Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
O podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata: prilozi unaprjeđivanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj
Get PDFAdresiranje prepreka s kojima se susreću studenti iz ranjivih skupina implicira da se jednakost šansi u visokom obrazovanju ne može svesti isključivo na formalno omogućavanje pristupa visokom obrazovanju, već da ono zahtijeva jasnu artikulaciju „stvarnih opcija“ kojima raspolažu različite skupine studenata (Lynch i Baker, 2005) i o kojima, u konačnici, ovisi njihov obrazovni uspjeh. Osnovni uvjet za to predstavlja identificiranje relevantnih skupina studenata kao i općih čimbenika koji pridonose njihovoj podzastupljenosti i/ili ranjivosti. Prepoznavanje prepreka osnovni je uvjet za jačanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja odnosno za proširenje „stvarnih opcija“ uspješnog studiranja i završavanja studija. Fokus ove studije je stoga stjecanje dubljeg uvida u studentsko iskustvo kako bi se na taj način prepoznale relevantne prepreke koje proizlaze iz pripadnosti ranjivoj skupini. U tu svrhu analiziraju se podaci prikupljeni kroz fokus grupe i intervjue s odabranim podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata. Kako je iz tehničkih razloga bilo nemoguće obuhvatiti svih osamnaest skupina popisanih u Nacionalnom planu, ograničili smo se na neke dosad manje istražene skupine: studente izbjeglice i tražitelje azila, studente pripadnike romske manjine, LGBTQ+ studente, studente iz alternativne skrbi, studentice u tehničkom području, studente u humanističkom području te studente djecu hrvatskih branitelja. Pored nalaza o studentskom iskustvu odabranih podzastupljenih i ranjivih skupina studenata, istraživanje uključuje i dvije komplementarne analize vezane uz socijalnu dimenziju visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Prva se odnosi na pregled literature o recentnim istraživanjima podzastupljenih i ranjivih skupina studenata u Hrvatskoj, a druga na analizu recentnih nacionalnih politika i strateških dokumenata visokih učilišta u Hrvatskoj
Public participation in post-communist cities between stagnation and progress: the examples of Zagreb and Ljubljana
Get PDFIN ENGLISH: Public participation in the urban transformation of capital cities is an important factor to consider when assessing the quality of democracy in post-communist countries. This study examines participatory processes in two capital cities, Zagreb (Croatia) and Ljubljana (Slovenia). The cases studied are summarized, and similarities and differences are pointed out using the comparative method (Tabor Park and the BS 7 neighbourhood in Ljubljana, and the Meštrović Pavilion and Savica Park in Zagreb). Findings from 2018 and 2019 showed a rather low level of public participation in Zagreb. In Ljubljana, the level of public participation was higher and the legal basis for it stronger, although there was a certain amount of dependence on political and economic factors. In both cities, public participation in its most direct form was present at the level of NGO and civil initiative activities. Residents’ communication with the city administration was poor and did not facilitate the participation process. --------------- IN CROATIAN: Participacija javnosti u urbanoj transformaciji glavnih gradova važan je faktor koji treba uzeti u obzir pri procjenjivanju kvalitete demokracije u postsocijalističkim zemljama. Ovo istraživanje ispituje participativne procese u dva glavna grada, Zagrebu (Hrvatska) i Ljubljani (Slovenija). Proučavani slučajevi su sažeto prikazani, te su istaknute sličnosti i razlike korištenjem komparativne metode (park Tabor i naselje BS 7 u Ljubljani, te Meštrovićev paviljon i park Savica u Zagrebu). Nalazi iz 2018. i 2019. godine ukazali su na prilično nisku razinu participacije javnosti u Zagrebu. U Ljubljani je razina participacije javnosti bila viša te je njezina pravna osnova bila snažnija, iako je u određenoj mjeri bila prisutna ovisnost o političkim i ekonomskim faktorima. U oba grada participacija javnosti je u svojem najneposrednijem obliku bila prisutna na razini aktivnosti nevladinih udruga i građanskih inicijativa. Komunikacija stanovništva s gradskom upravom bila je slaba i nije olakšavala proces participacije
