Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
The rise of entrepreneurial parties in European politics by Vít Hloušek, Lubomír Kopeček and Petra Vodová, Cham, Palgrave Macmillan, 2020, 215 pp., 74,89€ (hbk), ISBN: 978-3-030-41915-8, 58,84€ (ebk), ISBN: 978-3-030-41916-5
Get PDFA review of the book: 'The rise of entrepreneurial parties in European politics' by Vít Hloušek, Lubomír Kopeček and Petra Vodová
Pokazatelji sudjelovanja u obrazovanju odraslih u RH: nalazi recentnih europskih istraživanja
Get PDFIN CROATIAN: Cilj ovog rada je, temeljem objavljenih pokazatelja LFS, AES i CVTS istraživanja, analizirati sudjelovanje u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj u kontekstu drugih europskih zemalja. U radu su analizirani osnovni indikatori sudjelovanja u obrazovanju odraslih, kao i sudjelovanje s obzirom na socio-demografske karakteristike sudionika/ca i obilježja poduzeća koje provode osposobljavanje te spremnost i prepreke sudjelovanju. Hrvatska, iako prati obrasce primjetne u EU zemljama, znatno zaostaje u stopama participacije za većinom zemalja EU-27, bez obzira koju vrstu obrazovanja odraslih promatramo i temeljem kojeg istraživanja. Također, pojedine skupine rijetko su zastupljene u obrazovanju odraslih te snažnije zaostaju za EU-27 prosjekom. Ovi nalazi predstavljaju početnu točku za daljnje analize obrazovanja odraslih u Hrvatskoj koje bi trebale utvrditi primarne prepreke za pojedine društvene stupine koje iskazuju niže stope participacije, a koje bi pomogle razvoju usmjerenih obrazovnih politika u cilju otklanjanja ili barem smanjivanja tih prepreka. --------------- IN ENGLISH: This paper is using published indicators collected via European LFS, AES and CVTS surveys in order to analyze participation in adult education in Croatia in the context of other European countries. The paper analyses the basic indicators of participation in adult education, as well as participation with regard to the socio-demographic characteristics of participants and characteristics of companies that conduct training, as well as readiness and obstacles to participation. Although Croatia follows the patterns observed in EU countries, it lags significantly behind the participation rates of most EU-27 countries in all surveys, regardless of the type of adult education we observe. In addition, specific groups are seldom represented in adult education and lag far behind the EU-27 average. These findings represent a starting point for further research of adult education in Croatia, which should identify primary barriers for participation of specific social groups that show lower participation rates, in order to develop targeted education policies for eliminating or, at least, diminishing those barriers
Are we losing the most relevant cases first?: selective dropout in two longitudinal studies of adolescent pornography use
Get PDFIN ENGLISH: In longitudinal studies of pornography use, selective loss of participants who may be more vulnerable to the effects of pornography than their peers is a serious concern. To explore the potential for such selective dropout, we used data from two independent large-scale panel studies of adolescents’ pornography use. Of the three types of attrition-early attrition, later attrition, and gaps in participation-only the first was substantially higher among more vulnerable adolescents, compared with other participants. Panel type (online vs. classroom-based) moderated only the association between vulnerability and participation gaps, which was significant in the classroom-based but not the online panel. Overall, this study’s findings point to the importance of delaying selective dropout by developing a comprehensive plan of action, for which we offer some guidelines. --------------- IN CROATIAN: U longitudinalnim istraživanjima korištenja pornografije značajan potrencijalni problem predstavlja selektivni gubitak upravo sudionika koji bi mogli biti ranjiviji na učinke pornografije od svojih vršnjaka. Kako bismo istražili razmjere takvog selektivnog napuštanja istraživanja koristili smo podatke dva nezavisna velika panel istraživanja korištenja pornografije među adolescentima. Od tri vrste osipanja panela: ranog napuštanja, kasnijeg napuštanja i privremenih prekida u sudjelovanju, samo je prvi oblik bio učestaliji među ranjivijim adolescentima. Vrsta panela (online naspram istraživanja provedenog fizički u razredu) moderirala je vezu između ranjivosti i privremenih prekida u sudjelovanju unutar panela, koje se pokazalo značajno u istraživanju provedenom u razredu, ali ne i unutar online panela. Nalazi ovog rada ukazuju na važnost smanjivanja selektivnog napuštanja istraživanja kroz razvoj sveobuhvatnog plana djelovanja, za što pružamo neke smjernice
