Repository of the Faculty of Humanities and Social Sciences Osijek
Not a member yet
5408 research outputs found
Sort by
The Contribution of Moral Attitudes and Academic Stress to Unethical Student Behavior
No full textNeetično ponašanje obuhvaća sva ona ponašanja koja nisu u skladu s moralnim zakonima, a u školskom kontekstu to su ponašanja učenika poput prepisivanja tuđeg rada, varanja na ispitima znanja, plagiranja te dijeljenja tuđih materijala i predstavljanja tuđeg rada kao vlastitog. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati doprinos stresa vezanog za školu i moralnih stavova (moralno distanciranje i moralna neprihvatljivost) objašnjenju neetičnih ponašanja kod srednjoškolaca. Istraživanje je provedeno na uzorku učenika srednjih škola (N = 360) u dobi od 15 do 19 godina, uživo u učionicama, pomoću online anketnog upitnika. Sudionici su popunjavali Skalu moralnog distanciranja (Rettinger i sur., 2024), Skalu moralne neprihvatljivosti (Rettinger i sur., 2024), Skalu percepcije akademskog stresa (Hasanagić i Andrić, 2020), Skalu neetičnog ponašanja (Rettinger i sur., 2024) te su odgovorili na nekoliko sociodemografskih pitanja. Utvrđen je pozitivan odnos između akademskog stresa i neetičnog ponašanja, moralnog distanciranja i neetičnog ponašanja, te moralne neprihvatljivosti i neetičnog ponašanja učenika. S porastom razina akademskog stresa, raste i vjerojatnost upuštanja u neetično ponašanje. Nadalje, što se učenici više moralno distanciraju od neetičnog ponašanja, više se upuštaju u takvo ponašanje. Moralna neprihvatljivost je imala neočekivani pozitivan odnos s neetičnim ponašanjem, što je bilo suprotno od pretpostavljenog negativnog odnosa dvije varijable
Image of Devil in Goethe's "Faust"
No full textDiese Abschlussarbeit befasst sich mit dem Teufelsbild in Goethes Drama Faust. Der Tragödie erster Teil. Ziel ist es, die Rolle und Funktion der Figur Mephistopheles zu analysieren und zu interpretieren.
Die Arbeit gliedert sich in drei Hauptteile: Zunächst wird das Leben und Schaffen Johann Wolfgang von Goethes kurz vorgestellt. Im zweiten Teil wird der Inhalt des ersten Faust-Teils zusammengefasst und die Beziehungen zwischen den Hauptfiguren – insbesondere zwischen Faust, Mephisto und Gretchen – beleuchtet. Der dritte und zentrale Teil widmet sich einer detaillierten Analyse der Figur Mephistopheles. Hierbei werden verschiedene Aspekte seiner Darstellung untersucht: seine Merkmale, seine Ziele, sein Verhältnis zum Bösen sowie seine Funktion innerhalb der Aufklärung. Zudem wird hinterfragt, ob Mephisto als bloßer Zerstörer erscheint oder eher als „Ermöglicher“ menschlicher Erkenntnisprozesse.
Abschließend wird das Teufelsbild Mephistos im Vergleich zur biblischen Tradition diskutiert. Die Analyse soll zeigen, inwiefern Goethe durch die Figur Mephistos zentrale Themen wie menschliche Hybris, moralisches Scheitern, Verführung und Erlösung thematisiert. So entsteht ein vielschichtiges Bild eines Teufels, der mehr ist als nur ein Symbol des Bösen – er ist ein Spiegelbild menschlicher Schwächen und ein Katalysator für existentielle Fragen, die bis heute aktuell geblieben sind.U radu se analizira prikaz vraga u Goetheovu djelu Faust. Prvi dio tragedije te se tumači uloga i značenje Mefista unutar djela.
Rad se sastoji od tri dijela. U uvodnom se poglavlju daje sažet prikaz Goetheova života i književnog opusa, u drugom se ukratko iznosi radnja dijela, uz poseban naglasak na međusobne odnose glavnih likova, dok je treći, središnji dio rada posvećen analizi Mefistova lika tako da se propituju njegova temeljna obilježja, motivi i ciljevi, ali i njegov odnos prema zlu te njegova funkcija u prosvjetiteljskom diskursu.
