Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Report 1 Research on gender-based cyber violence
No full textIN ENGLISH: This research is part of a broader international project that aims to raise awareness and deepen understanding of gender-based cyber violence (GBCV) among children and young people in Croatia, Portugal, and Spain as well as to advocate for comprehensive legal and policy responses to this phenomenon at both national and European levels. This research was conducted on nationally representative samples of children and young people across the age categories of 12 to 27 years. The sample size is 1,250 respondents for Croatia, 1,250 for Portugal, and 1,000 for Spain, totalling 3,500 respondents In Part I, this research report presents the findings of the survey conducted among youth aged 18 to 27, and in Part II, the findings of the survey conducted among children and young people aged 12 to 17, as well as the perspectives of parents of children aged 12 to 14. The report describes and analyses their views on GBCV—its prevalence, effects, victims, perpetrators, manifestations, and channels. ------------- IN CROATIAN: Ovo istraživanje dio je šireg međunarodnog projekta čiji je cilj podizanje svijesti i produbljivanje razumijevanja rodno uvjetovanog kibernetičkog nasilja (GBCV) među djecom i mladima u Hrvatskoj, Portugalu i Španjolskoj, kao i zagovaranje sveobuhvatnih pravnih i političkih odgovora na ovaj fenomen na nacionalnoj i europskoj razini. Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnim uzorcima djece i mladih u dobnim kategorijama od 12 do 27 godina. Veličina uzorka je 1250 ispitanika za Hrvatsku, 1250 za Portugal i 1000 za Španjolsku, što ukupno iznosi 3500 ispitanika. U prvom dijelu ovog istraživačkog izvještaja predstavljeni su nalazi ankete provedene među mladima u dobi od 18 do 27 godina, a u drugom dijelu nalazi ankete provedene među djecom i mladima u dobi od 12 do 17 godina, kao i perspektive roditelja djece u dobi od 12 do 14 godina. Izvještaj opisuje i analizira njihova stajališta o GBCV-u - njegovoj prevalenciji, učincima, žrtvama, počiniteljima, manifestacijama i kanalima
Teachers’ views of academically gifted students through the lens of the COVID-19 pandemic: a qualitative study in three countries
Full text linkIN ENGLISH: This cross-country study employed a qualitative design to explore teachers’ views of their gifted students and of these students’ adjustment and education during the Covid-19 pandemic. A total of 52 teachers from Croatia, Serbia, and Slovenia were interviewed about gifted students in general and, in continuation, about a particular gifted student who was selected for the purpose of this study. In both instances and across all three countries, the teachers tended to describe gifted students mainly in terms of the “harmony hypothesis.” Teaching these students in pandemic circumstances only added to the harmony view: The gifted were seen as having adapted quickly and without much academic loss to the new (learning) conditions. Nevertheless, the pandemic experience also seems to have allowed teachers to see a systemic neglect of gifted students and clearly notice the need for proper enrichment and social-emotional support if these students are to reach their full potential. --------------- IN CROATIAN: U ovom je usporednom međunarodnom istraživanju korišten kvalitativni nacrt da bi se istražio način na koji učitelji vide svoje darovite učenike i njihove načine prilagodbe i obrazovanja tijekom pandemije covid-19. Ukupno je intervjuirano 52 učitelja iz Hrvatske, Srbije i Slovenije o darovitim učenicima općenito te u nastavku o određenom darovitom učeniku odabranom za svrhu ovog istraživanja. U oba su slučaja i u svim trima državama učitelji bili skloni opisivanju darovitih učenika u smislu „hipoteze o harmoniji.” Poučavanje ovih učenika u okolnostima pandemije samo je pridonijelo gledištu o harmoniji: za darovite se smatralo kako su se brzo i bez puno akademskih gubitaka prilagodili novim uvjetima (učenja). Ipak, iskustvo pandemije izgleda da je isto tako omogućilo učiteljima uvid u sustavno zanemarivanje darovitih učenika te jasno zapažanje potrebe da im se na pravi način pruži osnaženje i socijalno-emocionalna podrška, ako se želi da ti učenici postignu svoj puni potencijal
Od razgovora do glasačke kutije: faktori formalne političke participacije mladih u Hrvatskoj