Beyond hardship and joy: framing home gardening on insights from the European semi-periphery
No full textIN ENGLISH: European accounts of home gardening or food self-provisioning (FSP) typically frame these practices as primarily economically motivated and need related, and community gardening or urban agriculture as ethical sustainability strategies. Drawing on primary research on FSP in two East European countries, this paper combines analysis of socio-demographic and socio-economic characteristics of food self-provisioners with analysis of their motivations. There is strong evidence that while economic reasons are present FSP is primarily motivated, even in comparatively less affluent East European societies, by the desire to obtain fresh and healthy food and engage in a pleasurable activity. Based on our findings, we thus propose that a more appropriate framing for FSP in the European East and West alike is characterised by autonomy and community care. This would provide for a reengagement with the epistemology of sustainability-compliant behaviours and attitudes beyond the joy vs. limitations dichotomy. Given the performativity of social scientific research, rooting the framing on knowledge from East European societies, where FSP is widespread in all social groups, including the affluent middle class, is important for lending credence to alternative visions and practices that can enhance the sustainability of overdeveloped societies. --------------- IN CROATIAN: Europski izvještaji o držanju kućnih vrtova ili proizvodnji hrane za vlastite potrebe tipično smještaju ove prakse u one primarno motivirane ekonomskim čimbenicima i nastale temeljem potreba, dok se vrtlarstvo u zajednici i gradska poljoprivreda smatraju etičkim strategijama održivosti. Polazeći od primarnog istraživanja proizvodnje hrane za vlastite potrebe u dvjema istočnoeuropskim zemljama, u ovom se radu objedinjuje analiza sociodemografskih i socioekonomskih obilježja ljudi koji proizvode hranu za vlastite potrebe s analizom njihovih motivacija. Premda su prisutni ekonomski razlozi, postoje snažni dokazi da je proizvodnja hrane za vlastite potrebe prvenstveno motivirana željom za pribavljanjem svježe i zdrave hrane i bavljenjem ugodnom aktivnošću, čak i u usporedivo manje bogatim istočnoeuropskim društvima. Temeljem naših nalaza stoga zaključujemo da je, podjednako u Istočnoj i Zapadnoj Europi, proizvodnju hrane za vlastite potrebe prikladnije smjestiti u okvire obilježene autonomijom i brigom o zajednici. Navedeno bi omogućilo ponovno uključenje epistemologije ponašanja i stavova usklađenih s održivošću, što bi imalo širi doseg od dihotomije radost-ograničenja. Obzirom na izvedivost istraživanja u društvenim znanostima, utemeljenje objašnjenja na znanju iz istočnoeuropskih društava, gdje je proizvodnja hrane za vlastite potrebe raširena u svim društvenim grupama, uključujući i dobrostojeću srednju klasu, važno je za davanje vjerodostojnosti alternativnim viđenjima i praksama koje mogu povećati održivost pretjerano razvijenih društava
Izgubljeno desetljeće: stavovi i mišljenja o zaštiti okoliša, klimatskim promjenama i energetskoj tranziciji u Republici Hrvatskoj: izvještaj u sklopu projekta: METAR do bolje klime (Mreža za edukaciju, tranziciju, adaptaciju i razvoj)