Posebna se pozornost pridaje pitanju pojavljuje li se lik vraga isključivo kao destruktivna sila ili pak kao posrednik u procesu ljudske spoznaje. Na samome kraju, Mefisto se promatra u širem kontekstu – kroz usporedbu s tradicionalnim, biblijskim shvaćanjem vraga
Konstrukcija i značenje lika Hilsea u "Tkalcima" Gerharta Hauptmanna
No full textIn dieser Arbeit wird die Figur von Hilse im Drama Die Weber von Gerhart Hauptmann vorgestellt und analysiert, wobei auf die Gestaltung und Bedeutung der Figur eingegangen wird. Am Anfang der Arbeit werden einleitend klassische und naturalistische dramatische Merkmale erläutert. Die Einleitung, gefolgt von einer kurzen Darstellung der Gattung des Dramas, anschließend von der Darstellung der Epoche des Naturalismus, in der das Werk entstand, gibt sie auch einen Überblick über das Leben des Autors Gerhart Hauptmann und seine wichtigsten Werke. Danach wird ein historisches Ereignis aus dem Jahr 1844 beschrieben, der Weberaufstand, der für die Entstehung des Werkes von großer Bedeutung ist. Im Hauptteil der Arbeit wird die Handlung des Werkes geschildert und die Figur Hilse unter verschiedenen Aspekten analysiert, wobei die Analyse mit einer Erläuterung der klassischen und naturalistischen Merkmale der Figur endet. Es wird davon ausgegangen, dass Hilse als Symbol einer individuellen, aber auch kollektiven Tragödie stirbt. Zum Schluss wird die Argumentation resümiert und das Literaturverzeichnis angegeben.U ovom radu predstavljen je lik Hilse u drami Tkalci Gerharta Hauptmanna, pri čemu je razmatrana konstrukcija i značenje te figure, uz objašnjenje klasičnih i naturalističkih dramatičnih značajki. Rad se sastoji od uvoda, nakon čega slijedi kratak prikaz književnog roda drame, zatim epohe naturalizma u kojoj je djelo nastalo i pregled života autora Gerharta Hauptmanna i njegovih najvažnijih djela. Zatim se opisuje povijesni događaj iz 1844. godine, Ustanak šleskih tkalaca, koji je od velikog značaja za nastanak djela. U drugom dijelu rada opisuje se radnja djela i analizira figura Hilse u različitim aspektima, pri čemu se analiza završava objašnjenjem klasičnih i naturalističkih značajki figure. Na kraju rada slijede zaključak i popis literature
Happiness Derived from the Misfortune of Others: The Connection Between the Dark Tetrad, Affective Dissonance, and Schadenfreude
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos mračnih crta ličnosti (makijavelizam, narcizam, psi-hopatija i sadizam), afektivne disonance i doživljaja zluradosti. U istraživanju je sudjelovalo 252 sudionika, od kojih je 144 (57.1 %) ženskog spola, a 108 (42.9%) muškog spola. Oni su za pot-rebe istraživanja ispunjavali Hrvatsku verziju kratke skale mračne tetrade, Upitnik kognitivne i afektivne empatije ACME, te Skalu zluradosti temeljenu na scenarijima. Uz navedene instru-mente, prikupljeni su demografski podaci o sudionicima (rod, dob). Korelacijska analiza poka-zala je da su sve četiri mračne crte ličnosti ostvarile pozitivnu povezanost sa zluradosti. Hijerar-hijskom regresijskom analizom utvrđeno je da je jedino sadizam bio značajan prediktor zlurado-sti, dok se ostale mračne crte ličnosti nisu pokazale značajnima. Naposlijetku, medijacijskom analizom utvrđeno je kako je afektivna disonanca djelomičan medijator odnosa sadizma i zlura-dosti. Drugim riječima, rezultati su ukazali da pojedinci visoki na postignućima subkliničkog sadizma ne suosjećaju s drugim ljudima, skloni su doživljaju suprotnih emocionalnih reakcija u odnosu na emocije drugih ljudi (afektivna disonanca) i zbog toga mogu osjećati zadovoljstvo ili sreću kada drugi ljudi dožive nesreću ili neuspjeh. S obzirom na nedostatak istraživanja koji se bave konstruktom zluradosti, posebno u hrvatskoj znanstvenoj literaturi, važnost ovog istraživa-nja očituje se kroz bolje razumijevanje kako i zašto osobe s razvijenim crtama subkliničkog sa-dizma doživljavaju zluradost.The aim of this study was to examine the relationship between dark personality traits (Machiavellianism, Narcissism, Psychopathy, and Sadism), affective dissonance and the experience of schadenfreude. A total of 252 participants took part in the study, of whom 144 (57.1%) were