Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Nacionalni standard kvalifikacije za učitelje: razvoj standarda kvalifikacije za učitelje i njegova primjena u postupku licenciranja: [priručnik za sudionike u odgojno obrazovnom sustavu]
No full textChanges in media selection and framing of science news in Croatian daily press
No full textThis paper tries to 1) identify the dominant media frames of science and 2) compare media selection and framing of science-related articles in Croatian daily newspapers during two politically and socioculturaly different periods: the late socialism and the (post)transition. The research methodology was based on content and frame analysis which encompassed articles on science in daily press with the highest readership between 1986–1988, and 2006–2008. The main findings indicate changes in the selection of science topics as well as in the representation of individual frames. Changes reflected not only current events in the world of science but also wider social and journalistic values, as well as evaluations of the importance of specific topics
Evaluacijsko izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske od 2003. do 2013. godine: sažetak
Get PDFOvaj evaluacijski osvrt sažetak je spoznaja o jedanaestogodišnjem radu (2003.-2013.) Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova utemeljen na sociološkim uvidima koji ukazuju na važnost i vrijednost tog neovisnog tijela za hrvatsko, još uvijek po mnogim pokazateljima, spolno neravnopravno društvo. Neovisnu evaluaciju rada Pravobraniteljice proveo je istraživački tim Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu
New housing estates in the settlement network of Zagreb – community infrastructure
Get PDFThis paper is a follow-up to the introductory paper (The Quality Of Living In New Housing Estates In The Settlement Network Of Zagreb). It carries on with the interpretation of data about the quality of living and housing in Zagreb and three other towns in its settlement net- work, obtained from the 2014 survey The quality of living in the settlement network of Zagreb. The target population were residents of flats or houses in the new housing estates built after 1990. The sample size were 308 respondents living in the City of Zagreb and three other towns in Zagreb County – Velika Gorica, Zaprešić and Samobor. The paper analyses (1) the household facilities and equipment and (2) the neighbourhood services, infrastructure and facilities at two levels, primary and secondary (primary and secondary household and neighbourhood index).
The paper presents the housing policy before the 1990s and big changes brought about by the new social system in Croatia and other neighbouring countries. The privatization model from the early period of transition (tenants purchasing socially owned flats) did not solve the housing problem. It only perpetuated the situation from the previous system which was characterized by a housing shortage. That was a fertile ground for numerous private investments in residential and business construction which, persisting throughout two transition decades, reversed the trend and led to the surplus of flats in the City of Zagreb, even overbuilding and destruction of public space. The paper examines housing in post-socialist countries and gives a detailed analysis of survey findings about the quality of housing in the settlement network of Zagreb. The key terms which describe the housing problems are housing affordability and housing accessibility. Both terms are explained in the Croatian (and broader) context in order to suggest improvements since decent housing is only partially or not at all obtainable for most people. Social housing, except for the POS estates, practically does not exist in Croatia. Survey data obtained from the towns in the settlement network of Zagreb show the current housing situation in them. (IN CROATIAN: Rad koji slijedi svojevrsni je nastavak dosadašnje obrade podataka o kvaliteti života i stanovanja objavljenih u uvodnom radu (Kvaliteta života u novostambenim naseljima i lokacijama u zagrebačkoj mreži naselja). Podaci su dobiveni iz anketnog istraživanja Kvaliteta života u zagrebačkoj mreži naselja provedenog u Zagrebu i zagrebačkoj mreži naselja tijekom
2014. godine. Istraživanjem je obuhvaćena ciljano odabrana populacija stanovnika koja živi u novostambenim naseljima/lokacijama (stanovima, kućama) izgrađenima nakon 1990-e godine. Veličina uzorka bila je 308 ispitanika u četiri grada zagrebačke mreže naselja: grad Zagreb i tri grada u Županiji zagrebačkoj - Velikoj Gorici, Zaprešiću i Samoboru. U radu se dalje obrađuju podaci o dvije razine opremljenosti: 1) opremljenosti kućanstva i 2) opremljenosti susjedstva ili neposredne okoline života, i to na primarnoj i sekundarnoj razini (tzv. indeksi opremljenosti).
