Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Academic self-efficacy and learning strategies as mediators of the relation between personality and elementary school students' achievement
IN ENGLISH: In this study, we examined the mediating role of academic self-efficacy and motivational learning strategies in the relationship between personality and elementary school students' achievement. The data were collected using a questionnaire that was administered to 511 Croatian eighth-grade students (14-15 years old) and analysed using Hayes's PROCESS procedure. The results suggest that conscientious students have higher grade point average (GPA) which can partially be explained with their relatively high academic self-efficacy and avoidance of using strategies of protecting self-esteem. Findings also indicate serial mediating effects of academic self-efficacy and strategies of protecting self-esteem on the relationship between conscientiousness and GPA. Openness was positively related to GPA, but only indirectly, through academic self-efficacy. Furthermore, we found an indirect effect of agreeableness on GPA through less frequent use of strategies aimed at protecting self-esteem. Neuroticism and extraversion showed no direct nor indirect effects on GPA. Additionally, students with higher academic self-efficacy were less inclined to use strategies of protecting self-esteem. However, there was no effect of academic self-efficacy on strategies of promoting learning process. This study adds to the existing literature by specifically examining serial mediation of academic self-efficacy and learning strategies in the relationship between personality and GPA. --------------- IN CROATIAN: U ovom smo radu ispitali medijacijsku ulogu akademske samoefikasnosti i motivacijskih strategija učenja u odnosu između ličnosti i postignuća učenika osnovne škole. Podaci su prikupljeni upitnikom koji je primijenjen na uzorku od 511 učenika 8. razreda (14-15 godina) osnovnih škola u Hrvatskoj te analizirani pomoću Hayesovog programa PROCESS. Rezultati pokazuju da savjesni učenici imaju bolji školski uspjeh izražen višim prosjekom ocjena, što se djelomično može objasniti njihovom relativno visokom akademskom samoefikasnošću i izbjegavanjem korištenja strategija zaštite samopoštovanja. Nalazi također ukazuju na serijalne medijacijske efekte akademske samoefikasnosti i strategije zaštite samopoštovanja na odnos između savjesnosti i školskog uspjeha. Otvorenost je bila pozitivno povezana s uspjehom, ali samo neizravno, kroz akademsku samoefikasnost. Nadalje, otkrili smo neizravni učinak ugodnosti na školski uspjeh kroz rjeđu upotrebu strategija usmjerenih na zaštitu samopoštovanja. Neuroticizam i ekstraverzija nisu pokazali izravne niti neizravne učinke na školski uspjeh. Uz to, učenici s višom akademskom samoefikasnošću bili su manje skloni korištenju strategija zaštite samopoštovanja. Međutim, nije bilo učinka akademske samoefikasnosti na strategije poticanja procesa učenja. Ovo istraživanje doprinosi postojećoj literaturi specifičnim ispitivanjem serijalne medijacije akademske samoefikasnosti i strategija učenja u odnosu između ličnosti i školskog uspjeha
2030: priče iz budućnosti četiri grada
IN CROATIAN: Često u javnom prostoru prevladavaju podatci, stručni ili tehnički pojmovi iz znanstvenih istraživanja i izvješća koja je teško u potpunosti razumjeti, probaviti i povezati s našim svakodnevnim životom. Malo je onih koji se temom doista bave, prate je i razumiju, a većina je onih koji zbunjeno ili rezignirano zaključe da je tema prevelik zalogaj, da oni tu ne mogu ništa, slegnu ramenima i nastave po starom. Upravo to je loše jer smo za drastičnu promjenu načina na koji živimo, radimo, putujemo i učimo potrebni svi mi, transformacija u klimatski neutralno i otporno društvo traži svakog od nas, sada i odmah. I zato smo mi u našim razgovorima s predstavnicima civilnog društva, znanstvenih institucija i lokalnih vlasti, to jest, u fokus grupama u sklopu istraživačkih aktivnosti projekta METAR odlučili koristiti slike i priče iz budućnosti koje svi razumijemo. U dijelu protokola razgovora s fokus grupom na temu kako na nas djeluju klimatske promjene, što i koliko o njima znamo i što činimo da bi ih ublažili, koristili smo fiktivne narative, priče ili vinjete koje opisuju kako bi mogao izgledati život u našim gradovima – u Zagrebu, Zadru, Slavonskom Brodu i Puli – kroz desetak, dvadesetak godina i to u dvije oprečne budućnosti – one koja se razvila u negativnom smjeru te one koja se razvila u pozitivnom smjeru. Iako fikcija, korištene vinjete su bazirane su na znanstvenoj literaturi, scenarijima i predviđanjima znanstvenika međunarodnog UN-ovog panela za klimatske promjene IPCC.