozornosti posvećeno socio-strukturnim čimbenicima koji na nju utječu. Ovaj rad nastoji popuniti tu prazninu analizom povezanosti legitimnosti s pet takvih čimbenika, na temelju uzorka od 567 ribara iz Hrvatske, koji uključuje ribare u velikom ribarstvu, malom ribarstvu, ribare za vlastite potrebe te rekreacijske ribare.
Analiza je pokazala slabu pozitivnu povezanost između formalne komunikacije i poštivanja propisa, dok neformalna komunikacija nije pokazala statistički značajnu povezanost. Interakcija s ribarima koji ne poštuju propise imala je slab negativan učinak na legitimnost. Povjerenje u ribarstvenu administraciju i nadzorne institucije bilo je umjereno i pozitivno povezano s legitimnošću, dok povjerenje u nevladine organizacije nije pokazalo značajnu povezanost. Povjerenje u znanstvene institucije imalo je slabu pozitivnu povezanost, ekonomska ranjivost slabu negativnu povezanost, a profesionalizacija umjerenu pozitivnu povezanost s legitimnošću.
Četiri hipoteze testirane su Kendallovim tau koeficijentom, ordinalnom bivarijatnom mjerom korelacije, dok je interakcija s ribarima koji ne poštuju propise testirana zasebno primjenom OLS regresije. Ukupno gledano, rezultati pokazuju da legitimnost proizlazi iz međuodnosa društvenih i institucionalnih struktura, a ne isključivo iz regulatornog dizajna, što naglašava potrebu za upravljačkim pristupima koji su prilagodljivi, usmjereni na izgradnju povjerenja i osjetljivi na sektorske razlike
More than just money?: understanding generation renewal among small-scale and large-scale fishers
No full textIN ENGLISH: This study explores the factors influencing Croatian fishers’ decisions to stay in or leave the profession, a key issue for generational renewal in fisheries. Analyzing data from 191 small-scale (SSF) and large-scale (LSF) fishers, it applies the Pollnac and Poggie framework, supplemented by economic, environmental, and institutional trust variables, to analyze motivations for staying or leaving. Results show that while income is a key factor for both groups, SSF fishers also prioritize self-actualization, environmental concerns, and trust in regulations. LSF fishers, however, are mainly driven by economic factors. These findings highlight sectoral differences in workforce retention, emphasizing the need for tailored policies to support sustainable fisheries management and recruitment. The study contributes to discussions on labor dynamics in fisheries and provides insights for policies ensuring the sector’s long-term viability. --------------- IN CROATIAN: Ova studija istražuje čimbenike koji utječu na odluke hrvatskih ribara da ostanu u ribarskoj profesiji ili je napuste, što predstavlja ključno pitanje za generacijsku obnovu u ribarstvu. Analizirajući podatke prikupljene od 191 ribara iz malog (SSF) i velikog (LSF) ribarstva, u istraživanju se primjenjuje okvir Pollnaca i Poggija, nadopunjen ekonomskim, okolišnim i varijablama institucionalnog povjerenja, kako bi se analizirale motivacije za ostanak u profesiji ili njezino napuštanje. Rezultati pokazuju da je prihod ključan čimbenik za obje skupine, dok ribari u malom ribarstvu dodatno naglašavaju samoostvarenje, okolišne zabrinutosti i povjerenje u regulativu. Ribari u velikom ribarstvu, pak, ponajprije su vođeni ekonomskim čimbenicima. Ovi nalazi upućuju na sektorske razlike u zadržavanju radne snage te naglašavaju potrebu za prilagođenim politikama koje podupiru održivo upravljanje ribarstvom i zapošljavanje novih generacija. Studija doprinosi raspravama o radnoj dinamici u ribarstvu i pruža smjernice za politike usmjerene na dugoročnu održivost sektora
Residential satisfaction with general characteristics of socialist and post-socialist housing estates in Croatia and Slovenia