Ožiljci prekarne povijesti na radnim karijerama: odnos blagostanja i uvjeta rada odgojiteljica sa stažem na određeno vrijeme u dječjim vrtićima u Hrvatskoj
Get PDFIN CROATIAN: U ovom radu opisani su mehanizmi unutar sustava Ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) kojima se produžava status privremene zaposlenosti za dio zaposlenika te kako nesigurnost takve zaposlenosti dugoročno utječe na blagostanje i doživljaj kvalitete radnih uvjeta. U sustavu RPOO nesigurnost zaposlenosti snažno je vezana za ugovore na određeno vrijeme. Rezultati istraživanja pokazuju da su indikatori blagostanja i kvalitete radnih uvjeta negativno povezani s oba tipa radnog odnosa, što svjedoči o zahtjevnosti odgojiteljskog posla. Međutim, negativni učinak akumuliranog radnog staža na ugovore određeno bio je snažniji od negativnog učinka akumuliranog radnog staža na neodređeno vrijeme. --------------- IN ENGLISH: This paper describes the mechanisms within the Early Childhood Education and Care (ECEC) system that prolong the temporary employment status for some employees and how the insecurity of such employment affects well-being and the perception of working conditions in the long term. In the ECEC system, job insecurity is strongly linked to fixed-term contracts. Research findings indicate that indicators of well-being and the quality of working conditions are negatively associated with both types of employment relationships, highlighting the demanding nature of the educator's work. However, the negative impact of accumulated work experience on fixed-term contracts was stronger than that of accumulated work experience on permanent contracts
Elementary school pupils' aspirations for higher education: the role of status attainment, blocked opportunities and school context
Get PDFIN ENGLISH: This paper discusses the contributions of variables commonly used within the status attainment and blocked opportunities models in addition to school context variables in predicting pupils’ aspirations for higher education prior to the transition to differentiated upper secondary education in Croatia (14–15 years). The findings, arising from a longitudinal design, indicate that the school context does not contribute to the explanation of pupils’ aspirations for higher education. In contrast, gender, parental educational aspirations for their child, maternal academic support, the pupil’s possession of a work desk, pupil grades and school satisfaction predict aspirations. Arguably, pupils who attend different schools but have similar individual characteristics will likely have similar aspirations for higher education. --------------- IN CROATIAN: U radu se razmatra doprinos različitih varijabli iz teorijskih modela postizanja društvenog statusa (engl. status attainment) i ograničenih mogućnosti (engl. blocked opportunities), te varijabli školskog konteksta, u predikciji aspiracija za studiranjem kod učenika na kraju osnovne škole. Nalazi proizišli iz longitudinalnog nacrta ukazuju kako školski kontekst (prosjek školskih ocjena na razini škole, veličina škole, veličina razrednih odjela i cijena nekretnina u četvrti u kojoj se škola nalazi) ne doprinosi objašnjenju učeničkih aspiracija za visoko obrazovanje. S druge strane, spol, roditeljske obrazovne aspiracije za njihovo dijete, majčinska akademska podrška, učenikovo posjedovanje vlastitog radnog stola, učeničke ocjene i zadovoljstvo školom su prediktori aspiracija. Učenici koji pohađaju različite škole ali dijele slične individualne karakteristike vjerojatno će imati i slične aspiracije za visoko obrazovanje
Ciljevi javnih politika usmjerenih na mlade, obrazovanje i poticanje čitanja – koherentnost ili nered?
