Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti srednjoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj: analiza i preporuke za javne politike
Get PDF“Ja ne želim da moje dijete…” – građanski odgoj i obrazovanje kao prilika za kulturni rat
Get PDFIN CROATIAN: Poglavlje “Ja ne želim da moje dijete...”: građanski odgoj i obrazovanje kao prilika za kulturni rat Nikole Bakete i Koste Bovana raspravlja o pitanju obrazovanja kao o važnoj fronti kulturnog rata te o načinu na koji su rasprave o uvođenju građanskoga odgoja u hrvatski obrazovni sustav pridonijele političkoj polarizaciji. U prvome dijelu autori objašnjavaju na koji su način političke borbe oko obrazovnih sadržaja zauzele ključno mjesto u širem kontekstu kulturnoga rata. U nastavku pojašnjen je razvoj rasprava u Hrvatskoj o uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u zadnjih 30-tak godina. Središnji dio rada uključuje prikaz i analizu ideja i ideološkog sadržaja oponenata građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Ova studija kao izvor podataka uzima zapisnike javne rasprave iz 2016. godine i internetske izvore tokom 2021. i 2022. oko teme uvođenja međupredmetne teme građanskog odgoja i obrazovanje u sklopu reforme obrazovanja. U zaključku autori nude odgovor na pitanje u kojoj se mjeri diskurs protivnika uvođenja građanskoga odgoja u hrvatske škole može razumjeti kao dio šireg kulturnog rata. --------------- IN ENGLISH: Chapter "I don't want my child to...": Civic Education as an Opportunity for Culture War by Nikola Baketa and Kosta Bovan discusses the issue of education as an important front in the culture war and how debates on the introduction of civic education into the Croatian educational system have contributed to political polarization. In the first part, the authors explain how political battles over educational content have taken a central place in the broader context of the culture war. The subsequent section elaborates on the development of debates in Croatia regarding the introduction of civic education in the past 30 years. The central part of the paper includes a presentation and analysis of the ideas and ideological content of opponents of civic education in Croatia. This study takes minutes of a public debate from 2016 and online sources from 2021 and 2022 on the topic of introducing interdisciplinary civic education as part of the education reform as its data sources. In conclusion, the authors provide an answer to the question of the extent to which the discourse of opponents of introducing civic education into Croatian schools can be understood as part of a broader culture war
Sex workers’ professional experiences in the interplay of structure and agency in Croatia
Get PDFIN ENGLISH: There are still relatively few studies on job satisfaction and the quality of work among sex workers, partly due to the ideologies surrounding sex work. In this paper we move away from dichotomous thinking and investigate the professional experiences of indoor independent sex workers in Croatia against the background of criminalised context and gendered socio-economic realities. We look into sex workers’ motivations, perceptions and experiences, their control and safety strategies. The study shows that despite many structural constraints on the sex workers’ agency, all participants exercise some degree of autonomy and control over their working lives. The factors that seem to be the most relevant in terms of their ability to set up their own conditions, which in turn influences their experiences, are their economic situation, motivation and self-perception. Negative experiences mostly stem from criminalisation and stigmatisation of sex work, which affects women primarily, and creates more risks to their health and safety. The results of the study call for integrative policy approaches, which presuppose full decriminalisation of adult voluntary sex work. --------------- IN CROATIAN: Još uvijek je relativno malo studija o zadovoljstvu poslom i kvaliteti posla u odnosu na seksualni rad, djelom zbog ideoloških prijepora oko seksualnog rada. U ovom članku odmičemo se od dihotomnog razumijevanja ovog fenomena i analiziramo profesionalna iskustva seksualnih radnica/ka koje/i rade samostalno u zatvorenim prostorima, a u kontekstu kriminalizacije i orođenih socio-ekonomskih realnosti. Raspravljamo o njihovim motivacijama, percepcijama i iskustvima te o strategijama kontrole i zaštite.
