Repository of the Department of Marine Studies at the University of Split
Not a member yet
318 research outputs found
Sort by
Influence of temperature and pasteurization time on quality parameters of mussels (Mytilus galloprovincialis)
No full textUbrzan način života i sve veća potražnja kupaca za svježim školjkašima, kako u priobalnim tako i
u kontinentalnim dijelovima zemlje, potaknuli su ideju za osmišljanjem novog načina njihovog
konzerviranja kojim bi se očuvala njihova svježina i kvaliteta te produljio rok trajanja. Ovaj rad
istražuje utjecaj temperature i vremena pasterizacije na parametre kvalitete pasteriziranih dagnji
(Mytilus galloprovincialis) pakiranih u vakuumu tijekom pohrane na 4 °C. Nakon preliminarnog
istraživanja, cijele dagnje pasterizirane su sous vide metodom tijekom 5 minuta na 80 °C i na 90
°C. Pasterizacija je djelovala baktericidno na enterobakterije i bakterije roda Pseudomonas,
međutim zabilježen je rast bakterija Bacillus spp. koje su s mikrobiološke strane uzrokovale
kvarenje uzoraka. Nutritivna analiza i pH vrijednost dali su zadovoljavajuće rezultate dok su
rezultati tiobarbiturnog testa ispod granice od 7 µM malondialdehida (MA)/g uzorka što ukazuje
da tijekom termičkog tretiranja u vakuumu lipidna oksidacija nije izražena.The modern lifestyle and increasing customer demand for fresh shellfish, both in the coastal and
continental parts of the country, prompted the idea to design a new packaging method that would
preserve their freshness and quality and extend the shelf life. This thesis studied the effect of
pasteurization temperature and time on the quality parameters of mussels (Mytilus
galloprovincialis) packed in vacuum during storage at 4 °C. After preliminary testing, whole
mussels were pasteurized using sous vide method for 5 minutes at 80 °C and at 90 °C.
Pasteurization had bactericidal effect on enterobacteria and Pseudomonas, however, the growth of
Bacillus spp. was recorded in the samples indicating them as specific spoilage microbials of the
samples. Nutritional analysis and pH value gave satisfactory results, while the results of the
thiobarbiturate test were below the limit of 7 µM malondialdehyde (MA)/g sample, which
indicates that during thermal treatment in a vacuum, lipid oxidation was not recorded
Influence of micoalgae on coral reefs
No full textKoraljni grebeni predstavljaju stanište za više od 9 milijuna morskih organizama čime predstavljaju područja velike bioraznolikosti. Zahvaljujući mikroalgama (dinoflagelatima) roda Symbiodinium, mogući su rast, razvoj i zdravlje grebenotvornih koralja, stoga određene dinoflagelate smatramo temeljem takvih ekosustava. S druge strane, mikroalge mogu biti štetne i odgovorne za velike pomore vrsta koraljnih grebena tvoreći toksične cvatnje. U ovom radu opisani su pozitivni i negativni učinci mikroalgi na koraljne ekosustave s naglaskom na toksične fitoplanktonske cvatnje. Detaljno su opisane biološke značajke mikroalgi i određenih vrsta (Noctiluca scintillans i Karenia brevis) povezanih s koraljnim grebenima. Ovim radom želi se naglasiti da je cvjetanje algi prirodna pojava, ali u današnje vrijeme, zbog klimatskih promjena, one su sve češće i duže što dodatno ugrožava koraljne grebene.Coral reefs provide habitat for more than 9 million marine species which makes them areas of greatest biodiversity. Thanks to the microalgae (dinoflagellates) from the genus Symbiodinium, the growth, development, and health of reef-building corals are successful, which is why certain dinoflagellates are considered to be the basis of such ecosystems. On the other hand, microalgae can be harmful and responsible for fatal mortalities of coral reef species by forming toxic algal blooms. This thesis describes the positive and negative microalgal impacts on coral ecosystems, emphasizing toxic phytoplankton blooms. The biological characteristics of microalgae and certain coral-associated species (Noctiluca scintillans and Karenia brevis) have been described in detail. This paper aims to emphasize that algal blooms are a natural occurrence, however nowadays, due to climate changes, are more frequent and longer which further threatens coral reefs