Get PDFCiljevi javnih politika predstavljaju osnovu za djelovanje, ali i pokazuju krajnje stanje
koje se želi postići njihovim ostvarivanjem. Koherentnost ciljeva u tom pogledu važna
je iz razloga što se njome osigurava zajednički smjer politika te postojanje jedinstvene
vizije smjera razvoja. Zadatak je ovoga rada razmotriti koherentnost ciljeva triju javnih
politika i pripadajućih strategija, Nove boje znanja – Strategija obrazovanja, znanosti i
tehnologije, Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i
Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine, kako bi
se detektiralo postoji li koherentnost među njima, gdje se ona očituje i što može
potencijalno značiti za ostvarivanje ciljeva. Pri tome, poseban naglasak se stavlja na
Nacionalni program za mlade kojeg karakterizira usmjerenost na specifičnu skupinu i
prožimanje različitih tematskih područja. Pri analizi ciljeva polazi se od kvantitativne
analize prethodno kodiranih ciljeva, a glavni uvidi su temeljeni na kvalitativnoj analizi
Genetic and environmental contribution to social dominance orientation and its overlap with HEXACO personality traits: a twin study
Get PDFIN ENGLISH: Social dominance orientation (SDO), i.e. the preference toward egalitarian or hierarchically arranged relations within a society may be studied from social/contextual, but also dispositional perspective. The aim of the present study was to explore genetic and environmental contribution to the individual differences in SDO, and its overlap with HEXACO personality traits, both at phenotypic and latent genetic and environmental levels. The sample consisted of 830 Croatian twins aged 19 to 28 years who filled-in the self-report measures. Data analyses indicated the heritability of SDO was over 40%, with no evidence for the common environmental influences. SDO phenotypic variance substantially overlapped with Honesty-Humility, Emotionality, and Openness domains. Numerous significant correlations were found at the facet level, with the highest phenotypic overlap for the “interstitial” altruism facet. However, incremental predictive power of personality (over age and sex) was moderate: 13% and 19% of the phenotypic SDO variance was predicted by HEXACO traits at the domains and facet levels, respectively. Multivariate behavioural genetic analysis indicated that 19% and 3% of the genetic and unique environmental variance of SDO overlapped with the genetic and unique environmental variance of personality, respectively. Substantial genetic correlations of SDO with Honesty-Humility and Openness domains were found, while marginal unique environmental correlation was found for Openness domain only. The etiological overlap between SDO and personality represents an argument in favour of taking dispositional along with social/contextual perspective in explaining social behaviour. --------------- IN CROATIAN: Orijentacija na socijalnu dominaciju (SDO), odnosno sklonost egalitarnim ili hijerarhijski uređenim odnosima unutar društva može se proučavati iz socijalne/kontekstualne, ali i dispozicijske perspektive. Cilj ove studije bio je istražiti genetski i okolinski doprinos individualnim razlikama u orijentaciji na socijalnu dominaciju i njeno preklapanje s HEXACO dimenzijama ličnosti na fenotipskoj te latentnoj genetskoj i okolinskoj razini. Uzorak se sastojao od 830 hrvatskih blizanaca u dobi od 19 do 28 godina koji su ispunili različite mjere samoprocjena. Analize podataka pokazale su da je heritabilnost orijentacije na socijalnu dominaciju preko 40%. Nisu utvrđeni dokazi o dijeljenom okolinskom utjecaju. Fenotipska varijanca orijentacije na socijalnu dominaciju značajno se preklapala s dimenzijama poštenja-poniznosti, emocionalnosti i otvorenosti. Pronađene su brojne značajne korelacije na razini faceta, s najvećim fenotipskim preklapanjem utvrđenim za "intersticijsku" facetu altruizma. Međutim, inkrementalna prediktivna snaga ličnosti (povrh dobi i spola) bila je umjerena: HEXACO osobine na razini dimenzija, odnosno faceta su predviđale 13% i 19% fenotipske varijance orijentacije na socijalnu dominaciju. Multivarijatna bihevioralno-genetička analiza pokazala je da se 19% i 3% genetske i nedijeljene okolinske varijance orijentacije na socijalnu dominaciju preklapa s genetskom, odnosno nedijeljenom okolinskom varijancom ličnosti. Pronađene su značajne genetske korelacije orijentacije na socijalnu dominaciju s dimenzijama poštenje-poniznost i otvorenost, te marginalno značajna korelacija nedijeljene okoline orijentacije na socijalnu dominaciju i otvorenosti. Etiološko preklapanje orijentacije na socijalnu dominaciju i ličnosti argument je za zauzimanje dispozicijske perspektive, pored socijalne/kontekstualne perspektive, u objašnjavanju socijalnog ponašanja
Češki parlamentarni izbori: povratak „normalne politike“?
