Institute for Social Research
Institute for Social Research in Zagreb (ISRZ) RepositoryNot a member yet
1189 research outputs found
Sort by
Oko čega su hrvatski građani podijeljeni u superizbornoj godini?
Get PDFIN CROATIAN: Rad koristi najnovije dostupne anketne podatke kako bi odgovorio na pitanje postoji li polarizacija među hrvatskim građanima po pitanjima ekonomske i kulturno-vrijednosne problematike, kao i po pitanjima vezanima za odnos prema povijesti, imigraciji i geopolitici. Zaključak je da o polarizaciji možemo govoriti u slučaju pitanja koja se dotiču kulturno-vrijednosne i povijesne tematike te suverenizma, a o naznakama nastanka podjela kod pitanja imigracije. --------------- IN ENGLISH: The paper uses the latest available survey data to answer the question of whether there is polarization among Croatian citizens on economic and cultural-value issues, as well as on issues related to the relationship to history, immigration and geopolitics. The conclusion is that we can talk about polarization in the case of issues that touch on cultural-value and historical topics and sovereignty, and about indications of the emergence of divisions in the case of immigration
Constitutional values & political trust: foundations for student democratic participation
Get PDFIN ENGLISH: The paper is based on the concept of political culture, which is particularly important for the maintenance and functioning of a democratic political system and is closely linked with the politicl literacy of young people. In this paper research focus is on the two dimensions of political culture – political values and trust. Specifically, the main research question is: what are the determinants of accepting constitutional values and the trust in political institutions of final year secondary school pupils? The paper use the data provided by research on political literacy of final year secondary school pupils. In order to provide answer to the research question the hierarchical multiple regression is used. In the first step, particular socio-demographic variables (sex, education of mother and education of father) were introduced. In the second step, the type of secondary school education was added. The third group of predictors encompassed the level of religiosity, generalized prejudices and authoritarianism. In the final step political knowledge was included. The introduced model provides certain explanation regarding constitutional values, but fails to explain distrust in political institutions. The phenomenon of low trust in political institutions is discussed in paper. --------------- IN CROATIAN: Rad se temelji na konceptu političke kulture, koji je posebno važan za održavanje i funkcioniranje demokratskog političkog sustava i čvrsto je povezan s političkom pismenošću mladih. U ovom radu istraživanje je usmjereno na dvije dimenzije političke kulture - političke vrijednosti i povjerenje. Glavno istraživačko pitanje je: koje su odrednice prihvaćanja ustavnih vrijednosti i povjerenja u političke institucije učenika završnih razreda srednjih škola? Rad koristi podatke dobivene istraživanjem političke pismenosti učenika završnih razreda srednjih škola. Kako bi se pružio odgovor na istraživačko pitanje, koristi se višestruka hijerarhijska regresija. U prvom koraku uvedene su određene socio-demografske varijable (spol, obrazovanje majke i obrazovanje oca). U drugom koraku dodan je tip obrazovanja u srednjoj školi. Treća skupina prediktora obuhvaćala je razinu religioznosti, generalizirane predrasude i autoritarizam. U konačnom koraku uključeno je političko znanje. Primijenjeni model djelomice objašnjava prihvaćanje ustavnih vrijednosti, ali ne uspijeva objasniti nepovjerenje u političke institucije. U radu se dodatno razmatra fenomen niskog povjerenja u političke institucije
Djeca u riziku socijalne isključenosti u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja: evaluacija modela prevencije nepovoljnih razvojnih ishoda
Get PDFIN CROATIAN: Kvalitetna pedagoška praksa jedan je od ključnih mehanizama podrške obiteljima i djeci u riziku socijalne isključenosti (RSI) u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO). Cilj je ovog rada opisati i prikazati rezultate evaluacije modela prevencije nepovoljnih razvojnih ishoda djece u RSI koja se ostvaruje kvalitetnom pedagoškom praksom, korištenjem eksplanatornog sekvencijalnog nacrta istraživanja. Kvazieksperimentalnom kvantitativnom metodom utvrđen je doprinos primjene modela socijalnoj uključenosti djece. Sudjelovalo je 60 odgajatelja iz 15 dječjih vrtića u sedam županija Republike Hrvatske. Oni su prije i nakon 6 mjeseci provedbe modela popunjavali Skalu procjene socijalne uključenosti djeteta i Protokol za dokumentiranje pedagoške prakse u odnosu na dijete. Kvalitativnom tematskom analizom opisani su načini na koje primjena modela doprinosi dobrobiti djece. Intervjuirano je 30 odgojitelja koji su implementirali model. Pokazalo se da primjena modela