female and 108 (42.9%) were male. For the purposes of this research, participants completed the Croatian version of the Short Dark Tetrad Scale, the ACME Questionnaire of Cognitive and Affective Empathy, and the Scenario-Based Schadenfreude Scale. Demographic data (gender and age) were also collected. Correlational analysis showed that all four dark traits were positively associated with schadenfreude. Hierarchical regression analysis revealed that only sadism was a significant predictor of schadenfreude, while the other dark traits were not significant predictors. Finally, mediation analysis indicated that affective dissonance partially mediates the relationship between sadism and schadenfreude. In other words, the results suggest that individuals high in subclinical sadism tend to lack empathy, experience emotional reactions opposite to those of others (affective dissonance), and may therefore feel satisfaction or pleasure when others experience misfortune or failure. Given the lack of research on the construct of schadenfreude, especially in Croatian scientific literature, the importance of this study lies in its contribution to a better understanding of how and why individuals with elevated subclinical sadistic traits experience schadenfreude
Emotional Regulation and Perfectionism as Predictors of Eating Disorder Symptoms
No full textCilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos perfekcionizma, emocionalne regulacije i učestalosti javljanja simptoma poremećaja hranjenja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 235 žena i 169 muškaraca u dobi od 18 do 35 godina. Sudionici su ispunili online upitnik koji se sastojao od tri instrumenta: Upitnika emocionalne regulacije i kontrole, Multidimenzionalne skale perfekcionizma te Trofaktorskog upitnika hranjenja R-18. U ispitivanju spolnih razlika u perfekcionizmu, emocionalnoj regulaciji i učestalosti javljanja simptoma poremećaja hranjenja utvrđene su statistički značajne razlike na dimenzijama emocionalne regulacije; utjecaja emocija i raspoloženja na mišljenje i kontroli emocionalnih reakcija. Više vrijednosti na spomenutim dimenzijama utvrđene su kod žena. U pogledu perfekcionizma, kod žena su zabilježene značajno više vrijednosti na dimenzijama zabrinutost zbog pogrešaka i roditeljska očekivanja. Žene su također izvijestile o većoj učestalosti javljanja simptoma poremećaja hranjenja. Nadalje, sudionici koji su skloniji obrascima hranjenja koji se odnose na nekontrolirano jedenje, emocionalno jedenje i kognitivno suzdržavanje skloniji su negativnom vrednovanju vlastitog tijela. Rezultati istraživanja prokomentirani su te uspoređeni s drugim istraživanjima u području. Također, navedene su preporuke za moguća poboljšanja metodologije i implikacije za buduća istraživanja.The aim of this research was to examine the relationship between perfectionism, emotional regulation and the frequency of symptoms of eating disorders. The research was conducted on a sample of 235 woman and 169 men aged between 18 and 35. The questionnaire was created using three different instruments: the Emotional Regulation and Control Questionnaire, the Multidimensional Perfectionism Scale, and the R-18 Trifactor Feeding Questionnaire. Investigation of gender differences in perfectionism, emotional regulation and the frequency of symptoms of eating disorders, revealed statistically significant differences in the dimensions of emotional regulation, the influence of emotions and mood on thinking and control of emotional reactions. Higher levels on all
the subscales were found among women. Regarding perfectionism, women reported statistically significant higher concern about mistakes and parental expectations. Women also reported greater frequency of symptoms of eating disorders. Furthermore, results showed that participants who were more prone to eating patterns related to uncontrolled eating, emotional eating and cognitive restraint were more prone to negatively evaluate their own body. The results of the research were commented on and compared to other studies in the field. Also, recommendations for possible improvements and implications for future research are listed
