Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Mladi pred izazovom: kako uspjeti u hrvatskom društvu?
Get PDFIN CROATIAN: Polazište ove analize je saznanje kako se svaka generacija mladih suočava s izazovom optimalne integracije u društvo u kojem žive, a ta se integracija promatra kao uspjeh u društvu. Stoga su u istraživačkom fokusu mladi i njihova percepcija faktora važnih za uspjeh pojedinca u suvremenom hrvatskom društvu te promjene koje su se u tom pogledu zbivale posljednjih 15-ak godina. Razmatranje faktora uspjeha smješteno je u širi kontekst vrijednosti mladih i njihove percepcije nekih aspekata društvene realnosti zajedno s promjenama koje su se dogodile na tom planu. Za usporedbu se koriste rezultati istraživanja provedenih 1999., 2004. i 2013. godine na uzorcima mladih iz cijele Hrvatske.
Longitudinalno praćenje vrijednosti mladih potvrdilo je stabilnost njihova vrijednosnog sustava čiji vrh trajno zauzimaju vrijednosti privatnosti, samosvojnosti, materijalnog položaja i profesionalnog uspjeha. Pretpostavljeno je da tim vrijednostima odgovaraju životni ciljevi čije ostvarenje predstavlja glavne elemente društvenog uspjeha mladih. Kao najveći problem hrvatskog društva permanentno je percipirana nezaposlenost uz porast isticanja mita i korupcije, a kao aktere rješavanja društvenih problema mladi najviše ističu stručnjake i intelektualce, vlastitu generaciju te političare i političke stranke. Nezaposlenost je trajno percipirana i kao najveći problem mlade generacije čemu se u novije vrijeme pridružilo često navođenje važnosti "veza", a ne sposobnosti i stručnosti te nedostatak životne perspektive i nizak životni standard. Za rješavanje generacijskih problema mladi najviše odgovornosti adresiraju na roditelje, same sebe, Vladu i obrazovni sustav.
Unutar naznačenog vrijednosnog i društvenog okvira zbivale su se indikativne promjene u percepciji okolnosti važnih za uspjeh u hrvatskom društvu. Sažeto rečeno, dok su koncem 1990-ih na vrhu ljestvice faktora društvenog uspjeha bila stečena znanja i sposobnosti, profesionalna odgovornost i zalaganje na radu, poštenje, pravednost i korektan odnos prema drugima te povoljan stjecaj okolnosti, 2013. godine na prva četiri mjesta, uz povoljan stjecaj okolnosti, izbile su osobne i obiteljske veze i poznanstva, lukavost, promućurnost i "snalažljivost" te osobno i obiteljsko bogatstvo. Indikativno je kako od općeg trenda pada isticanja velike važnosti svih promatranih okolnosti odudaraju politička podobnost, za koju je zabilježen kontinuirani rast isticanja važnosti, te podmićivanje utjecajnih osoba (korupcija) koje je ostalo na razini dosegnutoj još 2004. godine. Potonji uvidi su osobito indikativni kada se promatraju u kontekstu normativno demokratskog i višestranačkog sustava u kojem se vodi bitka protiv korupcije, a realno dominacije partitokracije i pripadajućeg klijentelističkog obrasca ponašanja te nedjelotvornosti pravosudnih institucija u sankcioniranju koruptivnih (ne)djela.