Get PDFIN CROATIAN: U posljednjih deset godina mnogo se toga promijenilo na međunarodnoj i domaćoj sceni zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena. U najtoplijem desetljeću u povijesti mjerenja globalna je znanstvena zajednica kontinuirano upozoravala svjetsku javnost na brojne postojeće negativne posljedice klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, kao i na rastuće rizike i opasnosti od nekontroliranih učinaka klimatskih promjena uzrokovanih izgaranjem fosilnih goriva. Iz današnje perspektive također je jednako jasno da je proteklo desetljeće bilo obilježeno nedostatkom značajnog sustavnog koordiniranog djelovanja u borbi protiv klimatske krize na svim razinama upravljanja. S obzirom na uočene ranjivosti, ali i određene pozitivne kontekstualne značajke hrvatskog društva u borbi s klimatskom krizom, cilj ovog istraživanja jest istražiti stavove građana Republike Hrvatske o određenim aspektima zaštite okoliša, klimatskih promjena i energetske tranzicije u Republici Hrvatskoj te pritom opisati kako su se određeni stavovi mijenjali unazad deset godina temeljem usporedbe sa rezultatima sličnog istraživanja provedenog 2011. godine. U analizi su korišteni podatci prikupljeni anketnim upitnikom (CAPI tehnikom) tijekom lipnja i srpnja 2021. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku (N=1000). Rezultati pokazuju da iako se briga za okoliš kod stanovnika RH u zadnjih deset godina povećala, zaštita okoliša komparativno gledajući gubi na važnosti u odnosu na neke druge društvene probleme. Također, iako se primjećuje porast osobne motiviranosti i učestalosti određenih individualnih ponašanja koja štite okoliš, građani RH u određenoj mjeri prepoznaju važnost sistemskih rješenja i preoblikovanja ekonomskih odnosa u borbi protiv klimatske krize, pri čemu se put prema željenoj promjeni ne nazire jednoznačno i koherentno. --------------- IN ENGLISH: In the last ten years, a lot has changed on the international and domestic scene of environmental protection and the fight against climate change. In the warmest decade in the history of measurements, the global scientific community continuously warned the world public about the numerous existing negative consequences of climate change caused by human activity, as well as the growing risks and dangers of the uncontrolled effects of climate change caused by the burning of fossil fuels. Looking back, it is also equally clear that the past decade has been marked by a lack of significant systematic coordinated action in the fight against the climate crisis at all levels of governance. With regard to the observed vulnerabilities, but also certain positive contextual features of Croatian society in the fight against the climate crisis, the aim of this research is to investigate the attitudes of the citizens of the Republic of Croatia about certain aspects of environmental protection, climate change and energy transition in the Republic of Croatia, and at the same time to describe how certain attitudes changed ten years ago based on a comparison with results of a similar survey conducted in 2011. The analysis used data collected by a survey questionnaire (CAPI technique) during June and July 2021 on a nationally representative sample (N=1000). The results show that although the concern for the environment among the inhabitants of the Republic of Croatia has increased in the last ten years, environmental protection is comparatively losing its importance in relation to some other social problems. Also, although there is an increase in personal motivation and the frequency of certain individual behaviors that protect the environment, the citizens of the Republic of Croatia to a certain extent recognize the importance of systemic solutions and the reshaping of economic relations in its fight against the climate crsis, while the path to the desired change is not clear and coherent
Young people, social inclusion and digitalisation: emerging knowledge for practice and policy