Istraživanje pokazuje kako svi sugovornici imaju određenu autonomiju i kontrolu u poslu, unatoč strukturalnim ograničenjima. Čimbenici koji najvišu utječu na mogućnost kontrole uvjeta rada te time iskustava seksualnih radnica/ka tiču se njihovih ekonomskih pozicija, motivacija za seksualni rad i samo-percepcije. Negativna iskustva uglavnom su povezana s kriminalizacijom i stigmatizacijom prostitucije koje prvenstveno pogađaju žene, stvarajući tako dodatne rizike za njihovu sigurnost i zdravlje. Rezultati istraživanja stoga pozivaju na integrativni pristup javnim politikama koji pretpostavlja punu dekriminalizaciju dobrovoljnog seksualnog rada odraslih
Energy transition between promises and realities - a view from the European semi-periphery
Get PDFIN ENGLISH: Croatia, like some other EU countries, is poor with fossil fuels while at the same
time has a significant renewable energy potential that is not sufficiently utilized. The current
total energy import is around 50% of overall energy needs, and there is an increase in the share
of renewables. In the electricity sector, an increase is happening due to investments in wind energy
in the last decade, however, the largest share relates to the production from big hydropower
plants stemming from the second half of the 20th century. Considering that Croatia’s coastal
region is positioned in the Mediterranean, the major potential for renewable solar energy is
obvious. The current share of solar energy represents only 1% of current electricity production
and is one of the lowest in the EU. Citizens’ energy initiatives seem to be an important factor
in intensifying the overall process of solarization, thus contributing to speeding up the process of energy transition. However, Croatia, like some other EU countries, has major social and
legislative barriers to achieving this. In the article, we will present the multidimensionality of
these obstacles by exploring energy inequalities in society (i.e. energy poverty issues), regional
differences in citizens’ participation in the solarization processes, and the socio-technical barriers.
We will also examine the potential of citizens’ engagement in energy transition. The data
used for the analyses were collected as part of the ESF project “METER to a better climate”. --------------- IN CROATIAN: Hrvatska je, poput drugih zemalja EU, siromašna fosilnim gorivima no istovremeno posjeduje
značajan potencijal u obnovljivim izvorima energije, koji nije dovoljno iskorišten. Trenutačan
ukupni uvoz energije iznosi oko 50% ukupnih energetskih potreba te se bilježi porast udjela
obnovljivih izvora energije. U elektroenergetskom sektoru dolazi do porasta udjela primarno
zbog ulaganja u vjetroelektrane u zadnjem desetljeću, međutim, najveći udio odnosi se na
proizvodnju iz velikih hidroelektrana iz druge polovice 20. stoljeća. S obzirom na to da je
hrvatska obalna regija smještena na Mediteranu, očit je velik potencijal obnovljive solarne
energije. Trenutačan udio solarne energije predstavlja samo 1% u trenutnoj proizvodnji električne
energije i jedan je od najnižih u EU-u. Inicijative građanske energije čine se važnim
čimbenikom u intenziviranju ukupnog procesa solarizacije, pridonoseći tako ubrzanju procesa
energetske tranzicije. Međutim, Hrvatska, poput nekih drugih zemalja EU-a, suočena je s
velikim društvenim i zakonodavnim preprekama u postizanju navedenoga. U ovome članku
bit će prikazana višedimenzionalnost tih prepreka kroz istraživanje energetskih nejednakosti
u društvu (tj. pitanja energetskog siromaštva), regionalnih razlika u sudjelovanju građana u
procesima solarizacije, socio-tehničkih prepreka te ispitivanja potencijala za angažman građana
u energetskoj tranziciji. Podaci korišteni u analizama prikupljeni su u sklopu ESF projekta
„METAR do bolje klime“
The mediating effect of student-teacher relationships for the relationship between empathy and aggression: insights from Slovenia and Croatia
Get PDFIN ENGLISH: Numerous interventions in the school environment focus on supporting empathy to prevent aggressive behaviour. But when planning interventions inside classrooms one needs to consider the context of each specific classroom, e.g., relationships between students and teachers. Based on the Developmental System Theory and Bronfenbrenner’s Ecological System Model, this study examines the mediating effect of the positive and negative student-teacher relationships on the relationship between empathy (cognitive and emotional components) and aggression. We use a randomised sample of 539 students from two countries (Slovenia: N = 271, M = 12.91 years, 56.3% female; Croatia: N = 268, M = 13.60 years, 47.4% female). We measure empathy with the Interpersonal Reactivity Index, aggression with the AG-UD Aggression Scale and student-teacher-relationships with the Perceived Quality of Student-Teacher Relations measures. The findings show that empathy plays an important role in aggression, but interestingly, the