No full textIN CROATIAN: Formalna politička participacija mladih važan je fenomen u okviru razumijevanja i tumačenja suvremene demokracije. Cilj ovog rada je doprinijeti razumijevanju političke participacije mladih analizirajući faktore koji utječu na njihovu formalnu političku participaciju. Istraživanje provedeno na 502 mlade osobe diljem cijele Hrvatske pokazalo je da su glavni faktori utjecaja na spremnost na izlazak na izbore određeni agensi primarne i sekundarne socijalizacije, konkretnije: dob, razgovor s prijateljima o aktualnim događajima, sudjelovanje s prijateljima na prosvjedima, usklađenost vrijednosnog sustava sudionika i njegove obitelji, praćenje društveno angažiranog sadržaja na društvenim mrežama, te „lajkanje“ političkog sadržaja na društvenim mrežama. Nadalje, rezultati također ukazuju na komplementarnost s nalazima međunarodnih istraživanja, odnosno da s povećanom dobi raste spremnost na izlazak na izbore. --------------- IN ENGLISH: Formal youth political participation is an important phenomenon in understanding and interpreting contemporary democracies. This research aims to contribute to the understanding of youth political participation by analyzing the factors that influence formal political participation. A survey conducted on 502 young people across Croatia showed that the main factors influencing the willingness to vote are certain agents of primary and secondary socialization, specifically age, talking to friends about current events, participating in protests with friends, alignment of the participant’s value system with that of their family, following socially engaged content on social networks, and “liking” political content on social networks. Furthermore, the results also indicate the complementarity with the results of international research, i.e., that the willingness to vote increases with age
Report on children's online behavior and gender-based cyberbullying, according to parents' testimony
No full textIN ENGLISH: Parents face substantial challenges in their knowledge and mastery of online behaviour, as well as in supporting, guiding, and monitoring minors’ conduct on the internet. Given the exponential rise in the use of social networking sites among adolescents, this report examines what parents know about adolescents’ online behaviour and what experiences they have with their children’s use of social networking platforms. The Croatian sample included 250 parents of children from Zagreb, Slavonia, and Dalmatia. The Portuguese sample included 250 parents of children from the Portugal Centre, Lisbon, Alentejo, and Algarve regions. The Spanish sample included 200 parents of children from the East, Madrid, and Northwest regions. In total, 700 parents were surveyed online. Each of the three samples was a convenience sample, with respondents required to be parents or guardians of children aged 12–14 at the time of the survey. The study was conducted in 2024 using the CAWI method (Computer-Assisted Web Interviewing). In Croatia, all forms of cyber violence are recognized, with several affecting boys and girls at nearly comparable rates: body shaming based on physical appearance, insults using sexually derogatory language, and threats of physical violence. In Portugal, the most prevalent forms are body shaming, threats of physical violence, and the spreading of lies about sexual behavior or sexual orientation—most frequently targeting girls. In Spain, following body shaming, the most common forms are insults using sexually demeaning terms and the sending of unwanted sexual messages to girls. Overall, as a share of respondents, gender-based cyber violence most often affects girls in Portugal and Spain. ------------- IN CROATIAN: Roditelji se suočavaju sa značajnim izazovima u svom znanju i savladavanju online ponašanja, kao i u podržavanju, vođenju i praćenju ponašanja maloljetnika na internetu. S obzirom na eksponencijalni porast korištenja društvenih mreža među adolescentima, ovo izvješće ispituje što roditelji znaju o online ponašanju adolescenata i kakva iskustva imaju s korištenjem platformi društvenih mreža od strane svoje djece. Hrvatski uzorak uključivao je 250 roditelja djece iz Zagreba, Slavonije i Dalmacije. Portugalski uzorak uključivao je 250 roditelja djece iz regija Središnji Portugal, Lisabon, Alentejo i Algarve. Španjolski uzorak uključivao je 200 roditelja djece iz regija Istok, Madrid i Sjeverozapad. Ukupno je online anketirano 700 roditelja. Svaki od tri uzorka bio je prigodni uzorak, a ispitanici su morali biti roditelji ili skrbnici djece u dobi od 12 do 14 godina u vrijeme anketiranja. Studija