No full textIN ENGLISH: Digital methods, tools and platforms, and their unexplored potential in the youth sector, have created much enthusiasm within the youth field. This Youth Knowledge publication explores the intersection between digitalisation and social inclusion of young people, reflecting especially on how digitalisation affects young people’s lives, and what the role of youth policy, youth work and youth research can be in this respect. Can the digital revolution help us to tackle existing inequalities, or does it leave some young people even further behind? Is the digital world equally accessible to all young people? What are some of the inherent inequalities within the digital sphere? Do digital tools enable youth organisations, youth workers or state bodies to “reach out” to marginalised young people? In these 16 chapters, the authors critically examine if and how digitalisation can support the quest for social inclusion, ranging from the exploration of policies, tools and platforms available to young people and youth workers in Europe, supporting young people’s access to education and employment opportunities, opening up avenues for digital youth work, providing opportunities for participation for young people with disabilities, channels of integration for migrant communities and young refugees across Europe and support networks for young LGBTI persons. While there is an acknowledgement of the potential for the youth sector to use the possibilities of digitalisation to address social inequality, the authors also emphasise that this does not happen automatically, and more reflection is needed regarding the accessibility of technology and how our digital approaches can be made inclusive for young people from all backgrounds. ----------------- IN CROATIAN: Digitalne metode, alati i platforme i njihov neistraženi potencijal vezani su uz entuzijazam u sektoru mladih, prepoznat od strane uredništva publikacija Vijeća Europe koja analizira dodirne točke između digitalizacije i socijalne uključenosti mladih, posebno se osvrćući na to kako digitalizacija utječe na život mladih i koje uloge mogu nositi politike mladih, rad s mladima i istraživanja mladih. Može li nam digitalna revolucija pomoći u suočavanju s postojećim nejednakostima ili neke mlade ljude ostavlja još dalje? Je li digitalni svijet jednako dostupan svim mladim ljudima? Koje su neke svojstvene nejednakosti unutar digitalne sfere? Omogućuju li digitalni alati organizacijama mladih, omladinskim radnicima ili državnim tijelima da „dođu“ do marginaliziranih mladih ljudi? U ovih 16 poglavlja autori kritički ispituju može li i kako digitalizacija podržati potragu za socijalnom uključenošću, počevši od istraživanja politika, alata i platformi dostupnih mladima i omladinskim radnicima u Europi, podržavajući pristup mladih obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja, uz otvaranje putova za digitalni omladinski rad, pružanje mogućnosti za sudjelovanje mladim osobama s invaliditetom, migrantima i mladim LGBTI osobama. Iako je doprinos digitalizacije sektoru mladih generalno prepoznat u području smanjivanja društvene nejednakosti, autori također naglašavaju da se to ne događa automatski, te je potrebno više razmišljanja o pristupačnosti tehnologije i tome kako naši digitalni pristupi mogu biti uključivi za mlade iz svih sredina
„Stavi masku i odmakni se“ – istraživanje determinanti protektivnog ponašanja od bolesti COVID-19 u Hrvatskoj
Get PDFIN CROATIAN: U ovome se radu analiziraju neke determinante protektivnog ponašanja, posebice
povjerenje u institucije, percepcija rizika od COVID-a 19 i sociodemografska obilježja. Provedeno
je telefonsko istraživanje na dvoetapno stratificiranom uzorku punoljetnih stanovnika
RH u razdoblju od kraja kolovoza do početka listopada 2020. godine (N=1212). Nalazi ukazuju
na to da su statistički značajne determinante pridržavanja protektivnih mjera: dob (stariji),
spol ispitanika (žene), prisustvo djece predškolske dobi u kućanstvu (pozitivna povezanost),
procjena opasnosti od zaraze (veća percipirana opasnost rezultira većim pridržavanjem mjera),
procjena vlastitog zdravstvenog stanja (oni lošijeg zdravlja više se pridržavaju mjera), iskustvo
obolijevanja od bolesti COVID-19 (oni s neposrednijim iskustvom više se pridržavaju mjera)
te povjerenje u Nacionalni stožer civilne zaštite i povjerenje u znanstvenike (veće povjerenje
rezultira većim pridržavanjem mjera). Nešto više od polovine ispitanika procjenjuje da je zaraza
virusom SARS-CoV-2 iznimno opasna, u odnosu na 17 posto ispitanika koji drže da je opasnost
