Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Why do environmental and ecological economics diverge?: comparison of the ideological, institutional and scientific backgrounds of the main actors
Get PDFIN ENGLISH: Environmental economics and ecological economics became established scientific fields as a result of the growth and the success of the environmental movement in the 1960s and 1970s. Using the strong programme in the sociology of scientific knowledge and the general theory of scientific/intellectual movements, this article compares four pairs of scholars (two pairs of scholars appropriated for these fields and fields’ founders during the emergence and establishment of the fields). The article depicts how their institutional, ideological and scientific backgrounds contributed to the divergence of these fields. Practitioners of environmental economics and ecological economics were influenced by different strands of the environmental movement. Environmental economics has epistemological and institutional links with environmentalism and ecological economics with ecologism. Different types of interdisciplinarity were used in these fields—a bridge building type of interdisciplinarity in the case of environmental economics and a restructuring and integrative in the case of ecological economics. --------------- IN CROATIAN: Ekonomika okoliša i ekološka ekonomija postale su etablirana znanstvena polja kao rezultat rasta i uspjeha ekološkog pokreta u 1960.-im u 1970.-im. Koristeći strogi program sociologije znanja i generalnu teoriju znanstvenih/intelektualnih pokreta, ovaj članak uspoređuje četiri para znanstvenika (dva para znanstvenika aproprirana od ovih polja i osnivače polja tijekom nastanka i utemeljenja oba polja). Članak opisuje kako su njihovi institucionalni, ideološki i znanstveni backgroundi doprinijeli divergenciji ovih polja. Na utemeljitelje ekonomike okoliša i ekološke ekonomije utjecale su različite struje ekološkog pokreta. Ekonomika okoliša ima epistemološke i institucionalne veze s environmentalizmom, a ekološka ekonomija s ekologizmom. Različiti tipovi interdisciplinarnosti su korišteni u ovim poljima - u slučaju ekonomike okoliša premošćujući tip interdisciplinarnosti, a u slučaju ekološke ekonomije restrukturirajući i integrativan tipovi interdisciplinarnosti
‘Keeping up with myself’: ethnography of a young adult woman in post-transitional Croatia
Get PDFIN ENGLISH: This article employs an anthropology ‘at-home’ approach to discuss dimensions of social and cultural changes amongst women in post-transitional societies. By applying person-centred ethnography, we aim to provide rich insights into the socio-cultural context and individual development of a young woman in Croatia. We examine how a young woman reasons about what kind of a person she is and wants to become by comparing the different sets of basic values that she ascribes to her emancipatory efforts, with a focus on how she juxtaposes ‘traditional family roles’ and ‘feminist values’. The article thus describes how this woman (Jadranka) experiences life challenges and shapes social values in her everyday cultural settings. --------------- IN CROATIAN: U ovom radu autorice raspravljaju o dimenzijama društvenih i kulturnih promjena među ženama u posttranzicijskim društvima koristeći tzv. pristup "antropologije kod kuće". Primjenom etnografije usmjerene na jednu osobu nastoji se pružiti bogat uvid u sociokulturni kontekst i individualni razvoj mlade žene u Hrvatskoj. Opisuju se njezina razmišljanja o vlastitoj osobnosti te osobnim težnjama uspoređujući dimenzije društvenih vrijednosti prožetim vlastitim emancipatorskim naporima, s naglaskom na suprotstavljanje 'tradicionalnih obiteljskih uloga' i 'feminističkih vrijednosti'. Rad tako opisuje kako mlada žena (Jadranka) proživljava različite životne izazove i oblikuje društvene vrijednosti u svom svakodnevnom kulturnom okruženju
