Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Pogled iz rodne perspektive na neke vrijednosti i interese mladih
Get PDFIN CROATIAN: U radu se interpretiraju rezultati kvantitativne analize podataka prikupljeni 2013. na reprezentativnom uzorku mladih iz cijele Hrvatske. Komparativna analiza prihvaćanja liberalno-demokratskih vrijednosti i interesnih orijentacija mladih žena i muškaraca interpretirana je iz korpusa feminističke teorije. U skladu s očekivanjima, rezultati istraživanja pokazuju kako su rodne razlike prisutne u prihvaćanju pojedinih vrijednosti i interesa mladih. Rezultati su stavljeni u komparativni kontekst (u odnosu na 2004. godinu) pa se u radu zaključuje kako se kod mladih općenito uočava pad prihvaćanja liberalno-demokratskih vrijednosti u promatranom razdoblju, dok se u području interesa pokazuje petrificiranost interesa u svojevrsne rodne obrasce. Analiza je, osim toga, pokazala kako žene nisu homogene u stavovima te da iako u većoj mjeri od muškaraca podržavaju npr. vrijednost rodne ravnopravnosti, one koje su postale majke su manje zainteresirane za podržavanje rodne ravnopravnosti za razliku od studenata ili onih ispitanika čiji je otac imao visoko obrazovanje. Ipak, mlade žene iskazuju, ukupno gledano, veću privrženosti tradicionalnim vrijednostima od muškaraca (brak, djeca, vjerski život). Rezultati analize interesnih orijentacija pokazuju kako su i žene i muškarci malo zainteresirani za javnu sferu. Politika je ostala izvan dometa interesa oba spola. To se pogotovo odnosi na mlade žene koje politiku i politička zbivanja stavljaju u istu ravan kao i interes za vojsku i vojna pitanja. Mladi muškarci su osim za privatne interese iskazali zainteresiranost za ekonomsku nezavisnost te potencijalnu hraniteljsku poziciju u obitelji što upućuje na prihvaćanje tradicionalnih obrazaca rodnih uloga. --------------- IN ENGLISH: In this paper results of a quantitative analysis of data collected in 2013 on a representative sample of Croatian youth are interpreted. A comparative analysis of the acceptance of liberal-democratic values and interest orientations of young women and men is interpreted using the corpus of feminist theory. As expected, research results have shown that gender differences are present in the acceptance of certain values and in youth’s interests. Comparison with the results from 2004 has shown that in the observed period there was a general decline in the acceptance of liberal-democratic values among youth, and that the petrification of interest through gender patterns occurred. The analysis, moreover, showed that young women are not homogeneous in their attitudes and that, although they support the value of gender equality in a greater extent than young men, those who became mothers are less interested in supporting gender equality than students or those whose fathers were highly educated. Nevertheless, young women in total express greater attachment to traditional values than men (regarding marriage, children and religious life). The results of analysis of interest orientations showed that both young women and men have low interest in the public sphere. Both sexes express little or no interest in politics. This is particularly true for young women who put interest in politics and political affairs on the same level as that in military and military issues. Young men, apart in their private affairs, expressed their interest in economic independence and potential breadwinner position in the family, which suggests their acceptance of traditional gender roles
A critical approach to youth work categorizations
No full textIN ENGLISH: This chapter critically examines various patterns and practices constituting ‘youth work’. Author presents various typologies and categorizations and offers critical overview on them. -------------- IN CROATIAN: Ovo poglavlje kritički propituje različite obrasce i prakse koje sačinjavaju "rad s mladima". Autor predstavlja različite tipologije i kategorizacije te predlaže njihovu kritiku
Mladi i politika: trendovi (dis)kontinuiteta