mala ili nikakva. Većina ispitanika izrazila je povjerenje u svih pet institucija i sustava za
koje je mjereno povjerenje – najveće je povjerenje u znanstvenike, a najmanje u medije. --------------- IN ENGLISH: In this paper we analyse determinants of protective behaviour, trust in institutions, risk perception
of COVID-19 and sociodemographic characteristics. The study was conducted via
computer-assisted telephone interviewing from August till October 2020 among a nationally
representative sample of 1,212 respondents aged 18 and older in Croatia. The findings suggest
that statistically significant determinants of protective behaviour are: age (the elderly), gender
(women), presence of preschool children in the household (positive association), assessment
of the risk of infection (greater perceived danger results in greater adherence), assessment of
their own health (those with poorer health adhere more), experience of the COVID-19 disease (those with more immediate experience adhere more) and trust in the National Civil Protection Headquarters and scientists (greater trust results in greater adherence to measures). Just over half of the respondents estimate that SARS-CoV-2 infection is extremely dangerous compared to 17% of respondents who believe that the danger is small or none. Most respondents expressed trust in all five institutions and systems for which trust was measured - the greatest
trust is in scientists, and lowest in the media
Socio-prostorni pristup definiranju i istraživanju otpornosti i održivosti
Get PDFIN CROATIAN: U posljednjih nekoliko desetljeća koncept održivosti etablirao se kao dio društvenih znanosti. Unatoč činjenici da je proizašao iz ekološke paradigme, ekološka je dimenzija samo jedan od četiriju stupova održivosti te tek zajedno s ekonomskim, socijalnim i kulturnim stupom čini temelj onog što danas nazivamo održivim razvojem. Na sličan način možemo sagledavati i pojam otpornosti koji, pozicioniran u širi kontekst socio-ekološkog sustava često predstavlja odgovor na ekološke, elementarne ili biološke katastrofe. Primarna svrha analize i evaluacije koncepata otpornosti i održivosti u ovome radu jest pokušaj postavljanja integrativnog teorijskog okvira za istraživanje urbanih i ruralnih prostora i lokalnih zajednica iz sociološke perspektive. Kroz definiranje i analizu ovih koncepata, razgraničavanje njihovih razlika i promišljanje urbane otpornosti, otvara se mogućnost detaljnijeg i konkretnijeg daljnjeg istraživanja otpornosti. Razumijevanje prostorne, socijalne i kulturne otpornosti u uskoj je vezi s konceptom zajednice kao aktera u tom dinamičnom procesu. Pogotovo je u kontekstu socijalne otpornosti kao alata za unaprjeđenje (ruralnog i urbanog) prostora koncept zajednice od presudne važnosti za razumijevanje suvremenih socio-prostornih odnosa. Pritom su prostornost i lokalnost zajednice vrlo bitni aspekti promišljanja kojima se konstruiraju i preispituju neke nove dimenzije zajednica. Lokaliziranje otpornosti i održivosti događa se upravo kroz zajednicu bilo da je riječ o prostornoj ili kulturnoj lokalizaciji. --------------- IN ENGLISH: In recent decades, the concept of sustainability has become an integral part of the social sciences. Despite the fact that it arose from the ecological paradigm, the ecological dimension is only one of the four pillars of sustainability, alongside the economic, social and cultural dimensions, which together constitute what we today call sustainable development. In a similar way, we can observe the concept of resilience, positioned within the broader notion of the socio-ecological system, which is why it is often used in the responses to environmental, natural or biological disasters. The primary purpose of the analysis and evaluation of the concepts of resilience and sustainability in this paper is to attempt to set an integrative theoretical framework for the study of urban and rural areas, as well as local communities from a sociological perspective. The definition and analysis of these concepts, delimitation of their differences, and reflection on urban resilience, opens