Institute for Social Research

Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) Repository
Not a member yet
    1189 research outputs found

    Odrastanje u (post)pandemijskom vremenu: iskustva iz Hrvatske: završni rezultati projekta

    Get PDF

    Premoćni u (ne)moćnima: analiza disperzije moći prema različitim grupama mladih

    Get PDF
    IN CROATIAN: Empirijska istraživanja mladih u Hrvatskoj provode se od sredine 20. stoljeća te se od tada u brojnim publikacijama navodi da su mladi marginalna društvena skupina s obzirom na količinu društvene, ekonomske i političke moći. Zajednički nazivnik svih navedenih istraživanja jest zaključak da društveni i politički sustav hrvatskog društva ne stvara poticajno okruženje za kvalitetan razvoj mladih, to jest da postoje strukturne prepreke za ostvarenje osobnog, društvenog i političkog potencijala te dobne kohorte. Gotovo je aksiomatska tvrdnja sociologije mladih da su mladi heterogena društvena skupina koja se razlikuje ne samo po svojim demografskim već im socijalnim karakteristikama. No ako je tomu tako, potrebno je vidjeti koje društvene skupine mladih imaju više ili manje moći, u cilju minucioznijeg uvida u socio-politički portret hrvatske omladine. Međutim, predmetna istraživanja ne analiziraju u dovoljnoj mjeri razlike između skupina mladih s obzirom na percepciju vlastitog utjecaja. Temeljni je cilj ovog rada dekonstruirati mlade kao monolitnu društvenu skupinu te ih pokušati kategorizirati u relevantne socijalne kategorije. Za potrebe istraživanja odabrane su različite varijable radi utvrđivanja razlika između grupa s obzirom na zavisnu varijablu percepcije moći vlastite grupe koju su mladi iskazali u upitniku provedenom 2018. godine. Uzorak mladih obuhvatio je 1500 ispitanika u dobi od 14 do 29 godina iz Hrvatske. Korištenjem linearne regresije utvrđeno je koje varijable imaju statističku povezanost s percepcijom moći vlastite grupe: rizična ponašanja, alternativna politička participacija, povjerenje u političku sferu, zainteresiranost za politiku i autoritarnost. Uz to, u regresijsku analizu uvrštene su i sociodemografske varijable koje se nisu pokazale kao povezane, uz iznimku spola. Uz linearnu regresiju, korišteni su t-testovi i ANOVA-e u cilju uvida u razlike u grupama na statistički povezanim varijablama. --------------- IN ENGLISH: Empirical research of young people in Croatia has been conducted since the mid 20th century, and since then many publications stated that young people are a marginal social group considering the amount of social, economic and political power. The common denominator of all of the above-mentioned research is that the social and political system of Croatian society does not create an enabling environment for the quality development of young people, that is, that there are structural obstacles to the realization of the personal, social and political potential of this age cohort. It is almost an axiomatic claim of sociology of youth that young people are a heterogeneous social group that differs not only by their demographic but also by their social characteristics. However, if so, it is necessary to see which social groups of young people have more or less power in order to gain a more detailed insight into the socio-political portrait of the Croatian youth. However, what existing research does not sufficiently analyse are the differences between groups of young people in view of their perception of their own impact. The main objective of this paper is to deconstruct young people as a monolithic social group and to try to categorise them into relevant social categories. Various variables were selected for research purposes with the aim of determining the differences between groups in relation to the dependent variable that measured perception of power of their own group, which young people expressed in the 2018 questionnaire. The sample included 1,500 respondents aged 14 to 29 from Croatia. By using linear regression, it has been established which variables have shown to be statistically connected: risky behaviours, alternative political participation, trust in the political sphere, interest in politics and authoritarianism. In addition, the regression analysis includes socio-demographic variables, which have not been shown to be connected, with the exception of gender. In addition to the linear regression, t-tests and ANOVA were used to establish differences in groups on statistically related variables

    Teachers’ social and emotional competencies: a lever for social and emotional learning in schools