Sve navedeno provocira i djelomice daje odgovore na pitanje što je u očima mladih pridonijelo dezavuiranju važnosti osobnih kompetencija, sposobnosti i vještina uz istodobno jačanje važnosti nepotizma i ponašanja koja balansiraju na rubu zakona, uključujući i korupciju. Može se pretpostaviti da su ustanovljene tendencije uvjetovane dosadašnjim načinom funkcioniranja društvenih institucija i aktera te kriznim procesima u kojima mnogi potrebni resursi postaju nedostupniji a aspiracije teže ostvarive pa u zaoštrenoj konkurenciji na cijeni dobivaju dobra umreženost i promućurnost, a gubi izvrsnost i trud. Rezultat svega toga je da mnogi mladi smatraju kako su meritokratski mehanizmi socijalne promocije diskreditirani jer nepotizam, klijentelizam, korupcija i izvrdavanje zakonskih normi puno više jamče uspjeh u društvu nego pouzdanje u vlastita znanja, vještine i sposobnosti, odgovorno i stručno obavljanje posla te pravedno, pošteno i korektno ponašanje. To svakako pridonosi širenju osjećaja besperspektivnosti među mladima na što ukazuju i promjene u njihovu viđenju osobne i društvene budućnosti koje pokazuju kako je opao osjećaj optimizma i porastao osjećaj pesimizma, posebice u pogledu budućnosti društva. Otuda je logično očekivati kako takvi trendovi mogu generirati daljnje urušavanje povjerenja mladih u društvene institucije i aktere. A to izaziva bojazan kako će u potrazi za sve neizvjesnijom boljom budućnošću mladi biti prisiljeni sve više se oslanjati na one individualne resurse i strategije koje će ih nastaviti udaljavati od meritokratskih načela društvenog uspjeha. --------------- IN ENGLISH: The starting point of this analysis is the awareness that every generation of youth faces the challenge of optimal integration into the society in which they live, and this integration is seen as social success. Therefore, the focus of the research are young people and their perception of the factors important for the success of an individual in contemporary Croatian society and the changes that have occurred in this respect in the last 15 years. The analysis of success factors is put in the broader context of young people’s values and their perception of some aspects of social reality together with the changes that have occurred in that respect. The results of the research conducted on the samples of youth from across Croatia in 1999, 2004 and 2013 are used for comparison.
The longitudinal monitoring of young people’s values confirmed the stability of their value system, which permanently peaks at the values of privacy, autonomy, material status and professional success. It is assumed that these values correspond to life goals whose achievement represents the main elements of the social success of youth. Unemployment is permanently perceived as the biggest problem of the Croatian society with an increase in pointing out bribery and corruption, while the youth mostly indicate experts and intellectuals, their own generation, and politicians and political parties as actors of solving social problems. Unemployment is permanently perceived as the biggest problem of the young generation as well, which has in more recent times become accompanied with the frequent mentioning of the importance of "connections", and not qualifications and competences, as well as the lack of life perspective and the low living standard. For solving generational problems, the youth hold parents, themselves, the Government and the educational system most responsible.
Within the indicated value and social framework, there have been indicative changes in the perception of circumstances important for achieving success in the Croatian society. In short, while in the end of 1990s the top positions on the scale of social success factors were marked by acquired knowledge and skills, professional accountability and commitment to work, honesty, fairness and correct attitude toward others, as well as favourable circumstances, in 2013 the first four places were reached by personal and family connections and contacts, shrewdness, astuteness and "resourcefulness", as well as personal and family wealth, together with favourable circumstances. It is indicative that political loyalty, for which a continuous increase in pointing out its importance has been observed, and bribing influential people, which has remained at its level reached in 2004, stand out from the general decreasing trend of pointing out the major importance of all the observed circumstances. The latter insights are especially indicative when observed in the context of a normatively democratic and multiparty system in which a battle against corruption is fought, while in reality in the context of partitocracy dominance and the associated clientelistic pattern of conduct and the ineffectiveness of judicial institutions in sanctioning corruptive (mis)conducts.
All this provokes and partly answers to the question of what has, from the perspective of youth, contributed to diminishing of the importance of personal competencies, qualifications and skills, with simultaneous strengthening of the importance of nepotism and behaviors balancing on the margins of law, including corruption. It can be assumed that the detected tendencies are conditioned by the way in which social institutions and actors have functioned so far, and by the crisis processes in which many of the necessary resources become less accessible and the aspirations more difficult to achieve, and therefore, in the circumstances of intensified competition, a well-established network of contacts and astuteness gain in value, while excellence and hard work lose. The result of all this is that many young people find meritocratic mechanisms of social promotion discredited due to the fact that nepotism, clientelism, corruption and breaching of legal norms guarantee social success to a much greater extent than relying on one's own knowledge, skills and abilities, responsibility and professionalism at work, as well as just, fair and correct behavior. This certainly contributes to spreading the feeling of lack of prospects among young people, as evidenced by the changes in their perception of personal and social future, which indicate the decline of the feeling of optimism and the growth of the feeling of pessimism, especially with regard to the future of society. Hence, it is logical to expect such trends to generate further collapse of the trust that the youth have in social institutions and actors. And this causes concern that youth, in seeking better future, which is becoming increasingly uncertain, will be forced to rely more and more on those individual resources and strategies that will continue distancing them from the meritocratic principles of social success
How personality dimensions and motivation to teach shape the learning achievement goals of Croatian future teachers
No full textIN ENGLISH: The first part of the chapter gives an overview of teacher education and teacher professional development in Croatia, together with an empirical review of the motivation for teaching profession in Croatia, whereas the second part presents the results of the new study. The goal of the present study was to explore the role of personality and motivations for choosing teaching as a future career in explaining achievement goals of student teachers in their teacher studies. Achievement goals are of particular importance for student teachers as learning is the core of their future profession. One could expect that their goals for their own learning would be congruent to their goals for teaching, as both could be conceptualized under the same theoretical framework (Butler, 2007). Malmberg (2006) proposed a carry-over hypothesis, suggesting that student teachers’ own learning experiences shape their teacher beliefs, motivation to teach and teaching practices, so that they carry these experiences into their future teaching. The sample included 374 first-year students enrolled in the teacher education programs for classroom teachers in the three Croatian universities: University of Zagreb (56.7%), University of Rijeka (28.6%), and University of Zadar (14.7%). Instruments used were FIT-Choice scale (Watt & Richardson, 2007), Big Five Inventory (BFI; John, Naumann, & Soto, 2008) and Achievement Goal Questionnaire (Elliot & McGregor, 2001).
