434 research outputs found
Économie et société en Slovénie au XVIe siècle
No full textGestrin Ferdo. Économie et société en Slovénie au XVIe siècle. In: Annales. Economies, sociétés, civilisations. 17ᵉ année, N. 4, 1962. pp. 663-690
Ferdo Šišić's Contributions to the 1919- 1920 Peace Conference in Paris in the context of Croatian countries
No full textManje je poznata činjenica da je jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara Ferdo Šišić bio aktivan suradnik pariške mirovne konferencije u svrhu historiografski utemeljene obrane granica hrvatskih zemalja. Autori će u izlaganju i radu predstaviti analizu i interpretaciju sačuvane arhivske građe koja govori o sudjelovanju Ferde Šišića na pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920. godine. Pažnja će se obratiti na Šišićeve zaključke i obrazloženja o hrvatskim granicama, osobito u kontekstu Dalmacije, Istre i Rijeke te na ostale sačuvane brošure i tiskovine koje su tematski vezane. Posebno je zanimljivo pažnju obratiti i na pisma koja nam govore s kojim je povjesničarima bio u kontaktu kako bi uspješnije istraživao problem onovremenih granica za spomenutu konferenciju
Ferdo Šišić's Contributions to the 1919- 1920 Peace Conference in Paris in the context of Croatian countries
No full textManje je poznata činjenica da je jedan od najpoznatijih hrvatskih povjesničara Ferdo Šišić bio aktivan suradnik pariške mirovne konferencije u svrhu historiografski utemeljene obrane granica hrvatskih zemalja. Autori će u izlaganju i radu predstaviti analizu i interpretaciju sačuvane arhivske građe koja govori o sudjelovanju Ferde Šišića na pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920. godine. Pažnja će se obratiti na Šišićeve zaključke i obrazloženja o hrvatskim granicama, osobito u kontekstu Dalmacije, Istre i Rijeke te na ostale sačuvane brošure i tiskovine koje su tematski vezane. Posebno je zanimljivo pažnju obratiti i na pisma koja nam govore s kojim je povjesničarima bio u kontaktu kako bi uspješnije istraživao problem onovremenih granica za spomenutu konferenciju
La Carta del Carnaro in the scientific opus of Ferdo Čulinović
No full textIl capitolo analizza l’opus scientifico del professor Ferdo Čulinović e le sue opinioni sulla Carta del Carnaro. L'edizione pubblicata non contiene un riassunto. Il capitolo è concepito come segue:1. Čulinović nella storiografia giuridica croata – 2. Ferdo Čulinović e Fiume. – 3. Considerazioni di Čulinović sulla Carta del Carnaro. – 4. La struttura di governo e il regime di D’Annunzio. – 5. Considerazioni conclusive
FERDO PAŽUR (1845 – 1911). VARAŽDIN’S FORGOTTEN CLASSICAL PHILOLOGIST AND TRANSLATOR
Full text linkFerdo Pažur je klasični filolog, prevoditelj i pisac rodom iz Varaždina. Školovao se u
varaždinskoj gimnaziji koju je završio 1862. godine kao najbolji učenik u razredu. U istoj
je ustanovi zaposlen kao nastavnički pripravnik (suplent). Predavao je latinski, hrvatski
i njemački jezik te zemljopis. Školovanje je nastavio na bečkome sveučilištu gdje je bio
među najboljim studentima klasične filologije. Po povratku u domovinu radio je u varaždinskoj,
požeškoj i osječkoj gimnaziji. Zbog ovisnosti o alkoholu, duševno je obolio. Živio
je od prevođenja, pisanja i davanja instrukcija. Posljednje dane proveo je u varaždinskoj
gradskoj ubožnici gdje je umro. Sahranjen je na gradskom groblju u Varaždinu. Ferdo
Pažur ostavio je bogat opus sastavljen od prijevoda i izvornih djela. Ostalo je sačuvano
više od trideset naslova Pažurovih prijevoda, većinom autora klasične grčke i rimske književnosti
namijenjenih školskoj upotrebi, što mu je donijelo popularnost izvan domovine.