    Get PDF
    IN ENGLISH: The present paper focuses on social and emotional learning, and highlights empirical findings on its importance for teachers, students and schools. The importance of social and emotional learning in school settings has been a central focus of research for the last 30 years. The development of teachers’ social and emotional competencies has been an essential factor for improving social and emotional learning of students. Only when teachers are able to create a school climate in which students feel included and welcome, students can develop and enhance their social and emotional competencies. In this paper, we outline the main conceptual frameworks on social and emotional learning, emphasizing the CASEL framework, relevant for both young people and adults. We proceed by focusing on teachers’ social and emotional competencies, as teachers are one of the key figures for fostering and developing social and emotional competencies in school settings. Afterwards, we address the issue of development of teachers’ social and emotional competencies in various settings. The last part of the paper links teachers’ and students’ social and emotional competencies. We stress the importance of teachers’ social and emotional competencies for healthy teacher-student relationships, and students’ well-being and academic achievement. As teachers also need support for the development of these competencies, we advocate for comprehensive school-wide approach, in order to ensure the successful implementation of social and emotional learning in classrooms. --------------- IN CROATIAN: Ovaj se rad usredotočuje na socijalno i emocionalno učenje i ističe empirijske nalaze o njegovoj važnosti za učitelje, učenike i škole. Važnost socijalnog i emocionalnog učenja u školskim okruženjima središnji je fokus istraživanja tijekom posljednjih 30 godina. Razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija učitelja bio je bitan čimbenik za poboljšanje socijalnog i emocionalnog učenja učenika. Samo kada su učitelji sposobni stvoriti školsku klimu u kojoj se učenici osjećaju uključenima i dobrodošlima, učenici mogu razvijati i unaprijediti svoje socijalne i emocionalne kompetencije. U ovom radu iznosimo glavne konceptualne okvire o socijalnom i emocionalnom učenju, s naglaskom na CASEL okvir, relevantan i za mlade i za odrasle. Nastavljamo usmjeravajući se na socijalne i emocionalne kompetencije učitelja, budući da su učitelji jedni od ključnih figura za poticanje i razvoj socijalnih i emocionalnih kompetencija u školskom okruženju. Zatim se bavimo pitanjem razvoja socijalnih i emocionalnih kompetencija učitelja u različitim okruženjima. Posljednji dio rada povezuje socijalne i emocionalne kompetencije učitelja i učenika. Naglašavamo važnost socijalnih i emocionalnih kompetencija učitelja za zdrave odnose učitelja i učenika te za dobrobit i akademska postignuća učenika. Budući da i učitelji trebaju podršku za razvoj ovih kompetencija, zalažemo se za sveobuhvatan pristup na razini cijele škole kako bismo osigurali uspješnu implementaciju socijalnog i emocionalnog učenja u razredima

    Gentle guidance does it?: are public employment service recommendations affecting adjustment of IVET capacities in Croatia?

    Get PDF
    Since 2010 the Croatian Employment Service (CES) annually produces detailed regional “Recommendations for enrollment and granting policy in education”. Schools, Counties and Ministry of Education are to consider those recommendations in their planning, but no compliance mechanism was mandated for this labor market information input. This paper analytically explores the way in which the education system responds to outside signals by using a course-school-year panel of entry places and actual enrollments in publicly-funded VET in Croatia in 2013-2021 period, and respective set of county-level recommendations. We estimate whether either the observed changes in administratively defined places in VET courses, or actual enrollment are responsive to recommendations. Both descriptive table and analytical models indicate a certain level of responsiveness of education system stakeholders to recommendations. However, it is a weak one, with institutions often adjusting capacities in opposite direction, with demographics and unfilled capacities playing a greater role in determining change. The direct effect of recommendations on enrollment demand was not identified. Such findings are coherent with a statist skill production regime with corporatism at the margin, and with general resilience of the institutions responsible for VET supply to external input

    Health literacy, religiosity, and political identification as predictors of vaccination conspiracy beliefs: a test of the deficit and contextual models