Nemamo tri mjeseca godišnjeg - perspektive učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola o radu u školi i društvenom statusu u Republici Hrvatskoj
Get PDFU izvještaju su prezentirani podaci prikupljeni u okviru znanstveno-istraživačkog projekta „Promjene u organizaciji procesa odgoja i obrazovanja uzrokovane Covid-19 pandemijom: učinci na obrazovna iskustva, dobrobit i aspiracije učenika uRepublici Hrvatskoj (EWAchange)”, financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. U istraživanju je sudjelovalo 3634 učitelja i nastavnika osnovnih i srednjih škola u Republici Hrvatskoj. Prikazani rezultati se odnose na zadovoljstvo poslom učitelja i nastavnika, zahtjevnost posla, izvore stresa u poslu, izvore zabrinutosti te percepciju društvenog statusa učiteljske profesije
Povratak u budućnost – odrastanje i život djece i mladih u (post)pandemijskom vremenu
Get PDFDok dio znanstvene i stručne javnosti i dalje s nestrpljenjem prati informacije o
pandemiji bolesti COVID-19, za veliku većinu djece i mladih ona je (daleka)
prošlost. Odrastanje u razdoblju od ožujka 2020. do danas je po mnogo čemu
jedinstveno – sužavanje prostora susreta s drugima, usmjerenost na odnose s
najbližim osobama, zakinutost za brojne normativne događaje u životima,
prelazak u digitalne oblike poučavanja i učenja… Sve navedeno ostavilo je
posljedice na djecu i mlade od kojih su brojne negativne, ali postoje i neke koje
se mogu smatrati pozitivnima. Istraživanje 'Promjene u organizaciji procesa
odgoja i obrazovanja uzrokovane COVID-19 pandemijom: učinci na obrazovna
iskustva, dobrobit i aspiracije učenika u Republici Hrvatskoj' (HRZZ IP…),
provedeno u razdoblju od kraja 2020. do 2022. godine, jedno je od najvećih u
Europi usmjerenih osobama školske dobi. U dva istraživačka vala u njemu je
sudjelovalo 43410 učenika iz pet generacija pri čemu su učenici 4. i 6. razreda
osnovne te učenici 2. razreda srednje škole opetovano sudjelovali u istraživanju
kroz dvije školske godine. U predavanju će biti predstavljeni rezultati o percepciji
utjecaja pandemije na živote te podaci o trenutnom mentalnom i socijalnom
statusu djece i mladih. Dio predavanje bit će posvećen i pitanju povjerenja kao
jednom od ključnih elemenata razvoja osobe i društva. Poseban naglasak u
predavanju bit će posvećen utjecaju pandemije na vrijeme boravka u digitalnom
okružju te strukturu aktivnosti učenika različitih generacija. Prezentirat će se i
podaci o percepciji utjecaja digitalnih tehnologija na učenje i obrazovanje, ali i na
ostale važne dijelove života mladih poput sklapanja prijateljstava, obiteljskih
odnosa i zaljubljivanja
Kako (p)ostati zadovoljna radnica/k u društvu koje te ne cijeni – slučaj nastavnica/ka u Hrvatskoj
Get PDFPojava sve većeg broja odlazaka iz nastavničke profesije te sve težeg privlačenja
mladih za rad u školi globalna je pojava koja se vrlo jasno očituje i u Republici
Hrvatskoj. Nestručna zastupljenost u procesu poučavanja i učenja, sve kraća
razdoblja rada te nedostatak interesa za nastavničke smjerove na visokoškolskim
ustanovama samo su neke od manifestacija ovih trendova. U ovom radu prikazani
su rezultati istraživanja o zadovoljstvu nastavnica/ka, promjenama u strukturi i
zahtjevnosti posla slijedom pandemije bolesti COVID-19 i potresa te njihova
percepcija društvenog statusa vlastite profesije. U online istraživanju je tijekom
dvije godine (2021.-2022.) sudjelovalo 8431 nastavnica/k iz 161 osnovne i srednje
škole. Rezultati istraživanja u ukazuju da su nastavnice/ci u Republici Hrvatskoj
zadovoljni svojim poslom usprkos činjenici da je za gotovo sve jedna od posljedica
pandemije i potresa povećana zahtjevnost rada. Rezultati o strukturi ukazuju da se
povećanje zahtjevnosti prije svega nalazi u onim poslovima koji se tiču pružanja
socio-emocionalne podrške učenicima. U strukturi rada posebice ističe
opterećenost administrativnim obvezama te briga o uspješnosti učenika.