Stressors in aquatic environment: fish adaptation mechanisms
No full textU ovom završnom radu opisani su stresori koji se nalaze u vodenom okolišu te kako ribe
odgovaraju na iste. U uvodnom dijelu su navedene su vrste stresora: kemijski, biološki, fizikalni
i proceduralni te posljedice istih. U nastavku rada opisana je reakcija riba na stres. Prvi, primarni
odgovor na stres nastaje kada se riba izlaže djelovanju stresora, a karakterizira ga izlučivanje
katekolamina (adrenalina i noradrenalina) i kortizola. Sekundarni odgovor se javlja nakon
porasta katekolamina i kortizola, a zahvaćene jedinke imaju povećane otkucaje srca, smanjen
imunitet, povećanje protoka u škrgama i sl. Ukoliko se organizam ne uspije uspješno prilagoditi
na stres dolazi do trećeg, tercijarnog odgovora tijekom kojeg se javljaju promjene funkcioniranja
metabolizma nepovoljne po zdravlje jedinke. Različite okolišne promjene su stresne i smanjuju
otpornost riba od infekcija i drugih bolesti.This bachelor thesis describes stressors found in the aquatic environment and how fish respond
to them. At the beginning, there are listed all types of stressors: chemical, biological, physical
and procedural, as well as the consequences of that stressors. In the rest of thesis, the reactions of
fish to stress are discussed, and they are divided into 3 responses how fish respond to stress.
First, primary response to stress occurs when the fish is exposed to stress, the characteristics of
this phase are the excretion of catecholamines (adrenaline and noradrenaline) and cortisol. The
secondary response occurs after an increase in catecholamines and cortisol and is characterized
by increased heart rate, reduced immune functions, increased flow in the gills, etc. If the
organism fails to successfully adapt to stress, a third, tertiary response occurs, during which
changes in the functioning of the metabolism occur that are unfavourable for health of the
individual. Furthermore, it describes how stress affects fish diseases. Various environmental
changes are stressful and reduce the fish's resistance to infections and other diseases
Determination of paralytic shellfish toxins
No full textU ovome radu predstavljene su osnovne informacije o paralitičkim toksinima školjkaša, kao i glavne metode detekcije i slučajevi u kojima su iste metode primijenjene. Paralitički toksini su najopasnija skupina prirodnih morskih biotoksina. Predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi nakon konzumacije morskih organizama u kojima su nakupljeni. Stoga informacija o prisustvu paralitičkih toksina u morskim organizmima koji su namijenjeni za prehranu ljudi je neophodna da bi spriječili trovanje nakon konzumacije. Paralitički toksini se iz uzorka izdvajaju i određuju provođenjem postupaka pripreme tkiva, ekstrakcije toksina iz tkiva, pročišćavanja na krutoj fazi, perjodne i peroksidne oksidacije osnovnih oblika prisutnih toksina, pripreme smjesa standardnih kalibracijskih otopina, definiranja kalibracijskog pravca, definiranja kromatografskih uvjeta mjerenja i analize ekstrakta tkiva morskih organizama primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti.This thesis reports basic information on paralytic shellfish toxins, the main method for their detection and cases in which it has been used. Paralytic toxins are the most potent group of natural marine bio-toxins. They pose a threat to human health when the marine organisms in which they accumulate are consumed. Therefore, information on the presence of paralytic toxins in marine organisms intended for human consumption is necessary to prevent food poisoning. Paralytic toxins need to be isolated from the sample through following steps: tissue preparation, extraction of toxins, solid phase extraction, periodic and peroxide oxidation of the obtained toxins, preparation of mixtures of standard calibration solutions, generation of the calibration curves, and determination of chromatographic conditions and analysis of toxins by high performance liquid chromatography