    Get PDF
    IN ENGLISH: The primary focus of this paper is to investigate the influence of science literacy, particularly health literacy, on vaccine-specific conspiracy beliefs, within the broader context of vaccine hesitancy. The authors tested deficit (scientific literacy shapes science attitudes) and contextual models (contextual variables exert direct influence and influence the connection between literacy and science attitudes) in a survey research study (N = 729) in Croatia. The analytical approach included structural equation modeling with vaccination conspiracy beliefs as the outcome variable and health literacy, religiosity, and political identification as predictors. The results showed that lower health literacy and higher religiosity were related to higher vaccination conspiracy beliefs, which was not the case for political identification. In addition, the moderating effect of religiosity on the relationship between health literacy and conspiracy beliefs was confirmed. In contrast, the moderating effect of political identification was not confirmed, thus partially confirming the stronger version of the contextual model. The authors comparatively discuss the results by evoking specific socio-political characteristics of Croatian society as well as the reactions of political and religious organizations to the COVID-19 pandemic. --------------- IN CROATIAN: Primarni fokus ovog rada je istražiti utjecaj znanstvene pismenosti, posebno zdravstvene pismenosti, na vjerovanja u zavjeru o cjepivima, unutar šireg fenomena oklijevanja pri cijepljenju. Autori su testirali model deficita (znanstvena pismenost oblikuje stavove o znanosti) i kontekstualni model (kontekstualne varijable imaju izravan utjecaj i utječu na povezanost između pismenosti i stavova o znanosti) u anketnom istraživanju (N = 729) u Hrvatskoj. Analitički pristup uključivao je modeliranje strukturnih jednadžbi s uvjerenjima u zavjere o cjepivima kao varijablom ishoda te zdravstvenom pismenošću, religioznošću i političkom identifikacijom kao prediktorima. Rezultati su pokazali da su niža zdravstvena pismenost i veća religioznost povezani s vjerovanjima u zavjeru o cijepljenju, što nije bio slučaj s političkom identifikacijom. Osim toga, potvrđen je moderirajući učinak religioznosti na odnos zdravstvene pismenosti i vjerovanja u zavjere o cjepivima. Nasuprot tome, moderirajući učinak političke identifikacije nije potvrđen, čime je djelomično potvrđena jača verzija kontekstualnog modela. Autori komparativno razmatraju rezultate evocirajući specifične sociopolitičke karakteristike hrvatskog društva kao i reakcije političkih i vjerskih organizacija na COVID-19 pandemiju

    Informiranost, prepreke i iskustvo sudjelovanja u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj: sociodemografske nejednakosti

    Get PDF
    IN CROATIAN: Rad doprinosi razumijevanju nejednakosti u obrazovanju odraslih u Hrvatskoj primjenom konceptualnog okvira lanca odgovora. Korištenjem podataka europske Ankete o obrazovanju odraslih iz 2016. godine u radu se istražuju nejednakosti u svim fazama procesa (dispoziciji, traženju i pristupu informacijama, percipiranim preprekama te iskustvu) s obzirom na socio-demografske čimbenike utvrđeno povezane s razlikama u pristupu (dob, spol, roditeljski status, mjesto stanovanja, obrazovanje, dohodak i radni status). Socio-demografske odrednice pokazale su se povezanima s nejednakostima u pristupu cjeloživotnom učenju kroz sve karike lanca odgovora, ali se snaga i obrasci te povezanosti razlikuju. Nejednakosti u dobivanju informacija o usavršavanju i njihovu aktivnom traženju bitno su veće od nejednakosti u deklariranoj potrebi za usavršavanjem, posebno kad je u