No full textIN ENGLISH: This study compares housing quality and residential satisfaction between socialist (old) and post-socialist (new) large housing estates (LHEs) in Croatia and Slovenia. A survey conducted in 2022 included a total sample of 2,193 participants. Residential satisfaction was assessed based on general characteristics of the estate, including construction density, safety, green spaces, children’s playgrounds, transport connections with other parts of the city, and traffic density. In general, residents were satisfied with their built environment in housing estates, irrespective of country or estate type. However, residents in both types of housing estates in Slovenia reported generally higher levels of satisfaction than those in Croatia. Additionally, despite their age, socialist-era LHEs were not rated worse overall than post-socialist housing estates. The basic urban principles of contemporary cities — sustainability, safety, inclusivity, greenness, and resilience — are more closely aligned with the design and planning practices of old LHEs than with the market-oriented urbanism of the post-socialist period. As a result, new housing estates in the two countries, particularly in Croatia, contribute less to everyday placemaking at the neighbourhood level. However, this can be improved by aligning future development more closely with contemporary urban principles. --------------- IN CROATIAN: Ovaj rad uspoređuje kvalitetu stanovanja i zadovoljstvo stanovanjem između socijalističkih (starih) i postsocijalističkih (novih) velikih stambenih naselja u Hrvatskoj i Sloveniji. Anketno istraživanje provedeno je 2022. godine na ukupnom uzorku od 2193 ispitanika. Zadovoljstvo stanovanjem procijenjeno je na temelju općih obilježja naselja, uključujući gustoću izgradnje, sigurnost, zelene površine, dječja igrališta, prometnu povezanost s drugim dijelovima grada i gustoću prometa. Općenito, stanovnici su bili zadovoljni izgrađenom okolinom u stambenim naseljima, bez obzira na zemlju ili tip naselja. Međutim, stanovnici oba tipa stambenih naselja u Sloveniji pokazali su općenito više razine zadovoljstva od onih u Hrvatskoj. Osim toga, unatoč svojoj starosti, stambena naselja iz socijalističkog perioda nisu, sveukupno, ocijenjena lošije od postsocijalističkih stambenih naselja. Osnovni urbani principi suvremenih gradova - održivost, sigurnost, uključivost, zelenilo i otpornost - usklađeniji su s urbanističkim praksama i planiranjem starih stambenih naselja nego s tržišno orijentiranim urbanizmom stambenih naselja iz postsocijalističkog razdoblja. Kao rezultat toga, nova stambena naselja u dvjema zemljama, posebno u Hrvatskoj, manje doprinose svakodnevnom 'doživljaju mjesta' na razini susjedstva. Međutim, to se može poboljšati usklađivanjem budućeg razvoja ovih naselja sa suvremenim urbanim principima
Društveni aspekti urbanizma u socijalističkim i postsocijalističkim stambenim naseljima
Full text linkIN CROATIAN: Istraživanje je provedeno metodom polustrukturiranih intervjua s ekspertima o temama urbanizma i kvalitete stanovanja u stambenim naseljima nastalima u socijalističkom i postsocijalističkom razdoblju. U intervjuima je u 2022. godini sudjelovalo ukupno 16 eksperata iz Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka. Arhitekata je bilo 10, sociologa 5 te 1 povjesničar umjetnosti. Iz tematske analize može se istaknuti kako se stručnjaci slažu da je urbanizam socijalističkih stambenih naselja postojao na sustavan i planski način te je omogućavao stanovnicima zadovoljavajuću razinu stanovanja ispunjavajući urbanističke standarde gradnje osnovne infrastrukture (škola, domova zdravlja, parkova). U postsocijalističkom razdoblju takav se urbanizam izgubio što je dovelo do gubitka naselja kao stambene cjeline i što eksperti ističu ključnom razlikom s današnjom stanogradnjom koju obilježava preizgrađenost te se preporuča uvođenje prostornih standarda za naselja koji sada nedostaju u planskom procesu. --------------- IN ENGLISH: The research was conducted using the method of semi-structured interviews with experts on the topics of urbanism and the quality of housing in housing estates constructed in the socialist and post-socialist periods. A total of 16 experts from Zagreb, Split, Rijeka and Osijek participated in the interviews in 2022. There were 10 architects, 5 sociologists, and 1 art historian. Based on the thematic analysis, it can be pointed out that the experts agree that the urbanism of socialist housing estates existed in a systematic and planned form, and that it provided residents with a satisfactory level of housing by meeting standards for the construction of basic infrastructure (schools, health centers, parks). In the post-socialist period, such urbanism was lost, leading to the loss of the estate as a housing unit, which experts point out as the key difference of contemporary housing construction, characterized by overbuilding. It is therefore recommended to introduce spatial standards for estates, which are now missing in the planning process