Biometric analysis and feeding of Spyliorhinus species in the eastern Adriatic
No full textU ovom diplomskom radu istraživane su biometrijske osobine i ishrana vrsta Scyliorhinus canicula i Scyliorhinus stellaris u istočnom Jadranu. Ukupni uzorak vrste S. canicula imao je raspon ukupne dužine tijela od 36,5 cm do 50,3 cm te su mužjaci bili brojniji od ženki, dok je ukupni uzorak vrste S. stellaris imao raspon ukupne dužine tijela od 36,5 do 48,0 cm te su ženke bile brojnije od mužjaka. Spolni dimorfizam pokazuju mnoge morfometrijske osobine. Mužjaci imaju duža i uža usta od ženki. Mužjaci imaju veće srednje vrijednosti za veći broj parametara, uz statistički značajnu razliku, dok su za ženke zabilježene veće vrijednosti širine usta i dužine prsne peraje, no bez statistički značajne razlike. Analiziran je sadržaj probavila jedinki prikupljenih tijekom tri mjeseca (listopad i prosinac 2021. te veljača 2022. godine). Od ukupno 104 analizirana probavila, 90 ih je imalo prepoznatljiv plijen. Identificirani pijen svrstan je u 4 glavne taksonomske skupine: Arthropoda, Annelida, Mollusca i Chordata, te ukoliko nije bilo moguće determinirati plijen svrstao se u kategoriju ‘neidentificirano’. Dekapodni rakovi su dominirali u sva tri mjeseca, a Alpheidae se izdvajaju kao najbrojniji plijen među identificiranim porodicama. Hrandibeni indeksi (F%, N%, W%) i hranidbeni koeficijenti (IRI, MFI, Q) pokazuju da su člankonošci i ribe glavni plijen mačke bljedice, dok su člankonošci i kolutićavci glavni plijen mačke mrkulje čime je potvrđena njihova ključna uloga u hranidbenoj mreži.Biometric and diet analysis of species Scyliorhinus canicula and Scyliorhinus stellaris in the eastern Adriatic were investigated in this thesis. The total sample of the species S. canicula had a range of total length from 36.5 cm to 50.3 cm, and males outnumbered females, while the total sample of the species S. stellaris had a range of total length from 36.5 to 48.0 cm and females were more numerous than males. Sexual dimorphism is shown by many morphometric traits. Males have longer and narrower mouth than females. In most parameters, males had higher mean values, with statistically significant difference, while females had higher mean values of mouth width and pectoral fin length, but without a statistically significant difference. The stomach contents of individuals collected for three months (October and December 2021 and February 2022) were analysed. Out of a total of 104 stomachs analysed, 90 had recognizable prey material. The identified prey was classified into 4 main taxonomic groups: Arthropoda, Annelida, Mollusca, and Chordata, and if it was not possible to determine the prey, it was classified into the 'unidentified' category. Decapods dominated in all three months, and Alpheidae stands out as the most abundant prey identified to family level. Feeding index (F%, N%, W%) and feeding coefficients (IRI, MFI, Q) showed that arthropods and fish are the main pray of the species S. canicula, while arthropods and annelids are the main pray of S. stellaris, which confirms their key role in the food web
Tourism climate index
No full textKlima je odlučujući turistički resurs i mora se uzeti u obzir u promocijama turizma jer igra
ključnu ulogu u atraktivnosti turističkih destinacija i sezonalnosti u turističkoj potražnji.
Klimatski letak sadrži klimatološke i bioklimatološke podatke, predstavljene za turiste.