--------------- IN ENGLISH: Often in the public space, data, professional or technical terms from scientific research and reports prevail, which are difficult to fully understand, digest and relate to our everyday life. There are few who really deal with the topic, follow it and understand it, and the majority are those who, confused or resigned, conclude that the topic is too big a deal, that they can't do anything about it, they shrug their shoulders and continue in their ways. Precisely this is bad, because a drastic change in the way we live, work, travel and study requires all of us, the transformation into a climate-neutral and resilient society requires each of us, now and immediately. And that is why in our conversations with representatives of civil society, scientific institutions and local authorities, that is, within focus groups as part of the research activities of the METAR project, we decided to use images and stories from the future that we all understand. In the part of the focus group discussion protocol on how climate change affects us, what and how much we know about it and what we do to mitigate it, we used fictitious narratives, stories or vignettes that describe what life in our cities could look like - in Zagreb, Zadar, Slavonski Brod and Pula - over ten or twenty years and in two opposite futures - one that developed in a negative direction and one that developed in a positive direction. Although fiction, the vignettes used are based on scientific literature, scenarios and predictions of scientists of the international UN panel for climate change IPCC
Analiza uloge organizacija mladih i za mlade na ruralnim prostorima Hrvatske kroz teoriju neoendogenog razvoja: studija slučaja na primjerima u Ličko-senjskoj i Zadarskoj županiji
IN CROATIAN: Ruralni mladi jedna su od prioritetnih skupina u okviru europskih politika za mlade te sastavni dio teorije neoendogenog razvoja. Cilj ovog članka je analizirati djelovanje organizacija mladih i za mlade (OMM) u ruralnom području Ličko-senjske i Zadarske županije te u kojoj su mjeri one aktivni sudionik u lokalnom razvoju te s kojim se preprekama suočavaju. Koristeći metodološki okvir studije slučaja, članak prikazuje nalaze polustrukturiranih intervjua s ključnim akterima civilnog društva koji rade s mladima na istraživanom području kroz pregled aktivnosti i projekata koje provode te analizu prepreka i perspektiva za daljini razvoj aktera koji rade s mladima. OMM se često suočavaju s nerazumijevanjem jedinica lokalne i regionalne samouprave pri čemu se zanemaruje demokratski potencijal suradnje aktera u lokalnom, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju predmetnih zajednica. Nadalje, nalazi
pokazuju da područja Zadarske i Ličko-senjske županije ne baštine praksu neoendogenog razvoja budući da potencijal i doprinos navedenih udruga nije prepoznat čime se ograničava
mogućnost sudjelovanja mladih u donošenju politika za mlade, a posredno i destimulira njihov ostanak u ruralnim područjima. --------------- IN ENGLISH: Rural youth are one of the priority groups within the European youth policies and an essential part of the theory of neo-endogenous development. The aim of this paper is to analyse the