Get PDFU skladu s elaboriranim polazištima o odnosu mladih prema politici opći cilj ovoga istraživanja je ustanoviti distribuciju, strukturiranost i promjene političkih vrijednosti, stavova i participacije mladih u Hrvatskoj. Pritom se polazi od dvije osnovne hipoteze: 1) politička kultura mladih i promjene koje su se u pogledu ispitivanih dimenzija dogodile tijekom promatranog razdoblja uvjetovane su zbivanjima na društvenom i političkom planu u Hrvatskoj i širem okruženju ; 2) političke vrijednosti, stavovi i participacija mladih variraju s obzirom na njihova socijalna obilježja. Uvid u dinamiku navedenih dimenzija političke kulture mladih zasniva se na njihovu longitudinalnom praćenju što omogućuje otkrivanje promjena koje su se u tom pogledu događale tijekom tranzicijskog i konsolidacijskog razdoblja u Hrvatskoj. U tu se svrhu uspoređuju podaci ovoga istraživanja te u nekim slučajevima istraživanja mladih iz 2012. godine.3 s podacima iz istraživanja provedenih 1999. i 2004. godine. Pretpostavljeni utjecaji socijalnih obilježja mladih na njihove političke vrijednosti, stavove i participaciju analiziraju se korištenjem osam socijalnih obilježja, a to su: spol, dob, rezidencijalni status, regionalna pripadnost, stupanj obrazovanja ispitanika i oca, religijska samoidentifikacija te stranačka preferencija mladih. Interpretiraju se one razlike i povezanosti (dobivene primjenom hi-kvadrat i t-testa te analizom varijance) koje su značajne na razini .000
Politička znanja hrvatskih maturanata i značajnosti odrednica koje ih oblikuju
Get PDFKroz tri modela (obrazovni model, model civilne participacije i kombinirani model) pokazalo se da obrazovni faktori imaju najveći utjecaj na politička znanja. U tom se pogledu vrsta srednjoškolskog programa izdvaja kao glavna odrednica političkog znanja što je u skladu s dosadašnjim nalazima istraživanja na populaciji maturanata u Hrvatskoj (Bagić, 2011). Uzimajući u obzir da su polaznici gimnazijskih programa, koji sadrže najveći udio sadržaja usmjerenih na politička znanja, ostvarili najbolje rezultate, dok su učenici iz trogodišnjih škola, u kojima je najmanji udio ovih sadržaja, ostvarili najlošije rezultate, moguće je detektirati smjer i alate kojima djelovati, kako bi se uočene (značajne) razlike umanjile. Imajući u vidu da više od dvije trećine svih učenika srednjih škola u Hrvatskoj pohađaju neki tip strukovnih škola/programa, neophodno je kontinuirano razmatrati mogućnosti jačanja programa političkog/građanskog obrazovanja uopće, a osobito u strukovnim školama
Transformation of public space in Zagreb since 2000
No full textSince the 1990s transition period and especially since 2000 public space in Croatia has repeatedly been violated by private interest. This is visible in coastal regions, rural landscapes, urban green areas, parks, squares, and streets which have been completely or partly privatized. Urban actors (economic, political, civil, and professional) play different roles in these changes, and there is a hierarchy in their relations: economic and political actors are very powerful and have a prominent place in urban and suburban spatial transformations. Civil society actors and professionals, on the other hand, have very little control or influence. Urban actors have different interests and conflicting opinions. The results of our research (qualitative research method of semi-structured interviews with various experts) show that today spatial changes are mostly dictated by economic actors in a close alliance with political actors. It is therefore vital that in future we clearly define public space and public interest and educate society about their importance. Only then can inadequate private intervention in public space be prevented and a balance between private and public interest be restored with all actors making decisions together. This is, after all, a real, participatory democracy that all transition societies (including Croatia) aim to achieve. (IN CROATIAN: Od tranzicijskog razdoblja (1990-ih) i pogotovo nakon 2000-e godine, javni prostor je u Hrvatskoj višekratno bio pod dominacijom privatnih interesa. Ovaj trend najvidljiviji je u obalnim područjima, ruralnim krajolicima, urbanim zelenim površinama, parkovima, trgovima i ulicama koje su potpuno ili djelomično privatizirane. Urbani akteri (ekonomski, politički, civilni i stručni) imaju različite uloge u ovim promjenama, a prisutna je i hijerarhija u njihovim odnosima: ekonomski i politički akteri vrlo su moćni i zauzimaju glavno mjesto u urbanim i suburbanim prostornim transformacijama. S druge strane, akteri civilnog društva i stručni akteri imaju vrlo malo kontrole i utjecaja. Urbani akteri, dakle, imaju različite interese i međusobno konfliktne stavove. Rezultati našeg istraživanja (kvalitativno istraživanje - metoda polustrukturiranih intervjua s različitim stručnjacima iz 'prostornih' područja) pokazuju kako su današnje prostorne promjene diktirane od strane ekonomskih aktera usko povezanih s političkim akterima. Stoga je zadatak za budućnost da se jasno definiraju javni prostori i javni interesi te educira društvo o njihovoj važnosti. Jedino na taj način se neadekvatne privatne intervencije u javni prostor mogu spriječiti, a ravnoteža između privatnih i javnih interesa (pri čemu bi svi akteri zajednički donosili odluke) može uspostaviti. Pri tome bi se postigla i stvarna, participativna demokracija koju sva tranzicijska društva (uključujući Hrvatsku) teže postići.