Both personality traits and teacher motivations significantly accounted for the variance of all four achievement goals. Personality dimensions of agreeableness, conscientiousness and openness to experience positively predicted mastery goal orientation in teacher studies. Motivations related to personal utility value of teaching significantly predicted performance approach goal in teacher studies. Mastery approach orientations of pre-service teachers in their own studies were predicted by social utility value of teaching, while performance approach goals were related to personal utility value of teaching. Taken together with personality variables, motivations for teaching independently contributed to the explanation of learning goals during teacher studies, suggesting that motivations for teaching profession and learning experiences of future teachers do reinforce each other during the course of studies, leading to different learning outcomes (Malmberg, 2006, 2008; König & Rothland 2012). --------------- IN CROATIAN: Prvi dio poglavlja daje pregled inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja učitelja/ica i nastavnika/ica u Hrvatskoj, uz empirijski pregled motivacije za učiteljsku profesiju u Hrvatskoj, dok drugi dio predstavlja rezultate novog istraživanja. Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu osobina ličnosti i motivacije za odabir učiteljske profesije u objašnjenju ciljnih orijentacija studenata/ica učiteljskih studija tijekom studiranja. Ciljne orijentacije su od posebne važnosti za buduće učitelje/ice s obzirom da je učenje temelj njihove buduće profesije. Za očekivati je da će njihove ciljne orijentacije za učenje biti u skladu s njihovim ciljevima za poučavanje, budući da bi oboje moglo biti koncipirano unutar istog teorijskog okvira (Butler, 2007). Vodeći se Malmbergovom hipotezom (2006), možemo pretpostaviti da iskustva budućih učitelja/ica oblikuju njihova uvjerenja o poučavanju i motivaciju za poučavanje, te da oni ta iskustva prenose u svoje buduće prakse poučavanje. Uzorak je uključivao 374 studenta/ica prve godine učiteljskih studije na tri hrvatska sveučilišta: Sveučilištu u Zagrebu (56,7%), Sveučilištu u Rijeci (28,6%) i Sveučilištu u Zadru (14,7%). Instrumenti koji su korišteni u istraživanju su: FIT-Choice skala (Watt i Richardson, 2007), Big Five Inventory (BFI, John, Naumann i Soto, 2008) i Skala ciljnih orijentacija (Elliot i McGregor, 2001).