Young people’s online engagement during and after the COVID-19 pandemic
Full text linkIN ENGLISH: The chapter investigates youth digital engagement in Croatia and Slovenia during and after the COVID-19 pandemic, with a focus on internet use, social media, and online behaviour. Findings indicate that messaging applications are the most common activity, while content creation is limited. Slovenian youth report higher rates of intensive use, whereas Croatian respondents engage more in moderate daily use. Gender and socio-economic disparities are pronounced, particularly in Croatia, where young men dominate in gaming and creative content creation, and lowerSES youth display higher levels of emotional distress from negative online experiences. Across both countries, young people prefer in-person interaction, though young people in Croatia are more open to online socialising. In general, women report greater emotional distress from negative online experiences, with Slovenian women showing the highest levels of passive use. --------------- IN CROATIAN: Poglavlje istražuje digitalnu angažiranost mladih u Hrvatskoj i Sloveniji tijekom i nakon pandemije COVID-19, s fokusom na korištenje interneta, društvenih mreža i online ponašanje. Rezultati pokazuju da su aplikacije za dopisivanje najčešća aktivnost, dok je stvaranje sadržaja ograničeno. Slovenski mladi izvještavaju o većim stopama intenzivnog korištenja, dok se hrvatski ispitanici više bave umjerenom dnevnom uporabom. Rodne i socioekonomske razlike su izražene, posebno u Hrvatskoj, gdje mladi muškarci dominiraju u igranju igara i stvaranju kreativnog sadržaja, a mladi iz nižih socioekonomskih skupina iskazuju višu razinu emocionalnog stresa zbog negativnih online iskustava. U obje zemlje mladi preferiraju osobnu interakciju, iako su mladi u Hrvatskoj otvoreniji prema online druženju. Općenito, žene prijavljuju veći emocionalni stres zbog negativnih online iskustava, pri čemu slovenske žene pokazuju najviše razine pasivnog korištenja
Etička kultura i profesionalne vrijednosti hrvatskih znanstvenika: izvještaj anketnog istraživanja HRZZ RESETH (2024) „Profesionalna etika hrvatskih znanstvenika“
No full textThe global/local and omnivore/univore nexus: class divisions and cultural tastes in contemporary Croatia
No full textIN ENGLISH: Research on Bourdieu’s “homology” thesis and Peterson’s “omnivore” hypothesis, as well as research on cultural cosmopolitanism, are integral to academic considerations of the interrelationship between class and cultural tastes. This paper contributes to such work by examining cultural tastes in Croatia, a context that occupies a peripheral position in the global cultural system. Multiple correspondence analysis and hierarchical cluster analysis were applied to survey data. We find that the main class distinction is between those who simultaneously express a cosmopolitan orientation and a taste in elite culture, and those who dislike both elite and non-Croatian cultural products. There is no group of “highbrow” univores in our sample, but rather those higher up the class hierarchy display different types of omnivorous tastes. A novelty of the study is identifying a multiplicity of more univorous cultural tastes. Our results point to complex cultural repertoires in which multiple forces of social structuring overlap. -------------- IN CROATIAN: Istraživanja Bourdieuove teze o "homologiji" i Petersonove o "omnivorima", kao i istraživanja kulturnog kozmopolitizma, sastavni su dio akademskih razmatranja međuodnosa klasnih položaja i kulturnih ukusa. Ovaj rad pridonosi tim razmatranjima istraživanjem kulturnih ukusa u Hrvatskoj, kontekstu koji zauzima periferno mjesto u globalnom kulturnom sustavu. Analiza višestruke korespondencije i hijerarhijska klaster analiza primijenjene su na anketnim podacima. Nalazimo da je glavna klasna razlika između onih koji izražavaju odnosno ne izražavaju kozmopolitsku orijentaciju i ukus u elitnoj kulturi. U uzorku ne postoji skupina isključivih "elitnih" univora, već oni više pozicionirani u klasnoj hijerarhiji pokazuju različite omnivorske tendencije: selektivne, eklektične i tradicionalne. Novost rada je identificiranje i različitih univorskih kulturnih ukusa. Naši rezultati ukazuju na složene kulturne repertoare u kojima se preklapaju višestruke dinamike društvenog strukturiranja uključujući one generacijske