Poznata su četiri Pažurova izvorna djela koja svjedoče o piščevom dubokom poznavanju
hrvatskoga jezika i ljubavi prema hrvatskoj pisanoj riječi. Iako zaboravljen, zahvaljujući
svojem bogatom stvaralaštvu Ferdo Pažur zauzima značajno mjesto među varaždinskim
prevoditeljima i jezikoslovcima.Ferdo Pažur is a classical philologist, translator and writer from Varaždin. He
attended the Varaždin Gymnasium and graduated in 1862 as the best student in
the class. He worked at the same institution as a trainee teacher. He was teaching
different subjects; Latin, Croatian, German and Geography. He continued his
education at the University of Vienna where he was among the best students of
classical philology. After returning to his homeland he worked at the Varaždin,
Požega and Osijek high schools. Due to his alcohol addiction he became mentally
ill. He lived by translating, writing and giving instructions. He spent his last
days in almshouse (hospice) in Varaždin where he died. He was buried in the
Varaždin cemetery. Ferdo Pažur left an abundant opus composed of translations
and original works. There are more than thirty titles of Pažur’s translations. He
mostly translated works of classical Greek and Roman authors which were used
in schools. That brought him popularity abroad. Pažur wrote four original works
which testify to the writer’s deep knowledge of the Croatian language and his
love for the Croatian written word. Although forgotten, thanks to his rich work
Ferdo Pažur occupies a significant place among Varaždin translators and linguists
Letters from journalist Adolf Beck to people's representative from Vinkovci Ferdo Šišić
Full text linkPisma novinara Adolfa Becka vinkovačkom zastupniku dr. Ferdi Šišiću (1910.-1911.Letters from journalist Adolf Beck to people's representative from Vinkovci Ferdo Šiši
Ferdo Šišić i (rano)novovjekovna hrvatska povijest
Full text linkHrvatski povjesničar Ferdo Šišić (1869-1940) bavio se pretežno hrvatskom poviješću ranoga i razvijenoga srednjega vijeka, no ogledao se povremeno i uspješno i u ranonovovjekovnim temama, kako u nekim pregledima hrvatske povijesti tako i u pojedinim specijaliziranim člancima. Tako je između 1906. i 1913. objavio "Hrvatsku povijest" u nakladi Matice hrvatske. Priredio je za tisak "Hrvatske saborske spise za razdoblje od 1526. do 1630", koji su izašli uoči i za vrijeme Prvoga svjetskog rata u nekoliko knjiga, a prije stotinu godinu objavio je sintetski "Pregled povijesti hrvatskoga naroda od najstarijih dana do godine 1873.". Uz to je pisao o izboru Ferdinanda I. za hrvatskoga kralja, politici Habsburgovaca prema Hrvatima do Leopolda I, zavjeri Zrinskih i Frankopana, barunu Franji Trenku i njegovim pandurima, a dio svojih interesa za hrvatsku povijest poklonio je i drugim ranonovovjekovnim temama koje je obrađivao u znanstvenim časopisima i ostalim publikacijama svojega vremena
About the Glagolitic alphabet incidentally but with authority - Ferdo Šišic and Petar Skok
Full text linkTema rada O glagoljici uzgredno, no s autoritetom – Ferdo Šišić i Petar Skok jest predstavljanje jedne brazde znanstvenoistraživačke njive, koju su zaorali istaknuti hrvatski povjesničar Ferdo Šišić i jezikoslovac, u prvom redu onomastičar, Petar Skok, i to one koja je u njihovu znanstvenome obzoru na margini, usputna, a tiče se glagoljice, njezina postanka i razvoja. Članak se sastoji od dvaju temeljnih preglednih poglavlja, a svako donosi kritički osvrt na teoriju odabranoga autora. Izuzetna je važnost Ferde Šišića u otvaranju temeljnih glagoljskopaleografskih pitanja u njegovoj prvoj Povijesti. Ta se pitanja tiču sličnosti gotskoga i glagoljskoga pisma. Petar Skok kao ugledni onomastičar i romanist piše o jasnom utjecaju latinskoga jezika s akvilejskoga područja u okviru franačke kristijanizacijske misije i pisma latinice na našim prostorima. Smatra kako se glagoljica morala razviti na području Posavske i Dalmatinske Hrvatske u VIII. I IX. stoljeću i to u okviru zapadne hipoteze o postanku glagoljice
CONTRIBUTO ALLA CONOSCENZA DELL'ATIIVITA' COMMERCIALE A FIUME NEL QUINDICESIMO SECOLO
Full text linkRijeka je u XV stoljeéu postajala znacajno srediste za trgovinu iz slovenskih
krajeva prema moru i dalje u Italiju. Zivahne veze trgovaca iz slovenskih krajeva
s Rijekom vabile su u tu kvarnersku luku takodjer brojne talijanske trgovce,
osobito iz Marka, npr. iz Pesara, Fana, Ferma itd. Taj razmjerno snazan trgovaèki
promet, koji se odvijao u oba pravca, doveo je i do raznovrsnih oblika trgovaèke
tehnike.