agency of youth organizations in rural areas of Lika-Senj and Zadar County, and to determine to what extent they are an active participant of the local development and which obstacles they are facing. By employing the case study methodological framework, the paper presents findings of semi-structured interviews with key civil society actors working with youth in the examined area, through an overview of their activities and projects, and analysis of obstacles and perspectives for further development of actors working with youth. Youth organizations often face a lack of understanding of the local and regional self-government units, whereby the democratic potential of collaboration among actors in the local, cultural, economic and political development of these communities is neglected. Furthermore, the findings suggest that the areas of Zadar and Lika-Senj County do not practice neo-endogenous development, because the potential and contribution of the mentioned organizations is not recognized, thus constraining the opportunity for youth to participate in youth policy-making, and indirectly destimulating them to stay in rural areas
Zabrinjava me budućnost i razmišljam o odlasku: usporedba migracijskih aspiracija mladih iz Hrvatske i jugoistočne Europe
IN CROATIAN: Rad se bavi utjecajem sociodemografskih i društvenih faktora na migracijske aspiracije mladih u Hrvatskoj u 2012. i 2018. godini te komparacijom migracijskih aspiracija mladih iz Hrvatske s migracijskim aspiracijama mladih u 2018. godini iz 9 zemalja jugoistočne
Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija). Prezentirani nalazi rezultat su projekta koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u navedenim zemljama. Regresijskim modelom na uzorku mladih u 2012. u Hrvatskoj pokazano je da su pojedine sociodemografske karakteristike (dob, obrazovanje, tip naselja te planiranje izvanbračne veze)
najvažniji prediktori migracijskih aspiracija. U 2018. godini uz dob, migracijske aspiracije iskazuju ispitanici prema svim stupnjevima obrazovanja te mladi iz manjih gradova. Stavovi mladih prema budućnosti Hrvatske relativno su konzistentni; pokazuje se da su 2012. odlasku
bili najskloniji oni koji su gospodarsku situaciju u Hrvatsku vidjeli jednakom ili lošijom, dok su u 2018. godini aspiracije pokazivali mladi koji su budućnost hrvatskog društva percipirali lošijom. Nezadovoljstvo stanjem demokracije u 2018. bilo je statistički značajno.
Ukupno gledano, mladi iz svih zemalja jugoistočne Europe dominantno iskazuju migracijske aspiracije zbog želje za poboljšanjem životnog standarda, viših plaća i boljih mogućnosti zapošljavanja, što je osobito prisutno u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Sjevernoj Makedoniji.
Bolje obrazovanje u znatno manjoj mjeri glavni je motiv za preseljenje u drugu zemlju . U regresijskom modelu najkonzistentnijim prediktorom pokazao se pogled na budućnost društva uz ostale prediktore koji se razlikuju s obzirom na analizirane zemlje.--------------- IN ENGLISH: The paper deals with the influence of individual and contextual factors on the emigration aspirations of young people in Croatia, and with a comparison of the emigration aspirations of young people from Croatia in 2018 with young people from nine European Central and Eastern countries (Albania, Bosnia and Herzegovina, Bulgaria, Montenegro, Kosovo, Romania, North Macedonia, Slovenia and Serbia). The insights presented in the paper are the result of a project carried out by the Friedrich Ebert Foundation in the mentioned countries. A comparison of emigration aspirations in 2018 suggests that young people from Bulgaria, Croatia,
Romania and Slovenia show lower aspirations than young people from countries that are not members of the European Union: Albania, Bosnia and Herzegovina, Montenegro, Kosovo,
North Macedonia and Serbia. The applied regression model on the sample of young in 2012 in Croatia points that certain
sociodemographic characteristics (age, education, type of settlement and planning extramarital relationship) are the most important predictors of migration aspirations. In 2018, in addition to age, migration aspirations were expressed by respondents according to all levels of education and young people from smaller towns. Young people’s attitudes towards the future of Croatia are relatively consistent; it shows that in 2012 those who saw the economic situation in Croatia
as the same or worse were the most inclined to leave, while in 2018 aspirations were shown by young people who perceived the future of Croatian society to be worse. Dissatisfaction with the state of democracy was statistically significant in 2018.