doprinosi boljim razvojnim ishodima djece u RSI, profesionalnom razvoju i praksi odgojitelja. Nalazi ukazuju na potrebu unaprjeđivanja pedagoške prakse RPOO radi prevencije nepovoljnih razvojnih ishoda djece u RSI. --------------- IN ENGLISH: High quality pedagogical practise is one of the most important mechanisms to support families and children at risk of social exclusion (RSE) in the early childhood and pre-school education system (ECEC). This paper describes and presents the results of the evaluation of the model for the prevention of adverse developmental outcomes of children with RSE achieved through quality pedagogical practise. The contribution of using the model to children's social inclusion was determined using a quasi-experimental quantitative method. 60 educators from 15 kindergartens in seven districts of the Republic of Croatia participated in the study. Before and after six months of implementing the model, they completed the scale for assessing the child's social inclusion and the protocol for documenting pedagogical practise in relation to the child. The qualitative thematic analysis describes the ways in which the application of the model contributes to children's well-being. 30 educators who implemented the model were interviewed. The use of the model was found to contribute to better developmental outcomes for children at RSE and to educators' professional development and practise. The results suggest that the pedagogical practise of ECEC needs to be improved to prevent unfavourable developmental outcomes for children at RSE
Jasenka Kodrnja
No full textIN CROATIAN: U radu se iznose biografski i bibliografski podaci o hrvatskoj filozofkinji i sociologinji Jasenki Kodrnja. Također, analiziraju se njezine glavne filozofske i znanstvene teme: žene umjetnice, mitovi, kompleks Here, feminizam, javni prostor, linearno vrijeme te kultura Drugih. Jasenka Kodrnja jedna je od onih filozofkinja za koje se s pravom može reći da su svoju filozofiju živjele. Spomenutu feminističku filozofiju ili filozofiju roda Jasenka Kodrnja intenzivno je proučavala, predavala svojim studentima i studenticama, istraživala u svojem znanstvenom radu, poetski predstavljala u svojoj književnosti, a onda i primjenjivala, katkad na štetu vlastite karijere i dobrobiti, u vlastitom životu. Jer biti feministica u duboko patrijarhalnom društvu, kao napokon i biti borac za pravdu u svakom duboko nepravednom društvu, nije samo stvar blage i povremene nelagode prouzročene susretom s mogućim neistomišljenicima, već nerijetko podrazumijeva permanentni konflikt i cjeloživotnu frustraciju. Život i rad Jasenke Kodrnja obilježeni su upravo beskompromisnom borbom zbog koje je često gorko patila i u kojoj je povremeno uživala. Filozofija za nju nije bila samo intelektualna naslada već i oblik preživljavanja u društvu koje je (opravdano!) smatrala zrelim za promjenu. Toj je promjeni i sama pridonijela. --------------- IN ENGLISH: This paper presents the biographical and bibliographical background of Croatian philosopher and sociologist Jasenka Kodrnja, while also examining her key philosophical and scientific themes: women artists, myths, the Hera complex, feminism, public space, linear time, and the culture of the Other. Jasenka Kodrnja is one of those philosophers whose life can truly be said to embody her philosophy. She deeply studied feminist philosophy and gender theory, taught these ideas to her students, explored them in her academic research, expressed them poetically in her writings, and applied them in her own life—sometimes at great personal cost to her career and well-being. Being a feminist in a deeply patriarchal society, as well as a staunch advocate for justice in any unjust society, is far more than experiencing occasional discomfort from dissenting voices. It often means living in a constant state of conflict and enduring lifelong frustration. Jasenka Kodrnja’s life and work were defined by an unwavering commitment to this struggle, which she endured with both suffering and occasional triumph. For Kodrnja, philosophy was not merely an intellectual pursuit, but a vital means of survival in a society she (rightly) believed was in desperate need of change. She herself was a force behind that change
Exploring situated expectancy-value theory: a study of gendered higher education choices