pitanju razina obrazovanja i status u zaposlenosti, pri čemu se nejednakosti u informiranosti ne mogu razumjeti kroz nejednakosti u traženju. Nejednakostima doprinosi doseg informacija koji postižu poslodavci i obrazovne institucije, kao i ograničeno protudjelovanje informacija HZZ-a. Raščlanjivanje prepreka daje očekivane rezultate: troškovi su ponajviše izazov onima nižih primanja i starijima, udaljenost osobama iz rjeđe naseljenih područja, obiteljske obveze ženama, posebno onima s djecom, a zdravlje i dob starijima. Preklapanje rasporeda s poslovnim obvezama priječi zaposlene i one koji su već pohađali obrazovanije. Niža razina obrazovanja izdvaja se kao rizična kod obiteljskih obveza i dispozicijskih prepreka. Pohađana usavršavanja u pravilu se percipiraju korisnima, uz izostanak značajnije segmentacije u kvaliteti iskustava i nešto povoljnije ishode za sudionike na sredini obrazovne ljestvice. Nalaze valja promatrati u konteksti strukture prilika hrvatskog režima obrazovanja odraslih koje omeđuju djelovanja pojedinaca. Rezultati ukazuju na poželjne smjerove unaprjeđenja u vidu pojačanog ciljanog informiranja o prilikama, ali i bitnih investicija u konkretnije mogućnosti obrazovanja i prevladavanja prepreka. --------------- IN ENGLISH: The paper contributes to the understanding of inequality in adult education in Croatia through the chain of response conceptual framework. Using data from the 2016 European Adult Education Survey, the paper investigates inequality in all stages of the process (disposition, search and access to information, perceived obstacles and experience) with regard to the socio-demographic factors established as related to the differences in access (age, gender, parental status, residence, education, income and employment status). Socio-demographic determinants turned out to be associated with inequalities in access to lifelong learning across all links of the chain of response. Nevertheless, the strength and patterns of these associations differ. Inequalities in obtaining and actively seeking information about training are significantly greater than inequality in the declared need for training, especially with regards to the level of education and employment status. Notably, inequalities in receiving information cannot be understood fully through inequalities in the seeking behaviour. Inequalities are contributed to by the patterns of reach of information provided by employers and educational institutions, and by the limited counteraction of information from the Croatian Employment Service. Analysis of individual barriers gives expected results: costs are the most prominent challenge for those with lower income and the elderly, distance for the people from sparsely populated areas, family obligations for women, especially those with children, and health and age for the elderly. Overlap with work schedules is more likely to hinder the employed and those who have already attended education. A lower level of education is associated with dispositional barriers and inability to attend due to family obligations. Attended training courses are generally perceived as useful, without obvious segmentation in the quality of experiences and slightly more favourable outcomes for participants in the middle of the educational scale. The findings should be viewed in the context of the structure of opportunities in the Croatian adult education regime, which bound the actions of individuals. The results indicate desirable directions for improvement, such as intensification of targeted information outreach about existing opportunities, but also point to the importance of investment in more concrete educational opportunities and overcoming barriers