Osobine ličnosti i motivacija za učiteljsku profesiju dale su značajan doprinos objašnjenju sve četiri ciljne orijentacije. Dimenzije ličnosti ugodnost, savjesnost i otvorenost ka iskustvu objasnile su orijentaciju ka učenju. Osobna utilitarna motivacija za učiteljsku profesiju bila je značajan prediktor ciljne orijentacije prema rezultatu. Orijentacija ka učenju tijekom učiteljskog studija je objašnjena društvenom utilitarnom motivacijom za učiteljsku profesiju, dok je orijentacija prema rezultatu povezana s osobnom utilitarnom motivacijom za učiteljsku profesiju. Analizirana zajedno s osobinama ličnosti, motivacija za učiteljsku profesiju dodatno doprinosi objašnjenju ciljnih orijentacija tijekom učiteljskih studija. Ovaj nalaz upućuje na to da motivacija za učiteljsku profesiju i iskustva učenja budućih učitelja/ica međusobno oblikuju jedni druge, što vodi do različitih ishoda učenja (Malmberg, 2006, 2008; König & Rothland 2012)
Globalno obrazovanje – što, gdje, tko, kako i zašto
Get PDFIN CROATIAN: Tema poglavlja je pregled najrelevantnijih koncepata i pristupa u okviru ideje globalnog obrazovanja. Autor započinje poglavlje konceptualizacijom obrazovanja i globalizacije, zatim prikazuje najrelevantnije postavke globalnog obrazovanja, potkrepljujući ih relevantnim međunarodnim dokumentima, a poglavlje završava praktičnim primjerima segmenata globalnog obrazovanja u hrvatskom obrazovnom sustavu na temu hrane. --------------- IN ENGLISH: The topic of the chapter is an overview of the most relevant concepts and approaches within the idea of global education. The author begins the chapter by conceptualizing education and globalization, then outlines the most relevant settings of global education, supporting them with relevant international documents, and completes the chapter with practical examples of global education segments in the Croatian education system on the topic of food
The role of personality, self-concept and defensive motivation in predicting maths anxiety
No full textIN ENGLISH: The goal of this research was to explore the relationships between personality, self- concept, learning strategies and mathematics anxiety in elementary school students. The sample consisted of 511 8th grade students from 36 Croatian elementary schools who completed the Maths Anxiety Scale, Big Five Inventory, the Self-Description Questionnaire-II and measures of self-regulatory learning strategies to assess self-handicapping, defensive pessimism and external attribution of failure. Separate hierarchical regression analyses were conducted by gender to test the predictive power of personality, self-concept and defensive motivational strategies on mathematics anxiety. Results indicate that the variables explained significant variance for both genders (girls R-square = .54 ; boys R- square = .38). Personality, self-concept and motivational strategies were all related to maths anxiety, however, a different pattern emerged with respect to gender. Maths self-concept is significantly negatively related to maths anxiety for both genders, while for boys, maths anxiety is related to low agreeableness and the use of external attribution of failure, and in girls it is predicted by higher neuroticism and defensive pessimism. Results indicate that maladaptive patterns of academic beliefs, motivations and behaviour related to mathematics in Croatian students are to some extent gender-specific, thus calling for specific intervention strategies tailored for boys and girls. --------------- IN CROATIAN: Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti odnose između osobina ličnosti, samopoimanja, strategija učenja i straha od matematike kod učenika osnovnih škola. Uzorak se sastojao od 511 učenika 8. razreda iz 36 hrvatskih osnovnih škola. Sudionici su ispunili Skalu za ispitivanje straha od matematike, Big Five inventar ličnosti, Self-Description Questionnaire-II i mjere samoregulirajućih strategija učenja za procjenu samohendikepiranja, defanzivnog pesimizma i vanjske atribucije neuspjeha. Da bi se provjerila prediktivna snaga osobina ličnosti, samopoimanja i defanzivnih motivacijskih strategija u objašnjenju straha od matematike, provedene su odvojene hijerarhijske regresijske analize na poduzorku učenica i učenika. Rezultati pokazuju da uključene varijable objašnjavaju značajan dio varijance straha od matematike kod oba roda (učenice R2 = .54; učenici R2 = .38). Osobine ličnosti, samopoimanje i motivacijske strategije učenja u oba su slučaja značajno povezane sa strahom od matematike, no uočljiv je različit obrazac povezanosti s obzirom na rod sudionika. Matematičko samopoimanje značajno je negativno povezano sa strahom od matematike kod oba roda, dok je kod učenika strah od matematike povezan i s niskom ugodnošću i vanjskom atribucijom neuspjeha, a kod učenica i s višim neuroticizmom i defanzivnim pesimizmom. Rezultati upućuju da su maladaptivni obrasci akademskih uvjerenja, motivacije i ponašanja povezani s matematikom kod hrvatskih učenika donekle rodno specifični, što upućuje na potrebu provedbe specifičnih intervencija prilagođenih učenicima i učenicama