Get PDFIN ENGLISH: The paper explores the way in which motivational beliefs, gender roles and stereotypes, cultural resources and practices shape students’ choices of university courses in technical sciences and social sciences and humanities. It is grounded in Eccles et al.’s situated expectancy-value theory, with an emphasis on the importance of its gender dimension, as well as sociocultural background as expressed through cultural capital indicators. Questionnaire data were collected from 1301 secondary school students in Croatia. Results indicate that motivational beliefs, especially utility values, are the strongest predictors of study choice for both young women and men. Traditional gender roles predict weaker intentions to choose gender non- stereotypical courses. Endorsing gender stereotypes about a lesser talent of one’s own gender for occupations in technical sciences or social sciences and humanities predicts weaker intentions to choose courses in those fields of study. Finally, reading practices, serving as an indicator of cultural capital, add to the explanation of social science and humanities course choices for both young women and men. The implication of the study is the need to create intervention programmes aimed at deconstructing gender roles and challenging pupils’ stereotypes about educational domains and occupations. --------------- IN CROATIAN: U članku se ispituje kako motivacijska uvjerenja, rodne uloge i stereotipi te kulturni resursi i prakse oblikuju učeničke odabire studija u tehničkim i društveno-humanističkim znanostima. Teorijsku okosnicu rada čini teorija situiranih očekivanja i vrijednosti Eccles i suradnika, s posebnim naglaskom na rodnu dimenziju i socio-kulturni kontekst izražen kroz pokazatelje kulturnog kapitala. Upitnički podaci prikupljeni su od 1301 srednjoškolca u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da su motivacijska uvjerenja, posebno utilitarna vrijednost, bili najsnažniji prediktori odabira studija kod djevojaka i mladića. Tradicionalne rodne uloge predviđale su slabije namjere odabira rodno nestereotipnih studija. Podržavanje rodnih stereotipa o slabijem talentu vlastitog roda za zanimanja u tehničkim ili društveno-humanističkim znanostima predviđalo je slabije namjere odabira studija u tim područjima. Naposljetku, čitalačke prakse, kao pokazatelj kulturnog kapitala, dodatno su objasnile odabir studija u društveno-humanističkim znanostima kod djevojaka i mladića. Implikacija istraživanja je potreba za kreiranjem intervencijskih programa s ciljem dekonstrukcije rodnih uloga i propitivanja učeničkih stereotipa o obrazovnim područjima i zanimanjima
Academic dishonesty in written assignments – the role of contextual and motivational factors
Get PDFIN ENGLISH: This study focused on the role of contextual factors and self-efficacy for self-regulated learning, as well as achievement goals as motivational determinants of academic dishonesty in written assignments among higher education students. We aimed to explore the potential mediating role of self-efficacy for self-regulated learning and achievement goals in the relationship between contextual factors and academic dishonesty in written assignments. 414 students from three social and humanities faculties of the University of Zagreb participated in the study. Students filled out the questionnaire which included measures of contextual factors of academic dishonesty, self-efficacy for self-regulated learning, achievement goal orientation, and rate of engagement in academic dishonesty in written assignments during their studies. Contextual factors predicted academic dishonesty in written assignments both directly and via self-efficacy for self-regulated learning and work-avoidance goal. The findings indicate the importance of both context of learning and motivational beliefs in understanding academic dishonesty in higher education. --------------- IN CROATIAN: Ovo istraživanje u fokusu ima ulogu kontekstualnih čimbenika i samoefikasnosti u samoreguliranom učenju te ciljeva postignuća kao motivacijskih odrednica akademskog nepoštenja u pisanim radovima kod visokoškolskih studenata. Cilj nam je bio istražiti potencijalnu medijacijsku ulogu samoefikasnosti u samoreguliranom učenju i ciljeva postignuća u odnosu između kontekstualnih čimbenika i akademskog nepoštenja u pisanim radovima. U istraživanju je sudjelovalo 414 studenata s tri fakulteta društvenog i humanističkog usmjerenja Sveučilišta u Zagrebu. Studenti su ispunjavali upitnik koji je uključivao mjere kontekstualnih čimbenika akademskog nepoštenja, samoefikasnosti u samoreguliranom učenju, ciljeva postignuća i čestine uključenosti u akademsko nepoštenje u pisanim radovima tijekom studija. Kontekstualni čimbenici predviđali su akademsko nepoštenje u pisanim radovima, kako izravno, tako i posredstvom samoefikasnosti u samoreguliranom učenju i cilja izbjegavanja rada. Nalazi istraživanja ukazuju na važnost okružja učenja i motivacijskih uvjerenja u razumijevanju akademskog nepoštenja u visokom obrazovanju
A kako su učitelji?: uloga učiteljske dobrobiti u obrazovnom procesu
Get PDFDobrobit učenika posljednjih je godina postala istaknuta tema u obrazovnoj zajednici, ali i u
široj javnosti. Razdoblje kriza obilježeno pandemijom i potresom potaknulo je brojna
istraživanja i rasprave o tome kako su učenici, koliko se dobro nose s izazovima u školi i što
možemo učiniti da ih podržimo. No, znatno se rjeđe raspravlja o tome kako su oni koji bi
učenicima trebali biti izvor podrške, a to su njihovi učitelji, stručni suradnici i školsko osoblje.