Nastavnička procjena statusa profesije u društvenom kontekstu izrazito je kritična
pri čemu se posebice ističe ideja da nastavnice/ci nisu cijenjeni od strane
donositelja odluka i medija. Ovi rezultati prikazani su i u kontekstu razlika s
obzirom na razinu (osnovna i srednja škola) te vrstu odgoja i obrazovanja
(razredna/predmetna nastava; gimnazijsko/strukovno obrazovanje). U raspravi
posebno su istaknute mogućnosti i prijetnje situacije u kojoj negativni društveni
kontekst može utjecati na smanjenje zadovoljstva i dodatno obeshrabriti mlade za,
društveno izrazito važan, posao u odgojno-obrazovnom sustavu
From hierarchy to continuum: classifying the technical dimension of policy goals
Get PDFIN ENGLISH: This paper investigates the technical dimension of policy goals or their structural properties. The paper challenges the idea that policy goals can be conceptualized within a unidimensional hierarchy. It aims to contribute to policy theory by classifying goals based on systematic empirical research. Qualitative content analysis of 11 governmental strategies was conducted by focusing on the overlap of six technical features of policy goals: level of specification, mode of accomplishment, presence of time frames, quantifiable indicators, beneficiaries, and responsible actors. Based on the analysis, the paper distinguishes seven technical types of policy goals: broad, mode-centered, direction-centered, beneficiary-centered, actor-centered, semi-structured, and structured. Technical types of policy goals do not form a hierarchy with clear-cut levels, but can be placed on a continuum, from broad to structured, with the mixed types in between. This insight could enhance policy design theory by introducing a more sophisticated tuning of policy goals, potentially leading to better advice for practical policy planning and, in turn, to more successful policy implementation. --------------- IN CROATIAN: Ovaj rad istražuje tehničku dimenziju javnopolitičkih ciljeva, tj. njihova strukturna svojstva. Rad osporava ideju da se politički ciljevi mogu konceptualizirati unutar jednodimenzionalne hijerarhije. Cilj mu je doprinijeti teoriji politike klasificiranjem ciljeva na temelju sustavnog empirijskog istraživanja. Kvalitativna analiza sadržaja 11 vladinih strategija provedena je koncentracijom na preklapanje šest tehničkih značajki političkih ciljeva: razina specifikacije, način ostvarenja, prisutnost vremenskih okvira, mjerljivi pokazatelji, korisnici i odgovorni akteri. Na temelju analize, rad razlikuje sedam tehničkih tipova političkih ciljeva: široki, usmjereni na način, usmjereni na smjer, usmjereni na korisnika, usmjereni na aktera, polustrukturirani i strukturirani. Tehnički tipovi političkih ciljeva ne tvore hijerarhiju s jasnim razinama, već se mogu smjestiti u kontinuum, od širokih do strukturiranih, s mješovitim tipovima između. Ovaj bi uvid mogao unaprijediti teoriju dizajna javnih politika uvođenjem sofisticiranijeg kalibriranja javnopolitičkih ciljeva, što bi potencijalno moglo dovesti do boljih savjeta za praktično planiranje politike te do uspješnije provedbe politike
Koherentnost ciljeva strateških dokumenata u Hrvatskoj: obrazovanje, mladi i poticanje čitanja
Get PDFIN CROATIAN: Cilj je rada dati početne uvide u koherentnost hrvatskih javnih politika eksplorativnom analizom triju strateških dokumenata: Nove boje znanja – Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije, Nacionalni program za mlade za razdoblje od 2014. do 2017. godine i Nacionalna strategija poticanja čitanja za razdoblje od 2017. do 2022. godine. Analizom je utvrđeno da je tematska srodnost pojedinih dokumenata snažna podloga za postizanje širokog opsega koherentnosti, da usmjerenost na bliske ciljane skupine doprinosi koherentnosti te da usmjerenost dokumenta na specifičan problem rezultira manjim opsegom koherentnosti. Temeljni je nalaz da se koherentnost očituje u potkategorijama sektorski orijentiranih i vrijednosno orijentiranih ciljeva gdje se ostvaruje većina podudarnosti triju dokumenata. Moguće je zaključiti da je za uočavanje svih nijansi koherentnosti važno koristiti
se kvalitativnom i kvantitativnom analizom. Na konceptualnoj razini pokazalo se da je koherentnost višedimenzijska
te se njezino nijansiranje najbolje može predočiti kontinuumom koji pokazuje kako koherentnost varira od faze formulacije do faze implementacije. --------------- IN ENGLISH: The goal of the paper is to provide initial insights into the coherence of Croatian public policies through an exploratory analysis of three strategic documents: New Colours of Knowledge – Strategy of Education, Science and Technology, the National Youth Programme for the Period 2014–2017, and the National Reading Support Strategy for the Period 2017–2022. First of all, in order to select goal subcategories, the frequency of goals within these subcategories in each of the documents is used. Next, a qualitative comparison of the meaning of individual goals in the selected strategies provides an insight into the coherence