Adolescence – a transition to adulthood: Proceedings of the 24th Aschauer Soiree, held at Jurata, Poland, November 5th 2016
No full textEighteen scientists met at Jurata, Poland, to discuss various aspects of the transition from adolescence to adulthood. This transition is a delicate period facing complex interactions between the adolescents and the social group they belong to. Social identity, group identification and identity signalling, but also stress affecting basal salivary cortisol rhythms, hypertension, inappropriate nutrition causing latent and manifest obesity. Moreover, in developing and under-developed countries, parasitosis causing anaemia thereby impairing growth and development, are issues to be dealt with during this period of the human development. In addition, some new aspects of the association between weight, height and head circumference in the newborns were discussed, as well as intrauterine head growth and head circumference as health risk indicators
(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu
No full textIN CROATIAN: U tekstu „(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu“ Anđelina Svirčić Gotovac najprije ističe da koncept održivog razvoja (engl. sustainable development) još od kraja 20. st. nastaje iz potrebe da se na nov način analizira proces rasta i razvoja modernog društva, odnosno društva 21. stoljeća. Dodaje da se u globalizacijskom kontekstu tog koncepta temeljna suprotstavljenost nalazi upravo između razvojne i ekološke ideje. Potom konstatira kako ugroženost prirodnog svijeta, klimatske promjene, urbano siromaštvo s jedne strane kao socijalno- -ekološka pitanja, te demografska i prostorna neravnomjernost i pad kvalitete života s druge kao urbano-politička pitanja ostaju i dalje otvorena i posebno nerješiva za manje urbane sredine kao što su hrvatske. Dodatno, regionalni je razvoj u Hrvatskoj već desetljećima neravnomjeran i izrazito centraliziran što se u razdoblju tranzicije samo produbilo. Primjerice, četvrtina stanovnika države živi u četiri najveća gradska naselja, iako se brojem ističu mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veličine. Mogućnost održivog razvoja za manje razvijene sredine (manje i srednje gradove prije svega) u kontekstu europskih dokumenata i preporuka jedan je od načina rješavanja ovih pitanja. Upravo Teritorijalna Agenda 2020 usvojena 2011. kao dio strategije EUROPA 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast – stavlja poseban naglasak na ravnomjeran i policentričan regionalni razvoj i teritorijalnu koheziju. Time bi se dugogodišnje naslijeđene i produbljene procese depopulacije, stagnacije, centraliza¬cije, hijerarhizacije naselja, litoralizacije, smanjenog nataliteta, demografskog starenja i druge koji obilježavaju hrvatski prostor, pokušalo ublažiti. U tome posebnu ulogu može imati upravo uzajamno djelovanje postojećeg i većinom očuvanog prirodnog te ljudskog (humanog) kapitala na lokalnoj razini i mogućnost iskorištavanja odgovarajućih fondova EU-a. Koncept pametnih gradova (engl. smart cities) dio je navedene strategije EU-a i primjer tzv. primijenjene održivosti na lokalnoj razini. Iako u Hrvatskoj postoje pozitivni primjeri, koje autorica navodi, još uvijek ih je nedovoljno. --------------- IN ENGLISH: In her paper „(Ne)mogućnost održivog razvoja za male i srednje gradove u hrvatskom prostornom sustavu“ [The (Im)possibility of Sustainable Development for Small- and Medium-sized Towns Within the Croatian Space System], Anđelina Svirčić Gotovac notes that the concept of sustainable development has, since the end of the 20th century, arisen from the need to analyse, in a new way, the process of growth and development of modern society, i.e. the society of the 21st century. She adds that in the context of globalization within this concept, the basic juxtaposition is the one between the ideas of development and ecology. The author then goes to assert that the dangers to the environment, climate change, the urban population on the one hand, and socio-ecological issues, demographic and space imbalance and a drop in quality of life on the other, as well as urban-political issues, remain topical and unsolvable issues particularly for smaller urban areas, such as those in Croatia. What is more, regional development in Croatia has been unbalanced and profoundly centralized for decades, and this became even more evident during the period of transition. For instance, about 25% of the population lives in the four major cities. While there are many small towns, there is not enough of medium-sized towns. The possibility for sustainable development of smaller developed areas (first and foremost small- and medium-sized towns) within the context of EU documents and recommendations represents one of the ways to deal with these issues. It is the Territorial Agenda 2020 adopted in 2011 within the framework of Europe 2020 strategy – the EU’s strategy for smart, sustainable