In general, young people from all countries of Southeast Europe dominantly express migration
aspirations due to the desire to improve living standards, higher wages and better employment
opportunities, which is especially present in Bosnia and Herzegovina, Romania and North
Macedonia. To a much lesser extent, the main motive for moving to another country is better
education. In the regression model, the view on the future of society was the most consistent
predictor, along with other predictors that differ according to the analyzed countries
Raditi sezonski: rezultati istraživanja iskustva sezonskoga rada
IN CROATIAN: Izvještaj donosi analizu sezonskog rada iz tri perspektive. Prvo, prikazani su dostupni administrativni podaci o raširenosti sezonskoga rada na tržištu rada u Hrvatskoj, kao i djelatnostima u kojima prevladava, te socio-demografskim odrednicama sezonskih radnika_ca. Drugo, prikazan je i analiziran normativni okvir sezonskoga rada u Hrvatskoj. Također, izvještaj donosi prikaz i analizu rezultata kvalitativnog istraživanjima o iskustvima sezonskog rada provedenog u sklopu projekta Rad po mjeri čovjeka u periodu od svibnja do srpnja 2021. godine.Analiza je fokusirana na aspekte uvjeta rada koji značajno oblikuju iskustva sezonskoga rada, a to su: plaća, radno vrijeme, intenzitet rada kao i kršenje ugovorne regulative. Rezultati ukazuju kako je sezonski rad, prema svim aspektima, često rad vrlo loše kvalitete, bilo da je riječ o kvaliteti radnoga vremena, plaći, zaštiti zdravlja ili sigurnosti zaposlenja. Izvještaj završava preporukama s ciljem unapređenja uvjeta rada i bolje regulacije samoga sezonskoga rada.. --------------- IN ENGLISH: The report provides analysis of seasonal work in Croatia from three perspectives. First, we present the available administrative data on the prevalence of seasonal work on the labor market in Croatia, the activities in which it prevails, and the sociodemographic determinants of seasonal workers. Secondly, we analyse the normative framework of seasonal work in Croatia. And third, the report provides a presentation and analysis of the results of a qualitative research on the experiences of seasonal work carried out as part of the project "Work Fit for People" in the period from May to July 2021. The analysis is focused on the aspects of working conditions significantly shaping the experiences of seasonal work, such as: salary, working hours, intensity of work, as well as breach of contract regulations. The results suggest that seasonal work is, according to all aspects, often a very low quality work, either in the sense of the quality of working hours, salary, health protection or safety of employment. The report ends with recommendations aimed at improving working conditions and better regulation of seasonal work itself
Yugoslavs and Europeans compared: supranational polities and supranational identification
IN ENGLISH: Drawing on Sekulić, Massey and Hodson’s seminal article ‘Who were the Yugoslavs?’, this paper compares the share and determinants of identifying as Yugoslavs during socialism with the panorama of primary European identification. Eurobarometer surveys containing data on European identification are utilized to that end. The study takes in consideration social and political contexts that shaped supranational identification in particular Yugoslav socialist republics and EU member states. Our findings show low levels of Europeans and Yugoslavs in both polities. The results also show that nationally specific contexts affect both the prevalence of European identification and its determinants. There are considerable differences in the level of European identification among EU countries, and statistical analyses of the Belgian, French and German cases further showed that different factors shape it. Of all the variables, non-exclusive nationalities have been the strongest predictors of supranational identification in both Socialist Yugoslavia and the EU. --------------- IN CROATIAN: Oslanjajući se na utjecajni članak Sekulića, Masseya i Hodsona 'Tko su bili Jugoslaveni?', ovaj rad uspoređuje udio i odrednice izjašnjavanja kao Jugoslavena tijekom socijalizma s primarnom europskom identifikacijom. Korištena su Eurobarometrova istraživanja koja sadrže podatke o europskoj identifikaciji. Studija uzima u obzir društvene i političke kontekste koji su utjecali na nadnacionalnu identifikaciju u pojedinim jugoslavenskim socijalističkim republikama i državama članicama EU. Podaci pokazuju male udjele Europljana i Jugoslavena u obje zajednice. Rezultati također pokazuju da specifični nacionalni konteksti utječu i na prisutnost europske identifikacije i na njezine odrednice. Postoje značajne razlike u razini europske identifikacije među zemljama EU-a, a dodatne statističke analize belgijskog, francuskog i njemačkog slučaja pokazuju da ih oblikuju različiti faktori. Od svih varijabli, neisključiva nacionalnost bila je najjači prediktor nadnacionalne identifikacije i u socijalističkoj Jugoslaviji i u EU.