Daily salivary cortisol profile: insights from the Croatian Late Adolescence Stress Study (CLASS)
No full textIntroduction: The aim of the study was to examine basal hypothalamic-pituitary-adrenal (HPA) axis activity and to determine associations of various covariates (gender, sleep-wake rhythm, demographic, academic, life style and health-related characteristics) with altered daily salivary cortisol profiles in late adolescence. Materials and methods: The total analytic sample consisted of 903 Croatian secondary school students aged 18 - 21 years (median 19 years). Salivary cortisol was sampled at home at three time points over the course of one week and its concentrations were measured by using the enzyme immunoassay. Results: In comparison to males, female students had a higher cortisol awakening response (CAR) (median 4.69, IQR 10.46 and median 3.03, IQR 8.94, respectively; P < 0.001), a steeper (“healthier”) diurnal cortisol slope (DCS) (median 0.51, IQR 0.55 and median 0.44, IQR 0.51, respectively; P = 0.001), and a greater area under curve with respect to ground (AUCG
) (median 206.79, IQR 111.78 and median 191.46, IQR 104.18, respectively; P < 0.001). Those students who woke-up earlier and were awake longer, had a higher CAR (P < 0.001), a flatter (“less healthy”) DCS (P < 0.001), and a
greater AUCG (P < 0.001), than students who woke-up later and were awake shorter. Less consistent but still significant predictors of salivary cortisol indexes were age, school behaviour, friendship, diet healthiness and drug abuse. Conclusion: Gender and sleep-wake up rhythm were major determinants of the altered daily salivary cortisol profiles in late adolescence. The predictive power of other covariates, although less clear, has a potential for identifying vulnerable subgroups such as male drug users and females without a best friend. (IN CROATIAN: Cilj rada je bio istražiti bazalnu aktivnost hipotalamičko-pituitarno-adrenalne osi u kasnoj adolescenciji. Istraživanje se temeljilo na probabilističkom dvoetapnom uzorku klastera stratificiranog prema tipu škole (četverogodišnje gimnazije/strukovne škole) iz četiri najveća grada u Hrvatskoj. Nakon postupka isključivanja ispitanika prema standardima istraživanja salivarnog kortizola, uzorak je činilo 903 ispitanika starosti od 18 do 21 godine. Kortizol se uzorkovao tijekom radnog dana u tri različite vremenske točke, po buđenju, 30 do 45 minuta nakon buđenja i neposredno prije spavanja. Spol te ritam buđenja i lijeganja su se pokazali glavnim prediktorima bazalne aktivnosti salivarnog kortizola u istraživanom uzorku. Djevojke su imale više koncentracije jutarnjeg kortizola te više vrijednosti odgovora kortizola po buđenju, izraženije cirkadijalno smanjenje kortizola i veće površine ispod krivulje kortizola u odnosu na mladiće. U ispitivanom uzorku utvrđeno je pet klastera ispitanika različitog ritma buđenja i lijeganja. Ispitanici koji su se ranije ustajali i bili dulje budni („ranoranioci“, „noćobdije“) imali su snažniji odgovor kortizola na buđenje, niže cirkadijalno smanjenje kortizola i veće površine ispod krivulje kortizola u odnosu na ispitanike koji su se ustajali kasnije i bili kraće budni („noćne ptice“, „spavalice“, „trnoružice“). Također, istraživanje je ukazalo na važnost manje izraženih, ali statistički značajnih prediktora bazalnog ritma salivarnog kortizola u otkrivanju ranjivih skupina u kasnoj adolescenciji, primjerice konzumiranje droga kod mladića i izostanak prijateljskih veza kod djevojaka.
EU ideology
No full textThe idea of Europe was radically transformed after the accomplishment of the idea of European unification. The European Union (EU) and Europe at the beginning of the twenty-first century were defined by a broad common ideology that consists of ideologies such as antinationalism, social democracy, pacificism and environmentalism. These ideologies are presented by pro-EU scholars and politicians as ideologies rooted in European history and parts of European identity and as being mostly absent in the American policies. The emergence of EU ideology is traced in the relaunch of European integration in the mid-1980s and in Delors’ conflict with Thatcher. It is argued that the emergence of EU ideology is the result of two long-term historical developments: the deepening and enlargement of European integration ; and the changing relations between the USA and Europe. It is concluded that the emergence of EU ideology resembles the emergence of nationalism and national ideologies
Determinants of young people's readiness for elite-challenging activities in Croatia
No full textThis article aims to identify the determinants of youth readiness to engage in elite-challenging activities in Croatia. It argues that this form of civic engagement is influenced by an emancipatory set of values, on the one hand, and bonding and bridging social capital, on the other. The results show that both types of social capital have positive and significant influence on civic engagement of youth, whilst the set of emancipatory values has a limited role in this respect as well as socio-demographic characteristics. The analysis uses data from a survey conducted in 2013 on a representative sample of 2000 young people in Croatia (15–29 years old)