and inclusive growth – that draws special attention to a balanced and polycentric regional development and territorial cohesion. This strategy aims to mitigate the long-lasting and increasingly damaging processes of depopulation, stagnation, centralization, the hierarchization of towns, littoralization, decreased birth rates, population ageing and other processes affecting Croatia. What may be a key factor in this mitigation is the mutual action of the existing and mostly preserved natural capital and human capital at a local level and the possibility to use the relevant EU funds. The concept of smart cities is part of the mentioned EU strategy and an example of the so-called applied sustainability at a local level. Even though there are some positive examples in Croatia, which the author mentions in the paper, they are still too scarce
Vrijednosti, (ne)zadovoljstvo životom i percepcija budućnosti mladih
Get PDFRasprava o mladima i njihovim vrijednostima te percepciji budućnosti i životnom (ne)zadovoljstvu važna je za razumijevanje ukupnih značajki te populacije a posredno i društva u kojem živi. Potreba za odgovarajućim istraživačkim uvidima trajno je aktualna u društvima koja prolaze kroz dinamičnu transformaciju, posebice kada neke promjene nose krizni predznak. Vrijednosti su pritom fenomen koji pomaže u razumijevanju dominantnih društvenih kretanja, a kada su u žiži interesa mladi, to otvara prostor i za uvid u buduće društvene trendove. Pozornost rada se usmjerava na društvene faktore, odnosno na sociopovijesne uvjetovanosti i promjene koje se događaju na društvenom planu. U tom se kontekstu polazi od teorije modernizacije koja počiva na tezi da ekonomski razvoj rezultira dalekosežnim promjenama na socijalnom i kulturnom planu
The role of cultural capital in higher education access and institutional choice
No full textIN ENGLISH: This paper aims to explore social inequalities in school achievement and educational decision-making of the final-year students of secondary schools in the City of Zagreb and Zagreb County, Croatia (N = 534). The theoretical framework of the paper was Bourdieu’s theory of cultural and social reproduction (1977a). The main objectives were an analysis of the association between the students’ cultural capital and their school achievement and analyses of the predictive power of the cultural capital theory in the context of educational decisions in the transition to tertiary education. In the analysis of school achievement, sequential multiple regression analysis was used, while in the analyses of educational decisions logistic regression analyses were performed (binary and multinomial logistic regression). The results indicated that cultural capital had statistically significant correlation with school performance. Among the cultural capital indicators, statistically significant predictors of the probability of the intention to enrol into vocational higher education were the material dimension of cultural capital and naturalness of higher education aspirations of students. For the prediction of the probability of intention to enrol in university, significant predictors were embodied cultural capital, the naturalness of higher education aspirations of students, and father’s educational level. The study results on a selected sample of graduates tend to support Bourdieu’s theory of cultural reproduction through education. --------------- IN CROATIAN: Cilj ovog rada je istražiti društvene nejednakosti u školskom uspjehu i donošenju obrazovnih odluka kod učenika završnih razreda srednjih škola u gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji (N=534). Teorijski okvir rada čini Bourdieuova teorija kulturne i društvene reprodukcije (1977a). Glavni ciljevi bili su analiza povezanosti kulturnog kapitala učenika i njihovog školskog uspjeha te analiza prediktivne moći teorije kulturnog kapitala u kontekstu donošenja obrazovnih odluka pri prijelazu u tercijarno obrazovanje. U analizi školskog uspjeha korištena je sekvencijalna multipla regresijska analiza, dok su se kod analize obrazovnih odluka koristile logističke regresije (binarna i multinomijska logistička regresija). Rezultati su pokazali da je kulturni kapital statistički značajno povezan sa školskim uspjehom. Od indikatora kulturnog kapitala, statistički značajni prediktori vjerojatnosti namjere upisa veleučilišta bili su materijalna dimenzija kulturnog kapitala i podrazumijevanje upisa studija. Za predviđanje vjerojatnosti namjere upisa na sveučilište, značajni prediktori bili su utjelovljeni kulturni kapital, podrazumijevanje upisa studija i obrazovanje oca. Rezultati istraživanja na odabranom uzorku maturanata podržavaju Bourdieuovu teoriju kulturne reprodukcije putem obrazovanja
Students’ gender-related choices and achievement in physics