of their content. The analysis has determined that the thematic affinity of individual strategic documents represents a strong basis for achieving a wide scope of coherence, that focus on similar and overlapping target groups contributes to coherence, and that the focus of a strategic document on a specific problem results in a smaller scope of coherence. The main finding of the paper is that coherence is observed in sector-oriented and value-oriented goals. In these subcategories, there is coherence among goals from all three strategic documents. Based on this insight, it is possible to conclude that it is important to use both qualitative and quantitative analysis in order to observe all facets of coherence. At the conceptual level, research has shown that coherence is multidimensional, and the best way to cover all its nuances is on a continuum that shows how coherence varies from the formulation phase to the implementation phase
Vizionar do kraja: Bono Zvonimir Šagi o dijalogu s nevjerujućima
Get PDFIN CROATIAN: Cilj ovog rada je prikaz stavova Bona Zvonimira Šagija o ateizmu i dijalogu s nevjerujućima u kontekstu poslijekoncilske Crkve u Hrvatskoj. Nakon pregleda službenih koncilskih stavova prema dijalogu općenito, s naglaskom na dijalog s nevjerujućima, slijedi prikaz društvenog i religijskog konteksta koncilskog i poslijekoncilskog vremena u Hrvatskoj, kao i konteksta vremena nakon osamostaljenja hrvatske države. Nakon toga slijedi pregled stavova i razmišljanja Bona Zvonimira Šagija o znakovima vremena u spomenutim razdobljima, osobito u razdoblju nakon osamostaljenja hrvatske države, o novim oblicima ateizma kao znakovima vremena i potencijalnim temama dijaloga s ateistima, bilo da je riječ o praktičnom dijalogu ili dijalogu traženja. --------------- IN ENGLISH: This paper analyses the continuity of efforts of Bono Zvonimir Šagi to promote dialogue with unbelievers. The period after the Second Vatican Council until the establishment of the Croatian state and the period after the establishment of
the Croatian state are taken into account. The first part discusses pre-council, council and post-council attitudes of the social doctrine of the Catholic Church and scientific
and theological reflections on dialogue with unbelievers. The second part discusses the situation in the Catholic Church in Croatia after the Council and after the independence of the Croatian state, regarding the dialogue with unbelievers. The third part analyses attitudes of Bono Zvonimir Šagi on the complex phenomenon of atheism,
and the specifics of the influence of atheism on the predominantly Catholic population in Croatia in the period of Yugoslav socialism and the post-socialist period.
The authors summarise in conclusion the contribution of Bono Zvonimir Šagi to dialogue in general, and dialogue with unbelievers in particular
Politike prostitucije u Hrvatskoj: kritička analiza okvira
Get PDFIN CROATIAN: U radu se kroz analizu zakona i drugih dokumenata javnih politika proučavaju načini na koje društveni i politički akteri u Hrvatskoj shvaćaju prostituciju. Razmatra se i to sagledava li se fenomen prostitucije iz rodne perspektive te na koji se način rodna dimenzija uključuje u postojeće ili predložene politike prostitucije. Primjenom kritičke analize okvira identificirano je 5 dominantnih policy okvira u koje se prostitucija stavlja: okvir javnog reda i mira, okvir zaštite spolnih sloboda, okvir javno-zdravstvene prijetnje, okvir rodno uvjetovanoga nasilja i okvir seksualnog rada.
Prostituciji kao društvenoj pojavi pristupa ograničeni broj
aktera te se ona rijetko izravno tematizira, što znači da je i dalje riječ o društvenom tabuu. Izostanak tematiziranja
prostitucije u dokumentima Vlade RH i održavanje
naslijeđenoga modela kriminalizacije pokazuje da okvir
javnog reda i mira ima kontinuiranu podršku od strane
vladajućih političkih elita. S druge strane, nevladine
organizacije i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova
jedini su akteri koji detaljnije razrađuju pitanje prostitucije i daju rješenja za promjenu postojećega zakonodavstva i politika, s time da samo udruge koje rade na smanjenju štete uključuju glas osoba koje se bave prostitucijom. --------------- IN ENGLISH: The paper analyzes how social and political actors in Croatia
understand prostitution by studying legal and policy
documents related to the phenomenon. It also analyzes
whether gender perspective is included in the existing or
proposed prostitution policies. By using critical frame
analysis, the paper identifies 5 dominant policy frames:
public peace and order frame, protection of sexual freedoms
frame, public health frame, gender-based violence frame,
and sex work frame. The fact that prostitution is rarely
discussed, and that only a limited number of actors deal
with the issue, suggests that prostitution in Croatia is still understood as a taboo. The lack of discussion on prostitution in policy documents produced by the Government, and continuation of the inherited criminalization model suggests that political elites support the public peace and order frame. Only NGOs and the Ombudswoman for Gender Equality of the Republic of Croatia elaborate the issue of prostitution and advocate for a change in the existing legal and policy framework. However, only NGOs working on harm reduction include the voice of persons involved in prostitution