Možemo li uopće dobro brinuti o učeničkoj dobrobiti, a da se pri tom ne zapitamo kako su
njihovi učitelji? Znanstvena istraživanja nude nam sve jasniju sliku o ulozi učiteljske dobrobiti
u obrazovnom procesu, što se ogleda i u obrazovnoj politici, ali i u brojnim inicijativama i
programima usmjerenima na unaprjeđenje učiteljske dobrobiti. U ovom će se predavanju
prikazati glavni elementi dobrobiti učitelja te spoznaje o tome kako je ona povezana s njihovim
poučavanjem i karijernim planovima, ali i s dobrobiti samih učenika i njihovim obrazovnim
postignućima. Posebna će se pažnja posvetiti istraživanjima dobrobiti učitelja na početku
karijere u hrvatskom kontekstu, jer su prve godine karijere učitelja presudne za njihovu odluku
o ostanku u profesiji. Na kraju, izložit će se preporuke za unaprjeđenje dobrobiti učitelja i
školskog osoblja s fokusom na cjeloviti pristup koji škole čini dobrim mjestom za sve sudionike
odgojno-obrazovnog procesa
Važnost okolišne sigurnosti u europskoj sigurnosnoj arhitekturi: analiza sigurnosnih strategija Europske unije
Get PDFIN CROATIAN: U radu se propituju trendovi sigurnosnih strategija Europske unije, odnosno jednog aspekta sigurnosti – okolišnog. S obzirom na to da već više od tri desetljeća sigurnosne politike gledaju na okolišni element kao jedan od pet ključnih za (nad)nacionalnu, ali i individualnu sigurnost, u radu se razmatra zastupljenost tog elementa u strategijama sigurnosti Europske unije. Analiziraju se promjene u ključnim sigurnosnim dokumentima EU te se postavlja pitanje o zastupljenosti okolišne sigurnosti u sigurnosnim strategijama EU i mogućim posljedicama neuravnoteženih sigurnosnih politika. Analiziraju se četiri ključna sigurnosna dokumenta EU: Sigurna Europa u boljem svijetu (2003), Unutarnja sigurnosna strategija za Europsku uniju (2010), Globalna strategija za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije (2016) te Strateški kompas za sigurnost i obranu (2022). Ne umanjujući značaj okolišne sigurnosti, zaključuje se kako prioritiziranje jedne dimenzije sigurnosti može generirati brojne sigurnosne rizike, no i da okolišna sigurnost može biti važan konstitutivni element nekih drugih sigurnosnih dimenzija. Tvrdi se da analizirani pristup okolišnim politikama može postati identitetsko pitanje, odnosno način izdvajanja i razlikovanja Europske unije od drugih nacionalnih i nadnacionalnih aktera te se u radu propituju moguće posljedice takve strateške orijentacije. --------------- IN ENGLISH: The paper scrutinizes the trends of the European Union's security strategies, i.e. one aspect of security – the environment. Since for more than three decades security policies have considered the environmental element as one of the five key elements for (supra)national, but also individual security, the paper analyses the representation of this element in the security strategies of the European Union. Changes in key EU security documents are analyzed and the question of the representation of environmental security in EU security strategies and the possible consequences of an unbalanced security policy is raised. Four important EU security documents are analyzed: A Secure Europe in a Better World (2003), Internal Security Strategy for the European Union (2010), A Global Strategy for the European Union’s Foreign and Security Policy (2016) and A Strategic Compass for Security and Defence (2022). Without diminishing the importance of environmental security, it is concluded that prioritizing one security dimension can lead to numerous security risks, but also that environmental security can be an important constitutive element for some other security dimensions. It is argued that the analyzed approach to environmental policy can become an identity issue, a way to distinguish and differentiate the European Union from other national and supranational actors, and the question is raised about the possible consequences of such a strategic orientation