    Izvještaj o potrebama i problemima djece i mladih na području grada Gline 2023. godine

    Get PDF
    Istraživanje potreba i interesa djece i mladih u Glini provedeno je s ciljem prikupljana podataka o djeci i mladima za potrebe otvaranja Kuće za kulturu i mlade (KKM). Nacrt istraživanja su osmislile autorice izvještaja, a istraživanje je provela humanitarna udruga „Ljudi za ljude “. Anketnim upitnikom prikupljeni su osobni podaci o djeci i mladima, informacije o njihovom materijalnom stanju, školskom uspjehu i načinima na koji putuju do škole, gdje vide svoju budućnost, razina njihove dobrobiti, problemi s kojima se susreću, kako provode slobodno vrijeme i koja su njihova viđenja o idealnom centru za mlade u Glini. Specifični kontekst grada relevantan za interpretaciju ovog izvještaja uključuje pandemiju COVID-19 (u trajanju od ožujka 2020. do svibnja 2023.), kao i potres koji je pogodio Glinu u prosincu 2020. godine. Ciljana skupina bili su djeca i mladi u Osnovnoj i Srednjoj školi Glina

    The deficit and contextual models of vaccine hesitancy: a test of the mediation path

    Get PDF
    IN ENGLISH: The prevalence of vaccine hesitancy underscores the fact that the general public does not uniformly embrace scientific recommendations. Vaccine hesitancy represents a spectrum, encompassing both those who accept all vaccines and those who outright reject them. This paper aims to explore the relationship between science literacy, contextual factors, and vaccine hesitancy while accounting for specific mediation mechanisms. The authors applied a theoretical framework derived from the deficit model and the contextual model of public understanding of science. Hypotheses regarding the relationship between scientific literacy, religiosity, political identification, and vaccine hesitancy were tested. The authors also tested several hypotheses based on the assumption that the perception of scientific credibility and institutional trust are significant mediators of the above-mentioned relationships. The data from an online survey with a nationally representative quota sample of the Croatian population (with an average age of 42.6 years.) were used (N = 1,500), while the data were analyzed using structural equation modeling. The results indicated that the perception of scientific credibility plays a significant role as a mechanism that translates the impacts of literacy, religiosity, and political identification. Institutional trust proved to be a significant mediator but in a way opposite to the hypotheses, which points to the need to contextualize the aforementioned relationships. The authors also determined that younger age, right-wing political orientation, higher religiosity, and lower scientific literacy were the determinants of hesitancy in both vaccine types (COVID-19 and vaccines in general), thus indicating that they might be connected to deeply rooted value dispositions. Plain language summary: The paper deals with the issue of vaccine hesitancy and tries to determine the characteristics of people with a more skeptical attitude towards vaccination. The results of online research conducted among the general Croatian population showed that younger people, more religious people, and people with a right-wing political orientation have a more negative attitude towards vaccination and that this can mostly be explained by their lower trust in science and scientists. --------------- IN CROATIAN: Prevalencija oklijevanja pri cijepljenju naglašava činjenicu da opća javnost ne prihvaća jednako znanstvene preporuke. Ovaj rad ima za cilj istražiti odnos između znanstvene pismenosti, kontekstualnih čimbenika i oklijevanja pri cijepljenju uzimajući u obzir specifične mehanizme posredovanja. Autori su primijenili teorijski okvir izveden iz modela deficita i kontekstualnog modela javnog razumijevanja znanosti. Testirane su hipoteze o odnosu između znanstvene pismenosti, religioznosti, političke identifikacije i oklijevanja pri cijepljenju. Autori su također testirali nekoliko hipoteza temeljenih na pretpostavci da su percepcija znanstvene vjerodostojnosti i institucionalno povjerenje značajni posrednici gore navedenih odnosa. Korišteni su podaci iz online ankete na nacionalno reprezentativnom kvotnom uzorku hrvatskog stanovništva (prosječne dobi od 42,6 godina) (N = 1500), dok su podaci analizirani modeliranjem strukturnih jednadžbi. Rezultati su pokazali da percepcija znanstvene vjerodostojnosti igra značajnu ulogu kao mehanizam koji prevodi utjecaje pismenosti, religioznosti i političke identifikacije. Institucionalno povjerenje pokazalo se značajnim posrednikom, ali na način suprotan postavljenim hipotezama, što ukazuje na potrebu kontekstualizacije navedenih odnosa. Autori su također utvrdili da su mlađa dob, desna politička orijentacija, veća religioznost i niža znanstvena pismenost determinante oklijevanja u obje vrste cjepiva (COVID-19 i cjepiva općenito), što ukazuje da bi mogli biti povezani s duboko ukorijenjenim vrijednosnim dispozicije. Sažetak jednostavnim jezikom: Rad se bavi problemom neodlučnosti pri cijepljenju i pokušava utvrditi karakteristike osoba sa skeptičnijim stavom prema cijepljenju. Rezultati online istraživanja provedenog među općom hrvatskom populacijom pokazali su da mlađe osobe, religioznije osobe i osobe desnog političkog opredjeljenja imaju negativniji stav prema cijepljenju te da se to ponajviše može objasniti manjim povjerenjem u znanost i znanstvenike

    Sociološka studija Gornji grad i Kaptol: u okviru Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba: finalna verzija