Bioklimatološki se uvjeti prikazuju pomoću srednjih vrijednosti i učestalost toplinskih osjeta na
temelju fiziološkog ekvivalentna, temperatura se mjeri u intervalima od 10 dana koji pokrivaju
cijelu godinu, uz temperaturu zraka mjeri se i temperatura mora, trajanje sunca, količina i broj
dana s oborinama i ruže vjetrova. Uz to, sadrži shemu koja prikazuje klimatske turističke
informacije. Informacija koja se ovdje pruža, pomoć je turističkoj industriji i sudionicima u
stvaranju odluka. Što se tiče pogodnosti klime, za opće turističke svrhe, ona se izražava
turističkim klimatskim indeksom (TCI), koji kombinira nekoliko klimatskih elemenata
povezanih s turizmom. U studijama koje se analiziraju u ovom radu, izvorni TCI modificiran je
na dva načina. S jedne strane, najpopularniji i najkorišteniji bioklimatski indeks je
Physiologically Equivalent temperature tj. fiziološki ekvivalentna temperatura (PET). Nadalje,
TCI je prilagođen desetodnevnoj ljestvici jer je relevantniji za turizam od izvornih mjesečnih
prosjeka klimatskih parametara. Koristeći modificirani TCI karakteriziramo i uspoređujemo
klimatski pogodna ili nepovoljna mjesta i razdoblja godine uzimajući Mađarsku i dvije druge
relativno bliske turističke destinacije kao primjer.Climate is a decisive tourist resource and must be taken into account in tourism promotions
because it plays a key role in the attractiveness of tourist destinations and seasonality in tourist
demand. The climate leaflet contains climatological and bioclimatological data, presented for
tourists. Bioclimatological conditions are shown using mean values and the frequency of thermal
sensations based on physiological equivalents, temperature is measured in 10-day intervals that
cover the whole year, along with air temperature, sea temperature, duration of sunshine, amount
and number of days with precipitation and wind rose are also measured. . In addition, it contains
a scheme that displays climate tourism information. The information provided here helps the
tourism industry and participants in making decisions. As for the convenience of the climate, for
general tourism purposes, it is expressed by the tourism climate index (TCI), which combines
several climate elements related to tourism. In the studies analyzed in this paper, the original TCI
was modified in two ways. On the one hand, the most popular and most used bioclimatic index is
Physiologically Equivalent Temperature (PET). Furthermore, the TCI was adjusted to a ten-day
scale because it is more relevant for tourism than the original monthly averages of climate
parameters. Using the modified TCI, we characterize and compare climatically favorable or
unfavorable places and periods of the year, taking Hungary and two other relatively close tourist
destinations as examples
First evaluation of microplastics in shellfish Venus verrucosa L. (Bivalvia: Veneridae) in the Adriatic sea
No full textMikroplastika je kao novi zagađivač pronađena u svim morskim staništima. Glavni ekološki rizik koji predstavlja je njezina biodostupnost pogotovo u školjkašima koji su zbog sesilnog načina života i hranjenja filtracijom morske vode izloženi česticama mikroplastike iz vodenog stupca. U ovom radu je ispitivano zagađenje mikroplastikom kod populacija komercijalno važne vrste školjkaša Venus verrucosa s tri lokacije duž hrvatske obale Jadrana (Limski, Šibenski i Malostonski zaljev). Analiza uzoraka prikupljenih u 2018. godini je uključivala broj, oblik i veličinu čestica mikroplastike kod 36 jedinki. Ukupni broj mikroplastike (MP) je varirao ovisno o tipu mikroplastike od 0,02 MP/g do 1,96 MP/g. Veličinski raspon mikroplastike se kretao od 0,18 µm do 211 µm s najmanjom brojnošću u Šibenskom zaljevu. Zabilježeni najučestaliji oblici mikroplastike su bili filamenti i fragmenti. Najviše zastupljena boja mikroplastike bila je prozirna (86%), a najmanje ružičasta (0,67%). Istraživanje je uključilo i analizu podataka o izlovu vrste V. verrucosa za razdoblje od 2008. do 2019. godine gdje se pokazalo da se najviše izlovljava priručnim alatima u Istarskoj županiji te je jedna od tri najeksploatiranije vrste školjkaša iz divljih populacija u Republici Hrvatskoj.As an emerging pollutant microplastic has been confirmed in all marine habitats. Major environmental risks concerning microplastics is their bioavailability to marine organisms particularly bivalves due to their sessile way of life and filter-feeding which exposes them directly to microplastic particles present in the water column. In the present study we investigate the microplastic pollution in commercially important clams Venus verrucosa from 3 sites along coastline of Croatia (Lim bay, Šibenik bay and Mali Ston bay) in 2018 including determination of number, shape, colour and particle size of microplastic in N=36 individuals. The number of total microplastics varied from 0.02 items/g to 1.96 items/g. The size of microplastics ranged from 0.18 µm to 211 µm with the lowest abundance in the Bay of Šibenik. The most common microplastics were fibres followed by fragments. The most common colour of microplastic was transparent (86%) and least common was pink (0.67%). This study also included the analysis of V. verrucosa total catch in the period from 2008. to 2019. where it was determined that it is caught mostly in the Istrian County and is one of the three most exploited species of shellfish from wild populations in the Republic of Croatia
Catch composition of gillnets and trammel nets used on Lastovo Island
No full textU ovom radu napravljena je kvalitativno-kvantitativna analiza ulova mreža stajačica sa šireg
područja Parka prirode „Lastovsko otočje“. Uzorkovanje je provedeno u razdoblju od travnja
do prosinca 2021. godine. Analiziran je ulov jednostrukih mreža stajačica veličine oka 34, 50,
55, 60, 70 i 80 mm te trostruke mreže stajačice veličine oka mahe 50 mm te popona 400 mm.