component is different in the two countries. In Slovenia, there is a significant negative direct path from the cognitive component of empathy, Perspective taking, to aggression, while in Croatia, there is a similar path, but starting from the emotional component of empathy, Empathic concern. In both countries, Negative student-teacher relationships mediated the relationship between mentioned components of empathy and aggression, thus showing the importance of classroom context, e.g., the relationships with teachers, when addressing empathy and aggression of students in the school context. The practical implication based on our findings is the prevention of negative student-teacher relationships and the promotion of empathy among students (as well as teachers). --------------- IN CROATIAN: Brojne intervencije u školskom okružju usmjerene su na podržavanje empatije kao način prevencije agresivnog ponašanja. No prilikom planiranja intervencija u razredima važno je uzeti u obzir kontekst svakog razreda, npr. odnose između učenika i učitelja. Na temelju teorije razvojnog sustava i Bronfenbrennerovog modela ekoloških sustava, ovo istraživanje ispituje medijacijski učinak pozitivnih i negativnih odnosa učenika i učitelja na odnos između empatije (kognitivne i emocionalne komponente) i agresivnosti. U istraživanju je sudjelovalo 539 učenika iz dvije zemlje (Slovenija: N = 271, M = 12,91 godina, 56,3% djevojčica; Hrvatska: N = 268, M = 13,60 godina, 47,4% djevojčica). Empatija se ispitivala Indeksom interpersonalne reaktivnosti, agresivnost AG-UD ljestvicom agresivnosti, a odnos između učenika i učitelja pomoću upitnika Percipirane kvalitete odnosa između učenika i učitelja. Nalazi pokazuju da empatija igra važnu ulogu u agresivnosti, no komponente empatije koje su značajne, različite su u dvije zemlje. U Sloveniji je značajan negativan direktni učinak kognitivne komponente empatije (zauzimanja tuđe perspektive) na agresivnost, dok u Hrvatskoj postoji sličan učinak, ali emocionalne komponente empatije (empatične brige). U obje zemlje negativni odnosi između učenika i učitelja posredovali su u odnosu između spomenutih komponenti empatije i agresivnosti, pokazujući na taj način važnost razrednog konteksta, npr. odnosa s učiteljima, kada se govori o empatiji i agresivnosti učenika u školskom kontekstu. Praktična implikacija temeljena na našim nalazima je važnost prevencije negativnih odnosa između učenika i učitelja te promicanje empatije među učenicima (kao i učiteljima)
The land of milk and honey?: young Croatians’ identities and perceptions as drivers of migration desire
Get PDFIN ENGLISH: Taking up the Croatian case and the gap in the literature concerning non-economic, micro-level drivers of migration, this article explores young peoples’ identity, and the perceptions of their country and the European Union. Survey data is analysed by means of hierarchical linear regression, aiming to answer the question to what extent the selected non-economic variables play a role in youth migration desire. Overall, the results show that these drivers do play a certain role. While perception of the EU seems to be irrelevant for young people’s migration desire, perception of Croatia is associated with it. Likewise, a stronger national identity acts as an inhibiting force. When comparing the EU and Croatia, young people do not demonstrate a defined vision of the EU, seeing it as a place where almost everything is better. In contrast, their opinion on Croatia is more nuanced, which makes variables connected to their local context more relevant. --------------- IN CROATIAN: Istražujući slučaj Hrvatske, u radu se propituju mikro pokretači migracijskih želja mladih. Rad je usmjeren na identitet i percepciju vlastite zemlje i Europske unije. Koristeći podatke iz ‘Friedrich Ebert Stiftung (FES) Youth Studies Southeast Europe 2018’ istraživanja, hijerarhijskom linearnom regresijom pristupa se glavnom istraživačkom pitanju - igraju li odabrani mikro-pokretači ulogu u jačini namjere odlaska mladih? U okviru uzorka na kojem je rađeno istraživanje, 32.5% mladih iskazalo je želju za odlaskom, a najveći ih je broj kao glavnu motivaciju naveo poboljšanje standarda života ili bolje zaposlenje. Unatoč tome, rezultati statističke analize općenito pokazuju da spomenuti mikro pokretači imaju određenu ulogu. Povjerenje EU i europski identitet čine se nevažni za odlučivanje mladih o migracijama. Percepcija Hrvatske je, međutim, povezana s njom, na način da veće iskazano povjerenje i veći osjećaj zastupljenosti interesa mladih u nacionalnoj politici smanjuje želju za odlaskom. Isto tako, snažniji nacionalni identitet može djelovati kao inhibitor želje za odlaskom. Uspoređujući EU i Hrvatsku, razlika između dvoje također pokazuje vezu s jačinom namjere odlaska. Mladi ne pokazuju definiranu viziju EU, već je vide kao mjesto gdje je gotovo sve bolje. Nasuprot tome, njihovo je mišljenje o Hrvatskoj nijansiranije, što zaključujemo s obzirom na veće razlike u odgovorima mladih na pitanja koja se odnose na ne-ekonomsko stanje u državi. Ostali čimbenici koji su bili kontrolirani pokazali su statističku povezanost, i to spol, razina obrazovanja, važnost Boga, financijska situacija kućanstava i postojeće transnacionalno iskustvo