Žensko suučesništvo
IN CROATIAN: U ovom će radu biti riječi o ženskom suučesništvu ili sudjelovanju žena u onim radnjama koje za izravnu ili neizravnu posljedicu imaju smanjenje sloboda i prava drugih žena. Žensko je suučesništvo među prvima spomenula Simone de Beauvoir koja je u knjizi Drugi spol opisala fenomen ženskog sudjelovanja u nepravednim patrijarhalnim praksama, sugerirajući pritom postojanje pasivnog (prisilnog, nenamjernog) i aktivnog (namjernog) suučesništva. Koristeći se teorijom kolektivnog suučesništva Christophera Kutza te nadogradnjom Briana Lawsona u nastavku se validnost pojma ženskog suučesništva provjerava na odabranim primjerima anti-ženskog djelovanja navedenog u radovima feminističkih teoretičarki. Iako su potonje o ženskom suučesništvu govorile u kontekstu ženske samo-objektifikacije, kućanskog rada i političkog djelovanja na desnici, zaključak je ovoga rada da se u samo posljednjem slučaju može govoriti o aktivnom, a onda i jedinom feministički i politički relevantnom ženskom suučesništvu. --------------- IN ENGLISH: This paper is about women’s complicity or women’s involvement in actions that directly or indirectly lead to the restriction of other women’s freedoms and rights. Among the first to mention women’s complicity was Simone de Beauvoir, who in her book The Second Sex described the phenomenon of women’s participation in unjust patriarchal practices, suggesting the existence of passive (forced, unintentional) and active (intentional) complicity. Using Christopher Kutz’s theory of collective complicity and its extension by Brian Lawson, the validity of the notion of female complicity is examined through selected examples of anti-female practice mentioned in the works of feminist theorists. Although feminists spoke of women’s complicity in the context of women’s self-objectification, domestic work, and political activity on the right, the conclusion of this paper is that only in the latter case can we speak of active and then only of feminist and politically relevant female complicity
Place of women’s rights in supranation-building: comparison of socialist Yugoslavia and the European Union
IN ENGLISH: In both Socialist Yugoslavia and the European Union, the establishment of women’s rights can be determined as an integral part of supranation-building. While bearing in mind the long and unbroken tradition of patriarchy, both entities, partially under the influence of feminist theory and practice, have integrated the fight for women’s rights into their political agendas, using them as an identity tool in establishing a clear distinction from the opposed political, economic and socio-cultural systems. Imposed from the above, the introduction of gender equality policies and legislation to many of their (nation) states came as a shock therapy, challenging existing traditional cultural patterns and norms while making the results uneven and fragile. Women’s rights policies were, especially in the beginning, primarily economic in nature, concentrating on the inadequate position of women in the labor market and ignoring the structural reasons behind inequality. --------------- IN CROATIAN: Kako u socijalističkoj Jugoslaviji tako i u Europskoj uniji, uspostava ženskih prava može se odrediti sastavnim dijelom nadnacionalne izgradnje. Imajući na umu dugu i neprekinutu tradiciju patrijarhata, oba entiteta, djelomice pod utjecajem feminističke teorije i prakse, integrirali su borbu za prava žena u svoje političke programe, koristeći ih kao identitetski alat u uspostavljanju jasne razlike s obzirom na suprotstavljene političke, ekonomske i socio-kulturne sustave. Nametnuto odozgo, uvođenje politike ravnopravnosti spolova i pratećeg zakonodavstva za mnoge njihove (nacionalne) države predstavljalo je šok terapiju, dovodeći u pitanje postojeće tradicionalne kulturne obrasce i norme, dok je rezultate činilo neujednačenima i krhkima. Politike ženskih prava bile su, osobito u početku, primarno ekonomske prirode, koncentrirane na neadekvatan položaj žena na tržištu rada te ignorirajući strukturne razloge iza nejednakosti