je provedena 2024. godine korištenjem CAWI metode (računalno potpomognuto web intervjuiranje). U Hrvatskoj su prepoznati svi oblici kibernetičkog nasilja, a nekoliko ih pogađa dječake i djevojčice gotovo usporedivim stopama: sramoćenje tijela zbog fizičkog izgleda, uvrede seksualno pogrdnim jezikom i prijetnje fizičkim nasiljem. U Portugalu su najčešći oblici sramoćenje tijela, prijetnje fizičkim nasiljem i širenje laži o seksualnom ponašanju ili seksualnoj orijentaciji - najčešće usmjerene na djevojčice. U Španjolskoj, nakon sramoćenja tijela, najčešći oblici su uvrede seksualno ponižavajućim izrazima i slanje neželjenih seksualnih poruka djevojčicama. Općenito, kao udio ispitanika, rodno uvjetovano kibernetičko nasilje najčešće pogađa djevojčice u Portugalu i Španjolskoj
Investigating the interplay between teacher-student and peer relationships in predicting academic engagement in early adolescents
Full text linkIN ENGLISH: This study investigates the complex interplay between teacher–student and peer relationships in shaping academic engagement during early adolescence. Drawing on a sample of 6048 students from public elementary schools in Slovenia, the predictive power of these relationships beyond academic achievement was examined. Results revealed that both positive aspects of teacher–student relationships and perceived peer support significantly contributed to academic engagement. Moreover, an interaction effect indicated that peer support predicted engagement only in the absence of negative teacher–student relationships. These findings underscore the pivotal role of teacher–student relationships in fostering academic engagement, suggesting that peer support cannot fully compensate for adverse teacher–student dynamics. --------------- IN CROATIAN: Ova studija istražuje kako međudjelovanje odnosa učenika s nastavnicima i vršnjacima oblikuje učeničku akademsku angažiranost tijekom rane adolescencije. Na uzorku od 6048 učenika javnih osnovnih škola u Sloveniji ispitana je prediktivna moć tih odnosa povrh doprinosa akademskog uspjeha. Rezultati su pokazali da su i pozitivni aspekti odnosa učenika i nastavnika, kao i percipirana vršnjačka podrška, značajno doprinijeli akademskoj angažiranosti. Štoviše, učinak interakcije pokazao je da vršnjačka podrška predviđa angažiranost samo u odsutnosti negativnih aspekata odnosa učenika i nastavnika. Ovi nalazi naglašavaju ključnu ulogu odnosa učenika i nastavnika u poticanju akademske angažiranosti, sugerirajući da vršnjačka podrška ne može u potpunosti kompenzirati nepovoljnu dinamiku između učenika i nastavnika
Support structures and intergenerational support during and after the COVID-19 pandemic
Full text linkIN ENGLISH: This chapter examines the role of formal and informal support structures in shaping the well-being and resilience of youth in Croatia and Slovenia. In both countries, families remain the most important support system, particularly mothers, who are consistently identified as central figures in providing emotional and practical assistance. While peers also play a crucial role, the pandemic disrupted these relationships and reduced opportunities for in-person interaction. Institutional support, such as educational and employment services, remains important but often perceived as inaccessible or poorly adapted to the actual needs of youth. At the same time, a low level of trust in political institutions and the welfare system was observed, particularly in Croatia, which reinforces reliance on familial networks. Digital platforms increasingly serve as alternatives for connection and advice, although they cannot replace interpersonal support. Policy implications stress the need to expand accessible, youth-centred services, including mental health care, career guidance, and community-based initiatives. Strengthening institutional trust and investing in participatory frameworks would help diversify support beyond families and foster more resilient pathways for young people’s social integration and life transitions. --------------- IN CROATIAN: Ovo poglavlje istražuje ulogu formalnih i neformalnih struktura podrške u oblikovanju dobrobiti i otpornosti mladih u Hrvatskoj i Sloveniji. U obje zemlje obitelj ostaje najvažniji sustav podrške, pri čemu se majke dosljedno prepoznaju kao središnje figure u pružanju emocionalne i praktične pomoći. Iako i vršnjaci imaju ključnu ulogu, pandemija je poremetila te odnose i smanjila mogućnosti za izravnu interakciju. Institucionalna