No full textIN ENGLISH: The goal of the research was to explore the role of motivation, gender roles and stereotypes in the explanation of students’ educational outcomes in a stereotypically male educational domain: physics. Eccles and colleagues’ expectancy-value model was used as a theoretical framework for the research. The research sample included 736 grammar school students from Zagreb, Croatia. The variables explored were expectancy of success, selfconcept of ability and subjective task values of physics, gender roles and stereotypes, and educational outcomes: academic achievement in physics, intention to choose physics at the high school leaving exam, and intention to choose a technical sciences university course. The results showed that girls had a lower self-concept of ability and lower expectancies of success in physics compared to boys, in spite of their higher physics school grades. Hierarchical regression analyses showed that self-concept of physics ability was the strongest predictor of physics school grades, whereas the utility value of physics was the key predictor of educational intentions for both genders. Expectancy of success was one of the key predictors of girls’ educational intentions, as well. Endorsement of a typically masculine gender role predicted girls’ and boys’ stronger intentions to choose a stereotypically male educational domain, whereas acceptance of the stereotype about the poorer talent of women in technical sciences occupations predicted girls’ lower educational outcomes related to physics. The practical implication of the research is the need to create gender-sensitive intervention programmes aimed at deconstructing the gender stereotypes and traditional gender roles that restrain students from choosing gender-non-stereotypical careers. --------------- IN CROATIAN: Cilj istraživanja je bio ispitati ulogu motivacije, rodnih uloga i stereotipa u objašnjenju učeničkih obrazovnih postignuća i namjera odabira u stereotipno muškom obrazovnom području: fizici. Kao teorijski okvir rada korišten je model očekivanja i vrijednosti za objašnjenje motivacije za postignućem Eccles i suradnika/ca. U istraživanju je sudjelovalo 736 učenika/ca općih gimnazija u Zagrebu. Varijable koje su se ispitale su očekivanje uspjeha, samopoimanje vlastitih sposobnosti i subjektivne vrijednosti u fizici, rodne uloge i stereotipi te obrazovni ishodi: ocjena iz fizike na kraju školske godine, namjera odabira fizike na državnoj maturi i namjera odabira tehničkog studija. Rezultati su pokazali da djevojke, unatoč boljim ocjenama iz fizike, imaju lošije procjene svojih sposobnosti i niža očekivanja uspjeha u fizici nego mladići. Hijerarhijske regresijske analize su pokazale da je samopoimanje vlastitih sposobnosti u fizici najsnažniji prediktor ocjene iz fizike, dok je percipirana korisnost fizike najsnažniji prediktor obrazovnih odabira i za mladiće i za djevojke. Očekivanje uspjeha u fizici pokazalo se također snažnim prediktorom obrazovnih odabira djevojaka. Prihvaćanje tipično maskuline rodne uloge predviđalo je snažnije namjere odabira u stereotipno muškom obrazovnom području kod djevojaka i mladića, dok je prihvaćanje stereotipa o slabijem talentu žena za zanimanja u tehničkim znanostima predviđalo slabije obrazovne ishode djevojaka u području fizike. Praktična implikacija istraživanja je potreba za kreiranjem rodno osjetljivih intervencijskih programa za mlade koji bi za cilj imali dekonstrukciju rodnih stereotipa i tradicionalnih rodnih uloga koji ograničavaju učenike/ce da biraju rodno nestereotipne obrazovne i karijerne putove
Generators of social trust among youth in Croatia
No full textIN ENGLISH: This article aims to detect the level of Croatian youth’s social trust, as well as to identify the generators or determinants of this phenomenon. It argues that social trust is, following social capital theory and human development theory, determined by institutional and sociocultural contexts, respectively. It is especially important to identify the way it is formed, considering the democratic deficit and the process of retraditionalization that occurred in Croatian society. The results show that both institutional and cultural factors influence the level of social trust in the expected direction. The analysis uses data from a national survey conducted in 2010 (N=2, 000), which is a national representative sample of university students from all public universities in Croatia. --------------- IN CROATIAN: Cilj ovoga rada je otkriti razinu socijalnog povjerenja mladih u Hrvatskoj, kao i identificirati generatore ili odrednice ove pojave. U članku se tvrdi, polazeći od teorije socijalnog kapitala i teorije ljudskoga razvoja, da je socijalno povjerenje određeno institucionalnim i sociokulturnim kontekstom. Posebno je važno utvrditi način na koji se oblikuje, s obzirom na demokratski deficit i proces retradicionalizacije koji se dogodio u hrvatskom društvu. Rezultati pokazuju kako institucionalni i kulturni čimbenici utječu na razinu društvenog povjerenja u očekivanom smjeru. U analizi su korišteni podaci iz nacionalnog istraživanja provedenog 2010. godine na nacionalnom reprezentativnom uzorku sveučilišnih studenata svih javnih sveučilišta u Hrvatskoj (N = 2 000)