S obzirom da je novo društveno uređenje u Hrvatskoj od 1990-ih donijelo značajne promjene i u području stanovanja i stambene politike u daljnjem radu stoga će se prikazati i kakvo je stanovanje bilo u prošlom sustavu te kakve su promjene nastale s postsocijalističkim periodom, kako u Hrvatskoj tako i susjednim zemljama. Model privatizacije dotadašnjih društvenih stanova (tzv. otkupa) početkom tranzicije je, primjerice, nastavio trend iz prošlog sustava vidljiv kroz nedostatak stanova. To je potaknulo brojne investicije privatnog tipa u području stambene, ali i poslovne izgradnje koje su kroz dva desetljeća tranzicije preokrenule trend manjka stanova u trend viška stanova u Gradu Zagrebu te čak dovele do fenomena preizgrađenosti ali i destrukcije prostora, naročito javnog. O fenomenu i kvaliteti stanovanja u radu se detaljno raspravlja, od pregleda postojećeg stanja u postsocijalističkim zemljama do analize dobivenih podataka za zagrebačku mrežu naselja. Ključni pojmovi kojima se opisuju problemi u stambenom zbrinjavanju stanovništva jesu: priuštivost (affordability) i pristupačnost stana (accessability). Oba se pojma nastoje pojasniti u hrvatskom, ali i širem kontekstu kako bi se sugerirala poboljšanja jer većini stanovnika pristojno stanovanje postaje teško ili samo djelomično dostupno. Uzrok tome je i što tzv. socijalno stanovanje, izuzev tzv. POS-a u Hrvatskoj praktički ne postoji. Podaci na razini zagrebačke mreže i gradova iz uzorka pokazuju kakvo je trenutno stanje u području stanovanja u njima.
Novi Jelkovec ili Sopnica-Jelkovec kao primjer POS-ovog naselja
Get PDFPOS-ovo naselje (naselja socijalnog tipa stanogradnje) Novi Jelkovec, a prije nazivan Sopnica-Jelkovec, smješteno je na istoku grada Zagreba uz grad Sesvete. U novoizgrađene stanove u naselju počelo se useljavati od 2009. godine. Provedenim istraživanjem kao svojevrsnom studijom slučaja (case study) ovog naselja, u kojem se koristila kvalitativna metodologija (polustrukturirani intervjui s ciljanim akterima i metoda promatranja) prikazat će se kvaliteta stanovanja, te prednosti i nedostaci života u njemu. Novostambena zagrebačka naselja, kako je već prikazano u prethodnim poglavljima ove knjige, donekle su slična te dijele slične uvjete stanovanja i stambene opremljenosti. Međutim, naselje Novi Jelkovec ciljano je istraženo upravo jer je od početka zadobilo epitet neatraktivnog i vrlo specifičnog novog naselja. Takav imidž stvoren je zbog velikog broja tzv. socijalnih stanara (kojima je Grad Zagreb dodijelio stanove po principu socijalnih kriterija i postojeće rang liste istih). Međutim, istraživanjem je utvrđeno kako je ovo naselje, što je vrlo pozitivan efekt, ipak sve manje segregirano te naseljeno samo marginalnim slojevima društva. U naselju se dogodilo značajno popravljanje njegove socijalne strukture te smanjenje negativnog imidža. U tome je nesumnjivo najveću ulogu odigrala vrlo dobra opremljenost (u primarnom i sekundarnom smislu), odnosno društvena i tehnička infrastruktura izgrađena u naselju, ali također i primjena modela javno najamnog stanovanja kojim se privukao velik broj novih stanovnika, prvenstveno mlađe populacije (obitelji s ili bez djece). (IN ENGLISH: Novi Jelkovec (former Sopnica-Jelkovec) is a POS housing estate located in the east of Zagreb, close to the town of Sesvete. (POS is a type of the social housing programme.) People have been moving into newly built flats in Novi Jelkovec since 2009. In the case study of this estate qualitative methodology was used (semi-structured interviews with target actors and observation) in order to present the quality of living there with all its advantages and drawbacks. New housing estates in Zagreb, as shown in previous chapters of the book, share similar living conditions and infrastructure facilities. But the reason we chose Novi Jelkovec for our research was that it had been perceived as an unattractive housing estate from the very beginning because of a large number of residents who had been given flats there by the City, based on certain social criteria and ranking of applicants. However, our research shows some positive results: segregation and exclusion are not felt very strongly any more and the estate is not inhabited only by marginal social groups. The social structure has changed for the better as well as the general image of the estate, the reason being undoubtedly very good primary and secondary infrastructure and the application of the public rental housing model, which has attracted new residents, primarily young people (couples with or without children).