up the possibility of a more detailed and concrete research of resilience. Understanding spatial, social and cultural resilience is closely linked to the concept of community as an actor in this dynamic process. Especially in the context of social resilience as a tool for improving (rural and urban) space, the concept of community is crucial for understanding contemporary socio-spatial relations. At the same time, the spatiality and locality of the community are very important in re-thinking and re-examining some new dimensions of communities. The localization of resilience and sustainability happens precisely by means of the community, whether it is a spatial or cultural localization
Nejednakosti ekspanzije sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u kontekstu mogućnosti lokalnog financiranja i demografskih kretanja
Get PDFRad istražuje teritorijalne obrasce razvoja RPOO u Hrvatskoj u kontekstu postojećeg sustava financiranja i demografskih promjena. Ovaj sustav karakterizira izrazita decentraliziranost, uz velike razlike u fiskalnim i administrativnim kapacitetima, te izostanak obaveze JLS da osigura uslugu svoj djeci, kao i izostanak mehanizama fiskalnog poravnanja za potrebe pružanja ovih usluga. Ovim postupkom pokušavamo utvrditi mogućnosti ekspanzije socijalnih usluga unutar fiskalno decentraliziranog sustav. Naime, decentralizacija se učestalo podrazumijeva kao optimalna solucija za pružanje socijalnih usluga, ali istovremeno uvodi rizik nejednakosti u dostupnosti i kvaliteti usluga u različitim područjima, posebno u zemljama gdje su regionalne razlike velike, a fiskalna redistribucija ograničena. Koristeći panel svih 556 gradova i općina u razdoblju 2005.-2018, ovim radom namjeravamo utvrditi učinak promjena u raspoloživom lokalnom proračunu, demografskim pritiscima i zatečenoj razini vrtićkih izdvajanja JLS na promjene u kapacitetu i financiranju RPOO. Učestale promjene u poreznim režimima i financiranju lokalne samouprave dovele su do značajnih međugodišnjih varijacija u raspoloživom proračunu JLS, ali su se ove proračunske promjene tek ograničeno odrazile u razvoju vrtićkih kapaciteta, odnosno ulaganju u RPOO. Iako su jednom razvijeni lokalni kapaciteti razmjerno sigurni od učinka kasnijih fiskalnih (i demografskih) kontrakcija, te je u prikazanom razdoblju došlo do određene konvergencije u obuhvaćenosti djece vrtićima, nalazi ukazuju da u izostanku namjenskih mehanizama fiskalnog poravnanja i mandata osiguranja kapaciteta RPOO, povećanje proračuna JLS nije dostatno da izbjegne „institucionalizaciju“ teritorijalnih nejednakosti u dostupnosti usluga RPOO
Hidden aspects of social and historical development of Islamic community in Sisak, Croatia
No full textIN ENGLISH: This article presents the efforts of the Islamic community in Sisak, Croatia, to achieve better social status and recognition in the local environment from the 1960s until to-day. By applying anthropological perspectives, we present the Islamic community’s long-lasting efforts of building a mosque, presenting their personal experience related to cultural identity and belonging. The aim is to present aspirations of the Islamic community during and after socialism focusing on inter-institutional communication and diverse integration strategies. We approach the Islamic community from an eth-nographic perspective, conducting interviews with community members and search-ing documents in archives. --------------- IN CROATIAN: Ovaj rad analizira nastojanja Islamske zajednice u Sisku, Hrvatska za postizanje boljeg društvenog statusa i vidljivosti u lokalnoj zajednici od 1960-ih do danas. Kroz antropološki pristup istražuju se dugotrajni napori Islamske zajednice u izgradnji džamije, iznoseći pritom osobna iskustva članova i njihov odnos prema kulturnom identitetu i nacionalnoj pripadnosti kroz povijest. Cilj je predstaviti stremljenja Islamske zajednice tijekom i nakon razdoblja socijalizma, analizirajući međuinstitucionalnu komunikaciju i raznolike strategije integracije. Islamskoj zajednici pristupamo iz etnografske perspektive, vodeći razgovore s njezinim članovima i analizirajući arhivsku građu