Get PDFIN CROATIAN: Češka je Hrvatskoj jako dobro poznata država. Pa ipak, o češkoj politici malo se zna i raspravlja. Ovaj članak ne polazi nužno od pretpostavke motivacije za zalaskom u dubinu češkog slučaja, već nastoji istaknuti ono što relevantno, s jedne strane, za uopće rezimiranje rezultata jednih izbora te, s druge strane, za proučavanje političkih procesa u širem kontekstu Srednje i Istočne Europe. U tom smislu, ključni mu je zadatak tumačenje i kontekstualizacija rezultata izbora za donji dom (Poslanecká sněmovna) češkog parlamenta iz 2021. godine. Kako bi to bilo ostvareno, rad je podijeljen u četiri etape. Prvo se pruža kratki povijesni pregled moderne češke politike, zatim se daje rezime predizbornog perioda, da bi se onda prezentirali i pojasnili rezultati izbora. Posljednji dio članka nastoji se dotaknuti širih implikacija izbora, od kojih su i među ostalom teze o porazu populizma i povratku tradicionalnih stranaka tj. laički rečeno „normalne politike“. --------------- IN ENGLISH: Croatia is very well acquainted with the Czech Republic. Still, not much is know about Czech politics and there is even less debate about it. This article does not presume the desire to explore the Czech case in detail, but strives to point out what is relevant, on one hand, for summarizing the results of elections and, on the other hand, for studying political processes in the wider context of Central and Eastern Europe. In that regard, its key task is the interpretation and contextualization of 2021 elections for the lower house (Poslanecká sněmovna) of the Parliament of the Czech Republic. In order to accomplish this task, the paper is divided into four sections. First there is a brief historical overview of modern Czech politics, followed by a summary of the pre-election period, which then leads to the presentation and commentary on election results. The last part of the article attempts to touch on the wider implications of the elections, among others the theses about the defeat of populism and the return of traditional parties ie., in layman terms, of "normal politics"
Istraživanje političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u Republici Hrvatskoj: istraživački izvještaj za 2021. godinu
Get PDFRezultati ispitivanja političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u školskoj godini 2020./2021. pokazatelj su razine političkog znanja i demokratski relevantnih stavova i ponašanja nacionalno reprezentativnog dijela ove populacije u Republici Hrvatskoj. Osim što pokazuju ishode političke socijalizacije aktualne generacije najmlađih birača i onih koji će to uskoro postati, vrijednost rezultata je i u tome što omogućuju usporedbu sa zaključcima srodnih istraživanja. Naime, dio ispitivanih koncepata ispitivao se i u istraživanjima političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola u školskim godinama 2009./2010. i 2014./2015. U ovom su istraživačkom valu ispitane i dodatne teme poput odnosa mladih prema prošlosti i politikama povijesti kroz stavove prema Domovinskom i Drugom svjetskom ratu i poraću, povjerenje u institucije te vrijednosti društvenog i političkog poretka. Ukupno političko znanje na cjelokupnom uzorku učenika razmjerno je nisko. Razina ukupnog političkog znanja slična je onoj koja je utvrđena u istraživanju 2015. godine, dok je na razini pojedinih sfera političkog znanja došlo do pada prosječnog rezultata koji se tiče razumijevanja temeljnih političkih pojmova i poznavanja ustavno-političkog poretka, a do porasta političke informiranosti. Sudionici istraživanja pokazuju prilično niske razine političke participacije te povjerenja u različite institucije i izvore informiranja. Na samom se dnu nalazi povjerenje u pravosuđe, Sabor, Vladu i političke stranke. Većinsko povjerenje mladih uživaju samo vojska i znanstvenici. Među izvorima informiranja, učenici imaju vrlo nisko povjerenje u društvene mreže i Internet portale preko kojih se pak prilično često informiraju. Prevladavajući su stavovi mladih u vezi medija i slobode javnog govora u skladu s demokratskim vrijednostima i nešto pozitivniji nego 2015. godine. Generalno govoreći, socio-politički stavovi mladih u 2021. godini su nešto demokratičniji nego što je to pokazalo istraživanje iz 2015. godine. To se posebno vidi kod stava prema