University of Arts in Belgrade
Digital Repository of the Institute for Philosophy and Social Theory, University of BelgradeNot a member yet
4571 research outputs found
Sort by
Efekat Fuko u sociologiji znanja
No full textThis research proposes that Foucault’s concepts of power/knowledge and genealogy constitute a significant turning point, not only in philosophical and historical terms but also in the research framework of the sociology of knowledge. The first level of Foucault’s contribution to the sociology of knowledge is widely recognized through the concept of discourse and its dimensions of materiality, power and knowledge. The second level is the analytical grid of power/knowledge itself, which focuses on the relays established between them. The third level, which we consider a crucial area open to further interpretation, is the concept of the history of the present. Although Foucault’s contribution has already been acknowledged in contemporary sociological research of knowledge, our objective is to expand on this recognition by highlighting the significance of genealogy’s dimensions to existing approaches, namely the historical sociology of knowledge and sociology of knowledge approach to discourse.U ovom istraživanju polazimo od hipoteze da Fukoovi koncepti moći/znanja i genealogije predstavljaju ne samo značajan zaokret u filozofskom i istorijskom smislu, već i kada je u pitanju istraživački okvir sociologije znanja. Prvi nivo Fukoovog doprinosa sociologiji znanja prepoznat je u njegovom konceptu diskursa i dimenzijama materijalnosti, moći i znanja. Drugi važan nivo na kojem je dao doprinos ovoj disciplini je analitička rešetka moći/znanja u kojoj fokus stavljamo na odnose moći i znanja. Treći nivo, koji prepoznajemo kao ključan i u kojem vidimo prostora za dalje interpretacije jeste koncept istorije sadašnjosti. Iako je Fukoov doprinos već prepoznat u okviru socioloških istraživanja znanja, naš cilj u ovom radu je da, oslanjajući se na neke od tih pristupa – poput istorijske sociologije znanja i analize diskursa iz ugla sociologije znanja – objasnimo značaj pomenutih dimenzija genealogije
Pregled tribina i konferencija u Institutu za filozofiju i društvenu teoriju za 2022. godinu
No full textIzveštaj o digitalnim vestima – Srbija
No full textRelevantnost medijskih organizacija kao
izvora vesti postaje upitna u vremenu u kojem
se umnožavaju akteri javne komunikacije i
usložnjavaju strukture pristupa informacijama.
Nije novost da digitalne platforme, posebno
one za društveno umrežavanje, stvaraju nove
mogućnosti, ali i prepreke za medije
Chantal Mouffe, Towards a Green Democratic Revolution: Left Populism and the Power of Affects, London, New York: Verso, 2022.
No full text
What is normalcy?
No full textNormalcy is a controversial concept in modern psychotherapy, which suffers from the postmodernist woes of seeking to question the very normative foundations of what is personal and collective wellbeing and thus, also, ‘mental health’. In this paper we reaffirm the concept of normalcy along the Lacanian psychoanalytic lines of socialization and internalization of projections of virtue and the underlying values adopted by the community. In the process, we distinguish between the constitutive elements of individual normalcy, resilience as an attribute of mental health (and, thus, of normalcy) that is associated with the propositional characteristics of individual normalcy, and institutional and social normalcy as parallel to individual normalcy.U ovom zborniku radova sabrani su tekstovi izlagani u sklopu 6. međunarodnog
transdisciplinarnog simpozija Bioetika i aporije psihe, održanog
od 4. do 6. svibnja 2022. u prostorima Fakulteta filozofije i religijskih znanosti
Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku.
Baš kao što su mnogobrojne simpozijske diseminacije ponudile šaroliku lepezu
raspravljačkih boja, stilova i predmeta usmjerenih bioetičkoj obradi
tema vezanih uz mentalno zdravlje, tako i ovaj zbornik, predstavljajući najistaknutije
diseminacije skupa, sabire vrijedna raznorodna motrišta o mentalnom
zdravlju. Predmetno su raznolika i diferencirana, no intencionalno
ujednačeno obilježena bioetičkim senzibilitetom težnje za unapređivanjem
mentalnog zdravlja, istovremeno ukazivanjem na određene slabe točke unutar
mnogobrojnih elemenata pojedinaca, pristupa i sustava. Radovi su podijeljeni
u tri velike veće tematske cjeline: »Briga, skrb i zaštita mentalnog
zdravlja u zajednici«, »Društveni i duhovni prilozi mentalnom zdravlju« i
»O umjetnosti i obrazovanju«, te je u njima smješten ukupno dvadeset i jedan
prilog. Šest od njih napisano je na engleskom, a petnaest na hrvatskom
jeziku
Priroda kao mysterium tremendum: esej o poetici Blekvuda, Smita i Kembela
No full textThis paper is an attempt to analyze three horror classics – Algernon Blackwood’s “The Willows” (1907), Clark Ashton Smith’s “Genius Loci” (1936) and Ramsey Campbell’s “The Voice of the Beach” (1977) – in which the landscape is envisioned as the abode of supernatural power. The common thread between these stories is the concept of natural scenery which merges and blends the real and unreal, the mind, flesh and the phenomenal world. As landscape is a major component of the plot, rather than mere background to the stories, the authors use it to formulate certain metaphysical ideas about existence and the nature of reality itself. My objective is to historically and epistemologically contextualize these ideas, clarify them and relate them to particular recent developments in philosophy and social theory. My second aim is to examine the semantics of space particular to each narrative, the association and partition of its structural elements, and the latent level of meaning arising from the organization of the stories’ mise-en-scène.U ovom radu nastojaću da analiziram tri klasika horror književnosti – “The Willows” (1907)
Aldžernona Blekvuda, “Genius Loci” Klarka Eštona Smita (1936) i “The Voice of the Beach”
Remzija Kembela (1977) – u kojima je pejzaž zamišljen kao prebivalište natprirodnog. Zajednička nit ovih priča je koncept prirode koja spaja i stapa stvarnost i nestvarno, um, telo i
spoljni svet. Budući da je pejzaž glavna komponenta radnje, a ne puka pozadina događaja u
pričama, autori ga koriste da formulišu izvesne metafizičke ideje o ljudskoj egzistenciji i prirodi stvarnosti. Moj osnovni cilj je da te ideje istorijski i epistemološki kontekstualizujem,
razjasnim ih i povežem sa određenim recentnim tokovima u filozofiji i društvenoj teoriji. Moj
drugi cilj je da ispitam semantiku prostora u svakom od narativa ponaosob, analiziram spajanja i razdvajanja njihovih strukturnih elemenata, i proučim latentni nivo značenja koji proizilazi iz organizacije mizanscena priča
Branko Mitrović, Philosophy for Architects, Princeton Architectural Press, New York, 2011.
No full text[A ∧ P ; P ∧ A] [A AND P ; P AND A]: Architecture and Philosophy, Philosophy and Architecture
No full textThis reflection is an attempt to bridge Architecture Philosophy, supported by two main drives: a Wittgensteinian form and a Nietzschean intempestiveness. This means that the final re-sult, besides being fragile, fragmentary, and slightly unorthodox, will only make sense if the reader abandons himself to the proposals to think with the text, accompanying the challenges that each proposition entails, like a peripatetic dialog in a philosophical garden