An agenda for future Social Sciences and Humanities research on energy efficiency: 100 priority research questions
Get PDFIN ENGLISH: Decades of techno-economic energy policymaking and research have meant evidence from the Social Sciences and Humanities (SSH)—including critical reflections on what changing a society’s relation to energy (efficiency) even means—have been underutilised. In particular, (i) the SSH have too often been sidelined and/or narrowly pigeonholed by policymakers, funders, and other decision-makers when driving research agendas, and (ii) the setting of SSH-focused research agendas has not historically embedded inclusive and deliberative processes. The aim of this paper is to address these gaps through the production of a research agenda outlining future SSH research priorities for energy efficiency. A Horizon Scanning exercise was run, which sought to identify 100 priority SSH questions for energy efficiency research. This exercise included 152 researchers with prior SSH expertise on energy efficiency, who together spanned 62 (sub-)disciplines of SSH, 23 countries, and a full range of career stages. The resultant questions were inductively clustered into seven themes as follows: (1) Citizenship, engagement and knowledge exchange in relation to energy efficiency; (2) Energy efficiency in relation to equity, justice, poverty and vulnerability; (3) Energy efficiency in relation to everyday life and practices of energy consumption and production; (4) Framing, defining and measuring energy efficiency; (5) Governance, policy and political issues around energy efficiency; (6) Roles of economic systems, supply chains and financial mechanisms in improving energy efficiency; and (7) The interactions, unintended consequences and rebound effects of energy efficiency interventions. Given the consistent centrality of energy efficiency in policy programmes, this paper highlights that well-developed SSH approaches are ready to be mobilised to contribute to the development, and/or to understand the implications, of energy efficiency measures and governance solutions. Implicitly, it also emphasises the heterogeneity of SSH policy evidence that can be produced. The agenda will be of use for both (1) those new to the energy-SSH field (including policyworkers), for learnings on the capabilities and capacities of energy-SSH, and (2) established energy-SSH researchers, for insights on the collectively held futures of energy-SSH research. --------------- IN CROATIAN: Desetljeća donošenja tehnološko-ekonomskih energetskih politika i istraživanja energetike obilježena su nedovoljnom iskorištenošću dokaza iz društvenih i humanističkih znanosti, što uključuje i kritičke osvrte na to što uopće podrazumijeva mijenjanje odnosa društva prema energetskoj učinkovitosti. Konkretno, (i) društveno-humanističke znanosti predugo su gurali u stranu ili preusko tematski definirali donositelji politika, financijeri i drugi koji su odlučivali o upravljanju istraživačkim programima, i (ii) okruženje društveno-humanističkih istraživačkih programa nije u prošlosti uključivalo inkluzivne i savjetodavne procese. Svrha ovoga rada je premostiti te razlike stvaranjem istraživačkog programa koji će naznačiti buduće prioritete društveno-humanističkih istraživanja energetske učinkovitosti. Primijenjena je vježba Horizon Scanning, kojom je identificirano 100 prioritetnih društveno-humanističkih (D-H) istraživačkih pitanja za istraživanje energetske učinkovitosti. Vježba je uključivala 152 istraživača s prijašnjim D-H iskustvom vezanim za energetsku učinkovitost, raspoređenih u 62 D-H (pod)discipline, iz 23 države i u svim stadijima karijere.
Dobivena pitanja induktivno su podijeljena u sedam tematskih klastera: (1) Građanstvo, uključenost i razmjena znanja o energetskoj učinkovitosti; (2) Energetska učinkovitost u odnosu na jednakost, pravednost, siromaštvo i ranjivost; (3) Energetska učinkovitost u odnosu na svakodnevni život i prakse proizvodnje i potrošnje energije; (4) Smještanje u okvir, definiranje i mjerenje energetske učinkovitosti; (5) Upravljanje, javne politike i politička pitanja u vezi s energetskom učinkovitosti; (6) Uloge gospodarskih sustava, lanaca opskrbe i financijskih mehanizama u unaprjeđivanju energetske učinkovitosti; i (7) Interakcije, nenamjeravane posljedice i povratni učinci intervencija vezanih za energetsku učinkovitost. S obzirom na to da je energetska učinkovitost konzistentno središnje pitanje u programima javnih politika, ovim se radom ističe da su dobro razvijeni D-H pristupi spremni za mobilizaciju kako bi doprinijeli razvoju mjera i upravljačkih odluka vezanih za energetsku učinkovitost, i/ili razumijevanju njihovih implikacija. Implicitno, rad naglašava heterogenost dokaza za D-H politike do kojih se može doći. Program će koristiti s jedne strane (1) onima kojima je D-H područje energetike novo (uključujući praktičare javnih politika) za učenje o mogućnostima i kapacitetima D-H energetike, a s druge i (2) etabliranim istraživačima D-H energetike za uvide u zajedničku budućnost istraživanja u tom području