Osim veoma uhodane kreditne trgovine, bile su u trgovackom poslovanju u
Rijeci cesto i unaprijed sklopljeni trgovacki ugovori, kojih je saddaj odluèivao
kolièinu, isporuku i cijenu robe te uvjete plaéanja. Sklapali su ih trgovci iz slovenskih
krajeva s talijanskim trgovcima ili neposredno sami ili pomoéu faktora
odnosno poslovnih partnera ili ortaka u Rijeci. Upravo tako su svi trgovci uRijeci
sklapali trgovacka udruzenja za poslovanje po moru i po kopnu. Oblici tih
drustava (komenda, koleganca, kompanija) nisu se u Rijeci razlikovali od slicnih
udruzenja u drugim obliznjim mjestima kao npr. u Piranu ili u Zadru, niti od
sliènih udruzenja uopée. Iako se nije sacuvalo mnogo podataka o tim udruzenjima,
mozemo ipak ustvrditi da su trgovacka drustva u obliku komende u tom
stoljeéu u Rijeci jos uvijek prevladavala.
Unaprijed sklopljeni trgovacki ugovori i oblici srednjovjekovnih trgovaèkih
udruzenja, koja se javljaju u Rijeci u to doba, potvrdjuju misljenje da su se ab lici
putujuéeg trgovca poceli povlaciti preci trgovinom unaprijed dogovorenim
poslovanjem, no govore i o znacajnoj ulozi Rijeke u trgovini izmedju zaledja i
talijanskih krajeva.
Ferdo Gestrin radio se u Ljubljani 8. listopada 1916., tu se takodjer ~kolovao
i 1940. diplomirao iz grupe povijesti i zemljopisa. Nakon raznih sluzbenih mjesta
na srednjim ~kolama i u sekretarijatu za ~kolstvo SRS zapoteo je 1959. s akademskom
karijerom na Filozofskom takultetu u Ljubljani, gdje je sada redovni
profesor za opéu povijest feudalizma.
Njegovo znanstveno zanimanje usredotoèeno je osobito na drustvenu i ekonomsku
povijest k.asnoga srednjega vijeka i 16. stoljeéa. Pri tomu je pre5ao iz sasvim
slovenskih okvira takodjer na proucavanje povijesti ostalih jugoslavenskih
naroda odnosno krajeva i njihovih veza s Italijom od ranoga srednjega vijeka.
Glavna su mu djela: Trgovina slovenskoga zaledja s primotskim mjestima od
13. do 16. stoljeéa, Ljubljana 1965; Carinske knjige od 16. do l 7. stoljeéa, Ljubljana
1972; Pomorstvo srednjovjekovnog Pirana, Ljubljana 1978. i Slovcnska
povijest od konca osamnaestoga stoljeéa do 1918., Ljubljana 1966. Napisao je i
niz rasprava o trgovini i ekonomskim vezama slovenskih i jugoslavenskih krajeva
s Italijom, o emigraciji izjugoslavenskih krajeva u Italiju itd; ukupno njegova
bibliografìja broji preko 200 spisa
- …