homoseksualnim osobama, u smanjenom priklanjanju autoritarnim tendencijama te kod odnosa prema vlastitoj i tuđoj naciji i nacionalnoj tradiciji. Rezultati istraživanja ukazuju da među mladima prevladava mišljenje da se odnosi muškaraca i žena u suvremenom društvu trebaju urediti ravnopravno. Nadalje, mladi u prosjeku ne pokazuju jake tendencije nacionalne isključivosti i većinom vide prednosti života u multikulturalnom društvu. Također, u prosjeku odbacuju ideje da se Hrvatska treba definirati kao nacionalna država isključivo hrvatskog naroda, te da su pravi Hrvati samo katolici. Kao što je spomenuto, zabilježen je značajan pomak u pravcu tolerantnijeg odnosa prema osobama homoseksualne orijentacije u odnosu na rezultate iz 2015. godine. Međutim, i dalje su u određenoj mjeri prisutne negativne procjene i diskriminatorne težnje spram homoseksualnih pojedinaca. Na razini cijelog istraživanja može se govoriti o razlikama u stavovima između učenica i učenika te učenika gimnazija u odnosu na učenike strukovnih programa. Pritom učenice i gimnazijalci u većoj mjeri iskazuju tolerantnije stavove i stavove koji su više u skladu s demokratskom političkom kulturom. S druge strane, kad je riječ o političkom znanju, razlika između učenica i učenika izostaje, dok su razlike na temelju vrste srednjoškolskog programa vrlo izražene. Učenici gimnazija imaju u prosjeku najveći rezultat na testu političkog znanja, a slijede ih učenici četverogodišnjih strukovnih programa te, nakon njih, učenici trogodišnjih strukovnih programa. Ista tendencija zabilježena je u istraživanju koje je provedeno u školskoj godini 2014./2015. To ukazuje da je vrsta srednjoškolskog programa i dalje ključan čimbenik za političko znanje i informiranost te političku socijalizaciju mladih u širem smislu, te da nije napravljen adekvatan pomak u razvoju i implementaciji građanskog odgoja i obrazovanja koji je trebao smanjiti identificirane razlike i povećati političku pismenost svih učenika završnih razreda srednjih škola u Hrvatskoj
Tko su antimaskeri u Hrvatskoj?: prilog istraživanju antimaskerske reakcije tijekom pandemije bolesti COVID-19 u Hrvatskoj
Get PDFIN CROATIAN: Od samog početka pandemije bolesti COVID-19 alternativni narativi pojavljivali su se ne samo u virtualnim prostorima već i kao dio oficijelnijih objašnjenja društvenih aktera relevantnih za upravljanje pandemijskom krizom. Kao reakciju na širenje zaraze, vlasti posvuda uvode mjere karantene, obavezu poštivanja epidemioloških mjera, zatvaranje ekonomije (tzv. lockdown), što od ljeta pa kroz jesen i zimu 2020. godine dovodi do prosvjeda protiv mjera u nizu svjetskih gradova, kao što su Berlin, London, Bruxelles, Dublin, Madrid, Pariz, Rotterdam pa i Zagreb (tzv. antimaskerski prosvjedi). U ovom radu pod pojmom antimaskerstva pro-matramo društveni fenomen koji ne govori samo o pukoj činjenici nenošenja maski kao činu kršenja epidemiološke mjere već i o reakciji ljudi tijekom pandemije koja obuhvaća percepciju koja umanjuje opasnost od virusa SARS-CoV-2 ili čak i negira njegovo postojanje te ujedno i procjenu ljudi kako su nametnute epidemiološke mjere opresivne (pretjerano stroge). Teorijski okvir rada temelji se na literaturi o teorijama zavjera kao krovnom konceptu koji pomaže u razumijevanju navedenih antimaskerskih pokreta. U analizi su korišteni podaci prikupljeni anketnim upitnikom (CATI tehnikom) tijekom kolovoza, rujna i listopada 2020. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=1512). U radu su analizirane neke od determinanti sklonosti teorijama zavjera kao moguće eksplanatorne determinante antimaskerske društvene reakcije. U analizi se dva aspekta pokazuju ključnima u razumijevanju antimaskerske društvene reakcije – egzistencijalni uvjeti i promjene tih uvjeta uslijed pandemije te povjerenje u relevan-tne društvene aktere/institucije u upravljanju krizom izazvanom bolešću COVID-19. --------------- IN ENGLISH: Since the very beginning of the COVID-19 disease pandemic there have been alternative nar-ratives, not only in virtual spaces, but also as part of official explanations given by social actors relevant for managing the pandemic crisis. As a reaction to the disease spread, authorities eve-rywhere introduced quarantine measures, obligatory adherence to epidemiological measures, and