Količinski gledano, najviše ulova ostvareno je trostrukom mrežom stajačicom te jednostrukom
mrežom stajačicom veličine oka 50 mm. Rezultati su pokazali da su u ulovu brojčano
najzastupljeniji jastog (Palinurus elephas) i škrpina (Scorpaena scrofa), što su inače i ciljane
vrste na istraživanom području. Tijekom istraživanja zabilježeno je odbacivanje određenog
dijela ulova. Razlozi odbacivanja su: neodgovarajuća vrsta, neodgovarajuća veličina,
oštećenost jedinki, zakonski propisan lovostaj ili strogo zaštićena vrsta.This thesis presents results from a qualitative and quantitative analysis of gillnet and trammel
net catches from the wider area of the Nature park “Lastovsko otočje“. Sampling has been
carried out from April to December 2021. The complete catch of gillnets of mesh sizes 34, 50,
55, 60, 70 and 80 mm as well as of the trammel net, with inner mesh size 50 mm and outer
mesh size 400 mm, was analysed. Majority of catches were obtained using the trammel net and
50 mm mesh size gillnet. Target species, common spiny lobster (Palinurus elephas) and red
scorpionfish (Scorpaena scrofa), were the most abundant species in the catches. Discarding of
one part of the catches has been observed during sampling. The main reasons for discarding
were wrong species, wrong size, damaged specimens, prohibited season for catching certain
species or highly protected species
Influence of optical properties on marine organisms
No full textU ovom završnom radu predstavljen je utjecaj optičkih svojstava mora te općenito svjetlosti
na morske organizme, kao i svjetlosno onečišćenje koje se javlja s neizbježnim antropogenim
utjecajem na okoliš.This final thesis presents the impact of optical properties and light in general om marine
organisms, as well as the light pollution which occurs with unevitable antropogenic influence
on the environment
Biofouling succession of cage net on finfish farm of sea bass Dicentrarchus labrax (Linnaeus, 1758)
No full textOd početka marikulturne djelatnosti, obraštaj negativno utječe na biološko i fiziološko stanje uzgajanih organizama. Također njegovo negativno djelovanje indirektno utječe i na profitabilnost tvrtki koje se bave uzgojem, a posljedično i na gospodarstvo. U ovom radu praćena je sukcesija rasta obraštaja mrežnog tega kaveza za uzgoj lubina Dicentrarchus labrax Uzorci su prikupljeni in situ metodom autonomnog ronjenja uz pomoć fotografiranja i korištenjem metode kvadrata. Tijekom istraživanja ukupno su prikupljene 234 fotografije na kojima je obrađeno ukupno 5850 površina mrežnih oka (mm2) slobodnih od obraštaja. Rezultati su obrađeni trofaktorskom ANOVOM (Strana: Z–sjever, Ž-zapad, N- jug, P-istok i kontrola; Dubina: 1 m, 4 m i 8 m i Vrijeme sa 6 vremenskih točaka). ANOVA je potvrdila statistički značajne razlike (p<0,001) među stranama kaveza, među različitim dubinama (p<0,001) i među promatranim vremenskim točkama (p<0,001).Since the beginning of mariculture, biofouling has negatively affected the biological and physiological conditions of cultivated organisms. Indirectly, biofouling negatively affects the sector’s profitability, and consequently the economy. In this thesis the succession of biofouling growth was monitored on the seabass Dicentrarchus labrax cage net. Samples were collected in situ using an autonomous diving method with the help of photography and the method of squares. A total of 234 photographs were collected processing a total of 5850 areas of meshes (mm2) free from fouling. The results were processed by a three-factor ANOVA (Side: Z–north, Ž-west, N-south, P-east and control; Depth: 1 m, 4 m and 8 m and Time using 6-time points). ANOVA confirmed statistically significant differences (p <0.001) between the sides of the cage, between different depths (p <0.001) and between the observed time points (p <0.001)