Interkulturna dimenzija školskog kurikuluma
No full textU radu se analizira način na koji škole u svojim kurikulumima primjenjuju interkulturalizam kako je definiran u Nacionalnom okvirnom kurikulumu. Nakon teorijskog uvoda, analizirani su kurikulumi pet škola iz različitih dijelova Hrvatske koji su izrađeni u okviru projekta Razvoj kurikulumske kulture: Osnaživanje škola za razvoj i implementaciju školskog kurikuluma. Rezultati ukazuju da se u analiziranim školskim kurikulumima interkulturno obrazovanje operacionalizira na različite načine, ovisno o specifičnosti škole i sredine u kojoj škola djeluje. Stoga ono pokriva različite teme kao što su npr. upoznavanje sredozemnih kultura, romske kulture, islama i židovstva, suradnju sa školama iz susjednih zemalja i sl. U većini analiziranih kurikuluma vidljiva je neravnomjerna zastupljenost komponenti interkulturne kompetencije, pri čemu je dominantan razvoj njezine kognitivne komponente
Potential for degrowth: attitudes and behaviours across 18 European countries
No full textAvoiding a whole-scale collapse of the civilisation-supporting ecosystems within this century will require a change in the social metabolism, as well as expectations, aspirations, behaviours and attitudes of the majority of the global population, especially in the Global North. In absence of the technological innovation to allow maintenance and expansion of the current energy utilisation by the global society, but without the collapse-inducing byproducts, the societies will require a transformation along the lines of a degrowth scenario. The main goal of this paper is to explore to what extent is environmentally motivated degrowth potential present among European populations on the level of attitudes and evaluation of behaviour. In order to do so we use the ISSP research module Environment survey data from 2011, analysing comparative findings for 18 European ‘old’ and ‘new’ democracies. Our findings indicate the prevalence of common awareness of environmental limits to growth among all participating European national populations, but a different potential to apply them in a degrowth scenario between ‘richer’ and ‘poorer’ states, as well as between younger and older European degrowthers
Izvori socijalnog povjerenja studenata u Hrvatskoj
Get PDFRad nastoji odgovoriti na pitanje kako se oblikuje socijalno povjerenje studenata. Polazi se od pretpostavke da je njihovo socijalno povjerenje oblikovano s jedne strane posredstvom individualnih, a s druge strane društvenih činitelja. Konkretno, rad nastoji ispitati u kojoj mjeri socijalno povjerenje studenata proizlazi iz nekih individualnih obilježja, mreže uspostavljenih odnosa izvan primarnih veza konceptualiziranih kao socijalni kapital i političkog povjerenja o kojima će u nastavku biti više riječi
Politika za mlade u Hrvatskoj: anatomija jedne javne politike
Get PDFMladi su, bar nominalno, jedan od prioriteta ne samo Hrvatske, nego i cijele europske zajednice. Visok stupanj nezaposlenosti, nedovoljna participacija u društvenom i političkom životu te porast radikalnih stavova razlozi su relevantnosti politika za mlade. Definirana kao sve one aktivnosti koje omogućuju mladima stvaranje povoljnih uvjeta za učenja, mogućnosti i iskustva potrebnih za usvajanje kompetencija za aktivno sudjelovanje u privatnom i društvenom životu, politika za mlade počinje dobivati sve veću važnost, kako među civilnim akterima, tako i državnim institucijama. Kao i sve identitetske politike, politika za mlade eklektična je i poprilično fluidna. Upravo ta eklektičnost razlog je disperzije ovlasti i odgovornosti državnih aktera za rješavanje problema koje targetira navedena javna politika. Glavna ideja teksta je dati uvod u strukturu i aktere politike za mlade u Hrvatskoj. Uzimajući u obzir da su normativni akti i akteri te njihov međuodnos ključni za razumijevanje javnih politika, u ovom radu će se detaljno analizirati zakonska i podzakonska rješenja vezana za politiku za mlade, kao i istražiti utjecaj i ekspertizu aktera. Polazna pretpostavka je da postoji diskrepancija između državnih i nedržavnih aktera u kompetencijama vezanim za kreiranje politika za mlade, no da unatoč smanjenom kapacitetu državnog aparata, politika za mlade u RH ispunjava (minimalne) preduvjete kvalitete, responzivnosti, djelotvornosti i adekvatnosti. Smještajući hrvatski primjer u europski kontekst te analizirajući procese inherentne politici za mlade, tekst će dati presjek najvažnijih segmenata koje bi politika za mlade trebala uključivati te, naposljetku, odgovoriti na pitanje, ima li Hrvatska uistinu koherentnu politiku za mlade ili se više radi o skupu segmenata bez zajedničkog nazivnika