economic lockdown, which led to protests against the measures in a number of cities worldwide, such as Berlin, London, Brussels, Dublin, Madrid, Paris, Rotterdam, even Zagreb (so-called anti-mask protests) during the summer and throughout the autumn and winter of 2020. In this paper, the notion of anti-mask attitude is viewed as a social phenomenon imply-ing not only a mere fact of not wearing a mask as an act of violating epidemiological measures, but also the reaction of people during the pandemic. This reaction is comprised of the percep-tion diminishing the danger of the SARS-CoV-2 virus or even denying its existence, along with the assessment that the imposed epidemiological measures are oppressive (too stringent). The theoretical framework of the paper is based on literature on conspiracy theories as an overarching concept that helps understand the anti-mask movements. In the analysis, the data gathered by a questionnaire survey (CATI technique) during August, September and October 2020 on a nationally representative sample (N=1512) were used. In the paper, some determinants of inclination towards conspiracy theories were analysed as possible explanatory determinants of the anti-masker social reaction. The analysis pointed to two aspects appearing as key for understanding the anti-masker social reaction – existential conditions and the changes of these conditions due to the pandemic, and trust in relevant social actors’ / institutions’ management of the COVID-19 disease induced crises
Primjena IKT-a u procesu učenja, poučavanja i vrednovanja u srednjim strukovnim školama: kvalitativna analiza
Get PDFIN CROATIAN: Tekst se zasniva na rezultatima empirijskog istraživanja o primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT) u srednjim strukovnim školama u Zagrebu i Zagrebačkoj županiji. Analizirani su intervjui s nastavnicima (N=29) i fokus grupe s učenicima srednjih strukovnih škola (6 grupa, N=48). Ispitivalo se s kojim ciljem i na koje načine nastavnici i učenici najčešće koriste IKT, što smatraju prednostima, a što nedostacima pri korištenju IKT-a u nastavne svrhe te koji su njihovi prijedlozi za unaprjeđenje primjene IKT-a u školi. U tekstu se također analizira je li primjena IKT-a u funkciji konstruktivističke nastave. Nalazi pokazuju da nastavnici koriste IKT gotovo svakodnevno, ali u nastavi i dalje dominiraju tradicionalne metode poučavanja. Prema mišljenju nastavnika, najčešće su prepreke za adekvatnu primjenu IKT-a u nastavi nedovoljna informatička opremljenost škola, zastarjeli školski kurikulumi te manjkavosti u formalnom obrazovanju, kao i u dodatnim edukacijama nastavnika koje ih ne pripremaju na prikladan način za primjenu IKT-a u nastavi. Osim navedenog, nastavnici ističu i nedostatak vremena te niske prihode zbog kojih često nisu motivirani za kompleksnije načine korištenja IKT-a u nastavi. --------------- IN ENGLISH: The paper is based on the findings of an empirical research on the application of information and communications technology (ICT) in vocational schools in Zagreb and the Zagreb County (Croatia, EU). The authors analysed the interviews with vocational school teachers (N=29) and students (N=48) arranged in 6 focus groups. The analysis focussed on the objectives and manners in which the teachers and students usually use ICT, the perceived advantages and disadvantages of the use of ICT for educational purposes, and their suggestions for advancing the application of ICT in schools. The analysis also discussed whether the application of ICT benefited the constructivist teaching, as well as the potential obstacles and stimulating factors for implementing ICT in teaching. The findings indicate that even though the teachers use ICT almost on daily basis, the teaching process is still largely dominated by traditional teaching methods. According to the findings, lack of computer equipment in schools, inadequate teacher training, inadequate curricula for vocational education, and the inadequate study programmes where the teachers are educated for the application of ICT in the teaching process are considered as obstacles for implementing ICT in education. In addition, teachers emphasised the lack of time and low income which often leads to their lack of motivation for the use of ICT in education