6. Dani obrazovnih znanosti: Budućnost obrazovanja: novi pravci u istraživanjima i praksi: knjiga sažetaka
Get PDFU sadašnjem vremenu obilježenom iznimnim razvojem tehnologija, prisutnošću globalnih kriza te stalnim društvenim promjenama pa i tenzijama koje oblikuju složeni kontekst odgojno-obrazovnog sustava, imperativom postaje iznalaženje novih obrazovnih paradigmi i oblikovanje inovativnih smjerova razvoja kojima se može odgovoriti na navedene izazove. Na 6. Danima obrazovnih znanosti koje smo nazvali “Budućnost obrazovanja: novi pravci u istraživanjima i praksi” želimo analizirati suvremene obrazovne pojave i procese te naznačiti pravce koji će odrediti budućnost obrazovnih istraživanja i prakse. Konferencija je otvorena različitim temama, a posebno radovima: • trendovima u razvoju odgoja i obrazovanja, školstva, učiteljske profesije itd. • inovativnim praksama učenja i poučavanja koje inspiriraju i osnažuju učenike/ studente i učitelje/nastavnike te osiguravaju stjecanje relevantnih znanja i kompetencija za život u 21. stoljeću • inkluzivnim praksama koje uspješno odgovaraju na sve veću raznolikost u učionicama i potiču razvoj i napredovanje svih učenika/studenata, bez obzira na okružja iz kojih dolaze ili njihova individualna obilježja • mogućnostima suvremene tehnologije za unaprjeđivanje učenja, poučavanja i vrednovanja • obrazovnoj politici i reformama koje imaju potencijal pozitivno transformirati odgojno-obrazovni sustav • utjecaju širih društvenih pojava i promjena (npr. migracija, porasta društvenih nejednakosti, klimatskih promjena) na sustav odgoja i obrazovanja • novim pristupima u obrazovnim istraživanjima. Konferencija je osmišljena kao mjesto susreta, učenja, bogatih rasprava i suradnje znanstvenika različitih profila i praktičara-istraživača u potrazi za rješenjima za kvalitetnijim obrazovnim iskustvima za sve. Pozivamo da nam se pridružite u dijalogu i zajedničkom osmišljavanju budućnosti obrazovanja
Blaženka Despot
No full textIN CROATIAN: U radu se iznose biografija i bibliografija velike hrvatske filozofkinje i sociologinje Blaženke Despot. Također, analiziraju se glavne teme njezine filozofije: humanizam, rad, dokolica, tehnika, ideologija, kultura, emancipacija, društveni pokreti te žensko pitanje/feminizam. Blaženka Despot opravdano se može odrediti jednom od najvažnijih i najplodnijih hrvatskih filozofkinja. Njezina svestranost, intelektualna oštrina te neizmjerna filozofska erudicija stavlja je na sam vrh hrvatske filozofije. Teme njezina rada nisu je zadržale samo u okvirima filozofije već je on obilježen i interdisciplinarnošću koja se očituje u brojnim sociološkim, antropološkim i kulturološkim aspektima. O kvaliteti filozofije Blaženke Despot govori i činjenica da se njezine teme i ideje danas čine aktualnijima nego ikada prije, zbog čega je suvremena rehabilitacija ove filozofkinje višestruko nužna i zaslužena. --------------- IN ENGLISH: This paper explores the life and work of Blaženka Despot, the renowned Croatian philosopher and sociologist. It examines the central themes of her philosophy, including humanism, work, leisure, technology, ideology, culture, emancipation, social movements, and feminism. Blaženka Despot rightly stands among the most significant and prolific Croatian philosophers. Her intellectual versatility, sharp analytical mind, and profound philosophical erudition secure her place at the pinnacle of Croatian philosophy. Her work transcended the boundaries of philosophy, embracing an interdisciplinary approach that integrates sociological, anthropological, and cultural dimensions. The enduring relevance of her themes and ideas underscores the timeless quality of her thought. Indeed, her insights resonate more powerfully today than ever, making a contemporary reevaluation and recognition of her contributions both necessary and richly deserved