Kako studenti i studentice biraju studije?: kvalitativno istraživanje motivacijskih, rodnih i kontekstualnih čimbenika odabira
IN CROATIAN: Cilj rada bio je kvalitativnom metodom istražiti kako studenti/ce razumiju vlastiti proces odabira studija na visokoškolskoj razini. Teorijski okvir činila je teorija situiranih očekivanja i vrijednosti Eccles i sur. Istraživačka su pitanja bila: što studenti/ce prepoznaju kao glavne razloge za vlastitu odluku o odabiru studija, kako percipiraju ulogu važnih drugih osoba u odluci o odabiru studija te kako razumiju odnos rodnih stereotipa o studijima i zanimanjima te vlastitog odabira studija. Polustrukturirani intervjui provedeni su sa 44-ero studenata i studentica prve godine sveučilišnih i stručnih studija (22 djevojke i 22 mladića). Tematska analiza intervjua pokazala je da su motivacijska uvjerenja, važne druge osobe te rodni stereotipi imali različite uloge u odabiru studija. Subjektivne vrijednosti, posebno interes, percipirana korisnost i cijena truda, prepoznate su kao važni motivacijski utjecaji. Roditelji, profesori/ce te posebno prijatelji/ce utjecali su na odabir studija svojim savjetima, pružanjem informacija i podrške. Analiza rodne dimenzije pokazala je da je prisutnije shvaćanje da rodni stereotipi nisu utjecali na vlastiti odabir studija. No kada se prepoznaje utjecaj rodnih stereotipa na odabir, on je u skladu s očekivanjima teorije: studenti/ce rodno tipičnih studija navode da su izbjegavali rodno nestereotipne profesionalne odabire, dok studentica rodno nestereotipnog studija (strojarstva) opisuje važnost odbacivanja stereotipa za svoj odabir studija. Praktične implikacije rezultata odnose se na dodatno informiranje učenika/ca o sveučilišnim i stručnim studijskim programima te njihovo osvještavanje o utjecaju rodnih stereotipa na obrazovne odabire radi širenja spektra mogućih odabira studija. --------------- IN ENGLISH: The goal of the paper was to investigate, using the qualitative method, how students understand their own process of choosing a study course at the higher education level. This study was grounded in the Eccles et al.’s situated expectancy-value theory. The research questions were the following: 1) What do students recognize as the main reasons for their own course choice decision?, 2) How do they perceive the role of important others in their decision to choose a course?, and 3) How do they understand the relationship between gender stereotypes about studies and occupations, and their own course choice? A semi-structured interview was conducted with 44 first-year university students (22 young men and 22 young women). The thematic analysis of the interviews showed that motivational beliefs, important others and gender stereotypes played different roles in the choice of a study course. Subjective values, especially interest, perceived usefulness and cost of effort are recognized as important motivational influences. Parents, teachers, and especially friends influenced course choices with their advice, information and support. The analysis of gender dimension showed the prevalence of a perception that gender stereotypes did not influence one’s own study course choice. However, when the influence of gender stereotypes was recognized, it was in line with the expectations: students of gender-typical courses stated that they avoided gender non-stereotyped professional choices, while a female student of mechanical engineering described the importance of rejecting stereotypes for her decision to study a typically male course. Practical implications aiming at expanding the spectrum of possible course choices include providing additional information for pupils about study courses and raising their awareness about the influence of gender stereotypes on educational choices