    Get PDF
    IN CROATIAN: Sociološku studiju Gornjeg grada i Kaptola u okviru Programa cjelovite obnove povijesne jezgre Grada Zagreba proveo je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu u suradnji sa Zavodom za prostorno uređenje Grada Zagreba. Sociološko istraživanje i studija tematski i sadržajno temeljili su se na istraživanju osnovnih elemenata kvalitete života i stanovanja u povijesnoj jezgri grada te dijelom i postpotresnoj obnovi također kako bi se dobio uvid u stvarne i prije svega dugoročne mogućnosti urbane obnove i revitalizacije ovog dijela grada Zagreba. Stoga su osnovna istraživačka pitanja podijeljena na dvije tematske cjeline: 1. Kvaliteta života na Gornjem gradu i Kaptolu i 2. Cjelovita urbana obnova i revitalizacija Gornjeg grada i Kaptola. Na osnovi njih obrađeni su i izneseni osnovni rezultati koji su dobiveni kvalitativnim metodama fokus grupa i polustrukturiranih intervjua s ciljanim akterima, građanima i stanarima ovog dijela Zagreba te zainteresiranim institucijama. I u fokus grupama i intervjuima pažnja je stavljena na pitanja o cjelovitoj i dugoročnoj urbanoj obnovi ovog dijela grada te kako je vide građani i stanari sami. Također je istraženo i kako urbanu obnovu vide određene institucije koje djeluju u ovom zagrebačkom prostoru kao što su Turistička zajednica grada Zagreba (TZGZ) i Zagrebačka Nadbiskupija, s čijim predstavnicima su obavljeni polustrukturirani intervjui. U provedbi istraživanja ciljano se tijekom mjeseca prosinca 2022. i siječnja i veljače 2023. godine kontaktiralo stanovnike triju mjesnih odbora iz povijesne i središnje zone grada Zagreba: MO Gornji Grad, MO August Cesarec i MO Nova Ves. Tijekom dvije faze istraživanja ukupan broj sudionika i sugovornika bio je N=19 (12 žena i 7 muškaraca), a razgovori s njima provedeni su kroz ukupno tri fokus grupe i sedam intervjua. Zaključno su donesene određene preporuke za poboljšanje kvalitete života u ovom dijelu grada koje su išle u smjeru nekoliko glavnih tema prvenstveno izmještanja državnih institucija Vlade RH i Hrvatskog Sabora izvan zone središta grada te ojačavanja plana provedbe prometne regulacije za cijelu povijesnu cjelinu grada koja je opterećena automobilskim prometom sa sjevera i podsljemenske zone. Također preporuka je i osmišljavanje financijskih okvira za uspostavu priuštivijih stambenih modela kojima bi se omogućilo novim ili mlađim stanovnicima stanovanje u središtu grada u svrhu poboljšanja socio-demografske slike i usporavanja postojećih procesa depopulacije i senilizacije. --------------- IN ENGLISH: The Sociological study of Gornji Grad and Kaptol within the Programme of comprehensive renewal of the historical centre of Zagreb was conducted by the Institute for Social Research in Zagreb, in collaboration with the Institute for Physical Planning of the City of Zagreb. The sociological research and study were based on exploration of basic elements of the quality of living and housing in the historical city centre, and partly on post-earthquake renewal, aiming to get insight into the real and primarily long-term possibilities of urban renewal and revitalization of this part of Zagreb. The main research questions are therefore divided into two thematic units: 1. Quality of life in Gornji Grad and Kaptol and 2. Comprehensive urban renewal and revitalization of Gornji Grad and Kaptol. Based on them, basic results were processed and provided, which were obtained by the qualitative methods of focus groups and semi-structured interviews with targeted actors, citizens and residents of this part of Zagreb, and interested institutions. Both in focus groups and in interviews the emphasis was put on the questions on comprehensive and long-term urban renewal of this part of the city, and on the way it is seen by citizens and tenants. It was also explored how urban renewal is seen by some institutions that operate in this area of Zagreb, such as the Zagreb Tourist Board and the Archdiocese of Zagreb, whose representatives were involved in semi-structured interviews. In the implementation of the research, residents of three local committees from the historical and central zone of the city were deliberately contacted in December 2022 and January 2023. These are the following local committees: MO Gornji Grad, MO August Cesarec and MO Nova Ves. During the two phases of the research, the total number of participants and interlocutors was N=19 (12 women and 7 men), and talks with them were conducted in three focus groups and seven interviews. In conclusion, certain recommendations were provided aimed at improving the quality of life in this part of the city, and directed towards a few main topics, primarily regarding the relocation of state institutions of the Croatian Government and Parliament outside of the city centre zone, and the strengthening of the plan for the implementation of traffic regulation in the whole historical city centre, which is burdened with car traffic coming from the north and the Podsljeme zone. It was also recommended to create financial frameworks for the establishment of more affordable housing models, which would enable new or younger residents to reside in the city centre, and thus improve the socio-demographic picture and slow-down existing processes of depopulation and senilization

    872

    full texts

    1,189

    metadata records
    Updated in last 30 days.
    Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) Repository
    Access Repository Dashboard
    Do you manage Open Research Online? Become a CORE Member to access insider analytics, issue reports and manage access to outputs from your repository in the CORE Repository Dashboard! 👇