podrška, poput obrazovnih i zapošljavačkih službi, i dalje je važna, ali se često doživljava kao nedostupna ili slabo prilagođena stvarnim potrebama mladih. Istodobno je zabilježena niska razina povjerenja u političke institucije i sustav socijalne skrbi, osobito u Hrvatskoj, što dodatno učvršćuje oslanjanje na obiteljske mreže. Digitalne platforme sve se više koriste kao alternativa za povezivanje i savjetovanje, iako ne mogu zamijeniti međuljudsku podršku. Preporuke za politike naglašavaju potrebu za širenjem dostupnih, na mlade usmjerenih usluga, uključujući skrb za mentalno zdravlje, profesionalno usmjeravanje i inicijative utemeljene u zajednici. Jačanje povjerenja u institucije i ulaganje u participativne okvire pomoglo bi diverzificirati podršku izvan obitelji i potaknuti otpornije putove društvene integracije i životnih prijelaza mladih
Youth in a broader socio-cultural context
Full text linkIN ENGLISH: This chapter analyses shifts in social trust, religiosity, and prosocial attitudes among youth in Croatia and Slovenia, and their implications for well-being and social cohesion. Generalised trust remains modest, with Slovenia seeing a decline during COVID19, followed by a recovery by 2023. Croatian youth show higher trust, but with gender disparities. Interpersonal trust in family and friends remains high, yet between 2018 and 2023, declines occurred in both countries, particularly in Croatia, where trust in neighbours, classmates, and extended family dropped. The patterns of religiosity among Croatian and Slovenian youth differ notably. Slovenian youth maintain low and stable levels of religious belief and practice, while Croatian youth show increasing polarisation between firm believers and secular non-believers, with declining church attendance. Religiosity offered little protective effect on psychological well-being during the pandemic, except for a modest benefit of personal belief in Slovenia. Both countries show declining altruism and support for redistribution, signalling erosion of solidaristic norms. Policy implications stress strengthening peer networks, gender-responsive support, civic education, and measures to reduce inequality and rebuild social cohesion. --------------- IN CROATIAN: Ovo poglavlje analizira promjene u društvenom povjerenju, religioznosti i prosocijalnim stavovima među mladima u Hrvatskoj i Sloveniji te njihove implikacije za dobrobit i društvenu koheziju. Opće povjerenje ostaje umjereno, pri čemu je u Sloveniji tijekom COVID-19 pandemije došlo do pada, a zatim oporavka do 2023. godine. Mladi u Hrvatskoj iskazuju veće povjerenje, ali s rodnim razlikama. Povjerenje u obitelj i prijatelje ostaje visoko, no između 2018. i 2023. zabilježeni su padovi u obje zemlje, posebice u Hrvatskoj, gdje je pala razina povjerenja u susjede, školsku populaciju i širu obitelj. Obrasci religioznosti među hrvatskim i slovenskim mladima znatno se razlikuju. Slovenski mladi zadržavaju niske i stabilne razine vjerskog uvjerenja i prakse, dok hrvatski mladi pokazuju rastuću polarizaciju između čvrstih vjernika i sekularnih nevjernika, uz pad u posjećivanju crkve. Religioznost je tijekom pandemije pružala ograničenu zaštitu psihološkoj dobrobiti, osim skromne koristi osobne vjere u Sloveniji. Obje zemlje bilježe pad altruizma i podrške preraspodjeli, što ukazuje na eroziju solidarnosti. Političke implikacije naglašavaju jačanje vršnjačkih mreža, rodno osjetljive podrške, građanskog obrazovanja te mjere za smanjenje nejednakosti i obnavljanje društvene kohezije
Parental involvement in the education of children with additional support needs during the pandemic: views from Croatia, Serbia, and Slovenia
No full textIN ENGLISH: Parental involvement in children’s education is one of the main components of inclusive education and one of the crucial factors in achieving positive academic outcomes for children with additional support needs (ASN). This study aims to explore the experiences of parental involvement during the pandemic and to gain insights into the personal, familial, and contextual factors (level 1 factors in Hoover-Dempsey and Sandler’s model [1995, 1997, 2005]) that influence their involvement practices. The study was conducted in Croatia, Serbia, and Slovenia—three culturally and educationally similar contexts that applied slightly different educational measures during the pandemic. Semi-structured interviews with 42 parents of children with ASN attending the lower secondary educational cycle during the COVID-19 