Greeting Patterns in Everyday Communication
No full textU diplomskom radu Pozdravni obrasci u svakodnevnoj komunikaciji analiziraju se pozdravni izrazi te njihova učestalost i struktura u internetskim videozapisima i svakodnevnoj komunikaciji mladih. Istraživanje je provedeno praćenjem televizijskih emisija, različitih internetskih zapisa te provedbom ankete. Naglasak je na obraćanju voditelja gledateljstvu ili publici, kao i na pozdravima koje mladi upućuju vršnjacima i starijima od sebe. Nakon uvoda slijedi teorijski dio rada u kojemu se govori o pozdravima, podjeli pozdravnih obrazaca, komunikaciji, funkcijama komunikacije, pojmu uljudnosti te o pozdravu i odzdravu kao pragmemu. U istraživačkom dijelu rada predstavljeni su metodologija i rezultati provedenih istraživanja. Naposljetku slijedi zaključak cjelokupnoga rada i analize te je naveden popis literature
Žene u znanosti i inženjerstvu u EU
No full textOvaj otvoreni obrazovni resurs (OER) dio je europskog projekta GEDIS i pruža vizualni i pedagoški prikaz najnovijih podataka (2023) o učešću znanstvenica i inženjerki u različitim ekonomskim sektorima Europske unije. Na osnovu službenih izvora Eurostata, materijal omogućuje razmišljanje o raspodjeli po sektorima prema rodu, identifikaciju strukturnih nejednakosti i poticanje kritičkog mišljenja u obrazovnim kontekstima.
Resurs uključuje:
Vertikalnu infografiku za nastavno osoblje s usporednim grafikonima po sektorima.
Pojednostavljenu infografiku za studente.
Višejezični nastavni vodič s aktivnostima i rubrikom za procjenu.
Ovo je višejezični i ponovo upotrebljiv resurs s otvorenom licencom, prilagođen za integraciju u platforme kao što su Moodle, H5P ili institucionalni repozitoriji. Materijal je dostupan na španjolskom, katalonskom, engleskom, njemačkom, češkom, hrvatskom i bosanskom jeziku
Nahiyahs Nijemci and Posavlje under Ottoman rule from the 1520s to the 1680s
No full textOvaj rad bavi se rekonstrukcijom ekonomskih i demografskih prilika u zapadnome Srijemu i istočnoj Slavoniji od 1520-ih do 1680-ih godina. Na tim se prostorima nalazilo osmansko upravno područje Srijemskoga sandžaka, koje se u drugoj polovici 16. stoljeća dijelilo na 16 nahija (jedinice upravne organizacije) i 4 kadiluka (jedinice sudsko-upravne organizacije). Na području današnje Republike Hrvatske, točnije u zapadnome dijelu Srijemskoga sandžaka, nalazile su nahije Nijemci i Posavlje. Proučavajući osmanske porezne popise (mufassal defteri), koji su provođeni na području Srijemskoga sandžaka tijekom 16. stoljeća, moguće je stvoriti sliku o aktivnostima kojima su se tamošnji stanovnici bavili, kao i o demografskom stanju tih područja. Ekonomske prilike rekonstruiraju se proučavanjem niza poreza koje su seljaci bili obvezni plaćati državi i spahijama, koji su unutar timarsko-spahijskog sustava polagali pravo na određena potraživanja. Nahija Nijemci prema poreznom popisu iz 1568. godine imala je 29 naselja te 615 poreznih domaćinstava, dok je nahija Posavlje prema istom popisu imala 26 naselja i 350 poreznih domaćinstava. Prema plaćenim porezima vidljivo je čime su se domaćinstva tih nahija bavila i koja je nahija bila razvijenija u odabranim sektorima (agrarnih) djelatnosti. Uz to, u popisima se donose imena osoba koje su bile poglavarima poreznih domaćinstava. Popisana osobna imena te nazivi naselja predstavljaju onomastički materijal nad kojim se u radu provodi analiza različitih demografskih trendova poput migracija i ekonomskih pokazatelja kao što su vrste zanimanja
Personality Traits as Predictors of Cheating in Studies