Prilog promišljanju koncepta "dobrog sela" - primjer otoka Brača
No full textIN CROATIAN: Zamišljati obilježja mjesta dobre kvalitete života je relativno lako te se primjeri poput dobrih uvjeta zapošljavanja, uređene i moderne poljoprivrede, obuzdanog masovnog turizma i sl.nameću gotovo intuitivno. Najveći problem je osmišljavanje konkretnih metoda kojima bi se postiglo stanje kvalitetnog životnog prostora. Ovaj rad je fokusiran na Shucksmithovu (2018) definiciju „dobrog sela“, odnosno ruralnog prostora koji je obilježen s četiri elementa: popravkom, povezanošću, pravima i ponovnim očaravanjem. Drugim riječima, „dobro selo“ je vrijedan prostor koji je infrastrukturno dobro opskrbljen, gdje ljudi mare jedan za drugoga i gdje vrijedi etički princip poštivanja ljudskih, političkih i drugih prava. Ovakva slika „dobrog sela“, u ovom slučaju „dobrog otoka“ je u radu uzeta kao cilj, a metoda ostvarivanja je pronađena umodelu okvira kapitala (Gkartzios i dr., 2022) gdje se kroz pravilno iskorištavanje izgrađenih, ekonomskih, prostornih i socio-kulturnih kapitala postiže željena slika otoka koja je u skladu sa Shucksmithovim (2018) „dobrim selom“, budući da je prostorni okvir rada, otok Brač, pretežito ruralan prostor. Za potrebe ovog rada su prikupljeni podaci putem intervjua sa ženskom populacijom kako bi se naglasila često zanemarivana ženska perspektiva. Također je i za potrebe ovog izlaganja posebno naglašena tema agroturizma primjer osnaživanja važnosti lokalne poljoprivrede i prehrane u iskorištavanju prilika za dodatno očvršćivanje ekonomije i međusektorske suradnje. Kombinacijom Shucksmithovog (2018) modela s modelom okvira kapitala (Gkartzios i dr., 2022), dobiven je model kojim se promišlja otočni razvoj ne samo kroz ciljeve, već i konkretne metode, a njegovom primjenom na žensku populaciju je dobiven i važan uvid u ideju „dobrog otoka“ od često marginalizirane društvene skupine ruralnih prostora. --------------- IN ENGLISH: It is relatively easy to imagine the characteristics of a place with a good quality of life and examples such as good employment conditions, organized and modern agriculture, restrained mass tourism, etc. are almost intuitively imposed. The biggest problem is devising specific methods to achieve a space which provides good quality of life. This paper is focused on Shucksmith's (2018) definition of a "good countryside", which is a rural space characterized by four elements: repair, relatedness, rights, and re-enchantment. In other words, a "good countryside" is a valuable space that is well equipped with infrastructure, where people care about each other and where the ethical principle of respect for human, political and other rights applies. The image of a "good countryside", in this case a "good island", is taken as a goal, and the method of realization of said goal is found in the model of the capitals framework (Gkartzios et al., 2022) where, through proper utilization of built, economic, spatial, and socio-cultural capitals, we achieve the desired image of the island that is in line with Shucksmith's (2018) "good countryside". Since the spatial framework of the paper is the island of Brač, predominantly a rural area, for its purposes the data was collected through interviews with the female population of Brač to emphasize the often-neglected female perspective. Also, for the purposes of this presentation, the topic of agritourism is underlined as an example of strengthening the importance of local agriculture and food in order to seize opportunities for additional strengthening of the economy and intersectoral cooperation. By combining Shucksmith's (2018) model with the capitals framework model (Gkartzios et al., 2022), a new model was created that contemplates island development not only through goals but also through concrete methods. By applying it to the female population, an important insight into the idea of a "good island" was obtained from an often marginalized social group, especially in rural areas
The role of neighbourly relations and cooperation in residents’ willingness to renovate multi-family buildings in Croatia