pandemic were conducted in the spring of 2022. Three themes were defined across all three country contexts, describing parental involvement as a reaction to the emergency situation, as a parental duty, and as a response to the child’s or school’s invitation. The results confirm the importance of parents’ motivational beliefs, parents’ perceptions of invitations for involvement by others, and parents’ perceptions of life context in parents’ decisions about involvement during the pandemic. The results also highlight that parental involvement in the education of children with ASN is highly dependent on the availability of school and system-level support. --------------- IN CROATIAN: Uključenost roditelja u obrazovanje djece jedna je od glavnih sastojnica inkluzivnog obrazovanja i jedan od ključnih čimbenika za postizanje pozitivnih akademskih ishoda za djecu s dodatnim potrebama za podršku. Ovo istraživanje ima za cilj istražiti iskustva roditeljske uključenosti tijekom pandemije i steći uvide u osobne, obiteljske i kontekstualne čimbenike (čimbenike razine 1 u modelu Hoover-Dempseyja i Sandlera [1995., 1997., 2005.]) koji utječu na njihove prakse uključenosti. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji - u tri kulturno i obrazovno slična okružja koja su primijenila ponešto različite obrazovne mjere tijekom pandemije. Provedena su 42 polustrukturirana intervjua s roditeljima djece s potrebama za dodatnom podrškom, koja su pohađala niže srednje obrazovanje tijekom pandemije COVID-19 u proljeće 2022. godine. Definirane su tri teme u svim trima zemljama, koje opisuju roditeljsku uključenost kao reakciju na izvanredne okolnosti, kao roditeljsku dužnost i kao odgovor na djetetov ili školski poziv. Rezultati potvrđuju važnost roditeljskih motivacijskih uvjerenja, njihovih percepcija poziva drugih za uključenost, kao i doživljaja životnog konteksta za donošenje odluka roditelja o uključenosti tijekom pandemije. Rezultati također naglašavaju da je roditeljska uključenost u obrazovanje djece s potrebama za dodatnom podrškom vrlo ovisna o dostupnosti podrške na razini škole i sustava
Rethinking the churches’ place in society: the parliamentary debate on church property restitution in the Czech Republic
No full textIN ENGLISH: In order to fill a gap in the literature and illustrate what a public debate on religion might look like in a country as unchurched as the Czech Republic, this article consists of a thematic content analysis on a parliamentary debate related to church property restitution. Transcripts of the debates in the Chamber of Deputies of the Parliament of the Czech Republic on the 2012 Church Property Restitution Bill were used to answer theoretically and empirically informed questions pertaining to secularization. The main finding was that it was not necessarily religion but rather matters of finance, legality, and procedure that figured most prominently in the debate. Despite this, closer analysis revealed some relevant reflections on religion, most notably on what sort of relation churches and religious communities should have with the state. The main takeaway from the research is that Members of Parliament acknowledged low individual-level religiosity and did not promote something resembling the concept of vicarious religion. These speeches were overall interpreted to be more in line with advocating secularization rather than desecularization. ------------- IN CROATIAN: Kako bi se popunila praznina u postojećoj literaturi i prikazalo kako javna rasprava o religiji može izgledati u zemlji koja je nereligiozna poput Češke Republike, ovaj članak provodi tematsku analizu sadržaja parlamentarnih rasprava vezanih za povrat crkvene imovine. Transkripti rasprava u Zastupničkom domu Parlamenta Češke Republike o Zakonu o restituciji crkvene imovine iz 2012. godine korišteni su kako bi se odgovorilo na teorijski i empirijski utemeljena pitanja koja se odnose na sekularizaciju. Glavni je nalaz da u raspravama nisu nužno dominirala pitanja religije, nego ponajprije pitanja financija, zakonitosti i procedura. Unatoč tomu, detaljnija analiza otkrila je relevantna promišljanja o religiji, ponajprije o tome u kakvom bi odnosu crkve i vjerske zajednice trebale biti s državom. Glavni zaključak istraživanja je da su češki zastupnici uvažili nisku razinu religioznosti građana te da nisu zagovarali nešto nalik konceptu zastupničke (vicarious) religije. Govori su sveukupno protumačeni kao bliži zagovoru sekularizacije nego desekularizacije