No full textCilj ovog istraživanja bio je istražiti crte ličnosti kao individualne čimbenike neetičnog akademskog ponašanja. Očekivalo se da će dimenzije iskrenost-poniznost, savjesnost i ugodnost prema HEXACO modelu biti negativno povezane s neetičnim akademskim ponašanjem studenata te da će iste dimenzije biti negativni prediktori neetičnog akademskog ponašanja. U istraživanju je sudjelovalo 253 studenta preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, pri čemu je 154 (60.9%) sudionika bilo ženskog, 97 (38.3%) sudionika muškog roda te dvije (0.8%) transrodne i rodno varijabilne osobe. Istraživanje je provedeno u učionicama pojedinih sastavnica Sveučilišta tijekom redovite nastave. Korišten je upitnik o sociodemografskim podacima, HEXACO-60 upitnik i Skala neetičnog ponašanja u akademskom kontekstu (RAINZ). Rezultati istraživanja su pokazali kako su dimenzije iskrenost-poniznost, ugodnost, savjesnost i otvorenost ka iskustvima negativno povezane s neetičnim ponašanjem u akademskom kontekstu. Osim toga, dimenzije iskrenost-poniznost i savjesnost negativno su povezane s rezultatima na pojedinim subskalama RAINZ upitnika (nedopušteno dogovaranje, zlouporaba resursa i dogovoreno/ugovoreno varanje). Uz to, dobivene su negativne povezanosti između ugodnosti i rezultata na subskalama nedopuštenog dogovaranja i zlouporabe resursa te između otvorenosti ka iskustvima i rezultata na subskalama nedopuštenog dogovaranja i prijevare. Dimenzije iskrenost-poniznost i savjesnost su se pokazale značajnim negativnim prediktorima neetičnog ponašanja u akademskom kontekstu i rezultata na subskali nedopuštenog dogovaranja, pri čemu je iskrenost-poniznost bila najsnažniji prediktor akademskog nepoštenja. Nadalje, pokazalo se da je iskrenost-poniznost negativan prediktor rezultata na subskalama zlouporabe resursa i dogovorenog/ugovorenog varanja. Spoznaje ovog istraživanja mogu se primijeniti u razvoju i implementaciji učinkovitih programa prevencije akademskog nepoštenja.The purpose of this research was to examine personality traits as individual factors of academic cheating. It was assumed that the HEXACO personality model of Honesty-Humility, Conscientiousness and Agreeableness would be negatively correlated to student’s dishonest academic behaviour and that those dimensions would be negative predictors of dishonest academic behaviour. This study involved 253 undergraduate and graduate students from the University of Osijek, of whom 154 (60.9%) were female, 97 (38.3%) were male and two (0.8%) identified as transgender or gender diverse. The study was conducted in faculty classrooms. A sociodemographic questionnaire, the HEXACO-60 inventory and the Scale of Dishonest Academic Behaviour (RAINZ) were used to collect data. Results showed that Honesty-Humility, Agreeableness, Conscientiousness, and Openness to Experience were negatively associated with dishonest academic behaviour. Furthermore, Honesty-Humility and Conscientiousness were negatively related to scores on specific RAINZ subscales (Collusion, Misuse of Resources, and Contract Cheating). Furthermore, negative associations were found between Agreeableness and the subscales of Collusion and Misuse of Resources, as well as between Openness to Experience and the subscales of Collusion and Fraud. Honesty-Humility and Conscientiousness emerged as negative predictors of dishonest academic behaviour and scores on the Collusion subscale, with Honesty-Humility being the strongest predictor of academic dishonesty. Additionally, Honesty-Humility was a negative predictor of Misuse of Resources and Contract Cheating subscales. Research findings can be used to develop effective academic dishonesty prevention programs
Irska kultura u romanu "Portret umjetnika u mladosti" Jamesa Joycea
No full textThis thesis analyses the representation of Irish culture in the novel A Portrait of the Artist as a Young Man, written by James Joyce. The aspects of Irish culture are showcased through the experiences of the main character, Stephen Dedalus. His detachment from the traditional culture serves to highlight their importance in Ireland. The main aim of this research is to identify and analyse the cultural heritage presented in the novel, which is closely associated with real-life situations due to the novel’s autobiographical elements. The analysis will help understand the position of an artist in Irish culture and to understand the reasoning behind Stephen’s decisions. The lives and dreams of people in Ireland, and therefore Stephen Dedalus as well, were greatly influenced by demands for religious and political conformation, family background, and the position of poets in Irish society. The novel points to the conclusion that a poet can only succeed if he is freed from the traditions imposed on him