Get PDFIN ENGLISH: The inadequate legislation on multi-family housing management in Central and Eastern European post-socialist countries calls for the exploration of additional determinants of building renovation on the level of the community of residents in a building. To this end, we present here an analytical framework called the mediated-Renovation Decision (m-RD) model for simultaneously testing the direct and indirect effects that neighbourly relations, cooperation of the co-owners’ representative with the co-owners, and acceptance of the building co-ownership concept have on co-owners’ willingness to invest in building renovation. The model is based on assessments made by 325 co-owners’ representatives from multi-family buildings in Croatia. The results show that the quality of neighbourly relations affects the co-owner’s willingness to renovate not directly, but indirectly through the level of their acceptance of the building co-ownership concept. The other indirect effect of neighbourly relations – through the level of the representative’s cooperation with co-owners – was not significant. The demonstrated analytical value of the m-RD model advocates for more complex studies of the role of neighbourly relations in collective decision-making and actions in the housing domain. --------------- IN CROATIAN: Neadekvatno zakonodavstvo o upravljanju višestambenim zgradama u postsocijalističkim zemljama srednje i istočne Europe zahtijeva istraživanje dodatnih determinanti obnove zgrada, između ostalog i na razini zajednice samih stanara. U tu svrhu ovdje predstavljamo analitički okvir – model posredovane odluke o obnovi (eng. mediated-Renovation Decision model, m-RD model) – koji omogućava istovremeno testiranje izravnih i neizravnih učinaka koje kvaliteta međususjedskih odnosa, razina suradnje predstavnika suvlasnika sa suvlasnicima te mjera u kojoj suvlasnici prihvaćaju koncept suvlasništva zgrade mogu imati na spremnost suvlasnika da ulažu u obnovu zgrade. Model se temelji na procjenama 325 predstavnika suvlasnika višestambenih zgrada u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da kvaliteta međususjedskih odnosa utječe na spremnost suvlasnika na obnovu ne izravno, već neizravno kroz razinu prihvaćanja koncepta suvlasništva zgrade. Drugi neizravni učinak međususjedskih odnosa – kroz razinu suradnje predstavnika sa suvlasnicima – nije bio značajan. Prikazana analitička vrijednost m-RD modela poziva na kompleksnija istraživanja uloge međususjedskih odnosa u kolektivnom odlučivanju i djelovanju u području stanovanja
Socioekonomski i rodni aspekti rizičnih ponašanja mladih u Hrvatskoj
Get PDFIN CROATIAN: Primjenjujući sociološku perspektivu, ovaj se rad bavi analizom rizičnih ponašanja i njihovom povezanošću s nekim sociodemografskim obilježjima mladih u Hrvatskoj. Pritom se koriste dva teorijska pristupa. Prvi je klasni, odnosno socioekonomski pristup koji položaj u društvenoj strukturi smatra važnom odrednicom odabira ponašanja. Drugim se pristupom rizična ponašanja promatraju u kontekstu sociokulturnih faktora, specifično rodne dimenzije.
Oba pristupa se nastoji teorijski približiti korištenjem Bourdieuova koncepta habitusa. Rezultati empirijskog istraživanja mladih ukazuju na konzistentnu prisutnost rodnih razlika pri čemu se one mogu pripisati kulturi muškosti koja rodno određuje rizična ponašanja poput
pušenja, pijenja alkohola i konzumacije lakih droga te ostalih oblika devijantnih ponašanja. Socioekonomski status je značajno povezan s konzumacijom alkohola i nekim devijacijama u ponašanju, ali ta je povezanost različitog predznaka. Socioekonomski status značajno je pozitivno
povezan s iskustvom konzumacije alkohola i s iskustvom (auto)destruktivnih ponašanja, dok je negativno i značajno povezan s ponašanjima koja se mogu označiti devijantnima u
kontekstu školovanja. Ovaj rad temelji se na kvantitativnom istraživanju mladih provedenom 2018. godine na uzorku od 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz cijele Hrvatske. --------------- IN ENGLISH: Using a sociological approach, this paper analyzes risky behaviors and their correlation to sociodemographic characteristics of youth in Croatia. Two theoretical approaches are applied. The
first approach employs a class or socioeconomic perspective that considers social position as an important determinant of behavior choices. The second approach examines risky behaviors in the context of sociocultural factors, specifically gender dimensions. Both approaches seek
to theoretically approximate the concept of habitus developed by Bourdieu. The results of this empirical research indicate a consistent presence of gender differences that can be attributed to a strong masculine culture that genderizes risky behaviors such as smoking, alcohol consumption, drug use, and other deviant behaviors. Socioeconomic characteristics, on the other hand, depend to a greater extent on the type of risky behavior. Socioeconomic status is a significant indipendent variable, but with different directions of association to some risky behaviors such as alcohol consumption and behavioral deviations. Socioeconomic status is positively associated
with the experience of alcohol consumption and (auto)destructive behaviors, while it is negatively and significantly associated with behaviors that can be labeled as deviant in the context of education. This paper is based on a quantitative research conducted in 2018 on a sample of 1500 respondents aged 14 to 29 from across Croatia