Repository of the Department of Marine Studies at the University of Split
Not a member yet
318 research outputs found
Sort by
Fish immunity
No full textPojam "imunologija" potječe od latinske i grčke riječi "immunis'' (lat. Immunis, oprošten, zaštićen;
grč. Logos, riječ, znanost). U izvornom smislu, odnosi se na proučavanje jedinstvene otpornosti
organizma protiv patogena. Iz biološke perspektive, imunološki odgovor je koristan jer pomaže
tijelu u borbi protiv infekcije, ali može biti i štetan ako je pretjeran ili usmjeren protiv vlastitog
tkiva. Ribe nisu izuzetak, iako su se morale prilagoditi sasvim drukčijim uvjetima pod vodom od
sisavaca. Ribe su vodeni kralježnjaci sa škrgama. U užem smislu, pojam riba ograničen je na
vodene životinje s čeljusti koje pripadaju koljenu svitkovaca (lat. Chordata) te su im komponente
imuniteta slične kao kod sisavaca i ljudi. Prilagođavanjem uvjetima pod vodom, prije 450 milijuna
godina, s divergencijom kružnoustih i hrskavičnjača, došlo je prvi put do pojave adaptivnog
imuniteta. Urođeni i adaptivni imunitet čine dvije glavne komponente imunološkog sustava riba, a
daljnja podjela na stanice i mehanizme obrane tijela je opisana u ovom radu.The Latin and Greek terms "immunis" are where the word "immunology" originates (Latin
Immunis, forgiven, protected, Greek. Logos, word, science). It originally referred to the study of an
organism's particular resistance to diseases. The immune response is beneficial from a biological
standpoint since it aids the body in fighting illness, but it may also be damaging if it is overactive
or targeted towards its own tissue. Despite having to adjust to quite different underwater settings
than mammals, fish are not an exception. Fish are gill-equipped aquatic animals. The name "fish"
is only used to refer to aquatic creatures whose jaws are members of the genus Chordata, and whose
immune systems resemble those of mammals and humans. With the divergence of Cyclostomata
and cartilaginous 450 million years ago, the first instance of adaptive immunity emerged because
of adaptation to aquatic environment. The immune system of fish is mostly composed of innate and
adaptive immunity, which are further divided into cells and bodily defensive mechanisms that will
be described in this thesis
Potential possibilities of jellyfish aquaculture
No full textU ovom su radu predstavljene karakteristike uzgoja meduza, tj. slobodno plivajućih oblika
žarnjaka, u zatočeništvu i njihov gospodarski značaj. Jednostavna fiziološka građa meduza i
odlična prilagodba na uvjete u zatočeništvu čine ih prikladnim vrstama za uzgoj. Primarno
tržište predstavljaju azijske zemlje gdje se meduze tradicionalno konzumiraju već
tisućljećima. Također, kao glavna prepreka uvođenju meduza u prehranu stanovnika zapadnih
zemalja ističe se sklonost gađenju i strah od nepoznate hrane. Brojna istraživanja dokazuju
važnost meduza kao izvora vrijednih kemijskih spojeva i nutrijenata za ljudsku prehranu,
krmivo te ostale biotehnološke primjene. Ipak, razvoj ove industrije je još u procesu i
potrebna su daljnja istraživanja kako bi se usavršile uzgojne metode te uvele nove vrste.This paper presents the characteristics of jellyfish breeding, i.e., free-swimming forms of
anemones, in captivity and their economic importance. Jellyfish's simple physiological
structure and excellent adaptation to conditions in captivity make them suitable species for
cultivation. The primary market is represented by Asian countries where jellyfish have been
traditionally consumed for millennia. Likewise, the main obstacle to the introduction of
jellyfish into the diet of inhabitants of Western countries is their tendency to disgust and fear
of unfamiliar food. Numerous studies prove the importance of jellyfish as a source of valuable
chemical compounds and nutrients for human nutrition, fodder and other biotechnological
applications. However, the development of this industry is still in process and further research
is needed to perfect breeding methods and introduce new species
Microalga spirulina
No full textSpirulina je komercijalni naziv za nitaste cijanobakterije iz roda Arthrospira koje obitavaju u suptropskim i tropskim područjima. Vrste iz navedenog roda imaju bogatu povijest kao jedne od ključnih sastavnica u prehrani ljudi s navedenih područja. U novije vrijeme provode se mnoga istraživanja o pozitivnim učincima spiruline kako u prehrambene tako i u medicinske svrhe što dovodi do porasta zainteresiranosti i u ljudi iz drugih dijelova svijeta. Kako bi se zadovoljili zahtjevi potrošača potrebno je osigurati dovoljne količine spiruline odgovarajućim metodama uzgoja. Iako je dokazano da spirulina ima određene dobrobiti za zdravlje preporučeno je ne prelaziti dozvoljenu granicu unosa iste zbog mogućih nuspojava. Cilj rada je prikupiti i sustavno prikazati podatke o spirulini te hranidbenoj vrijednosti i zdravstvenim benefitima vrsta iz roda Arthrospira.Spirulina is the commercial name for filamentous cyanobacteria from Arthrospira genus inhabiting subtropical and tropical areas. Species from the aforementioned genus have a rich history as some of the key components in the diet of people from those areas. Lately, a lot of research has been conducted regarding the positive effects of spirulina for both food and health purposes, which has led to an increase in interest in people from other parts of the world. In order to meet the demands of consumers it is necessary to provide sufficient amounts of spirulina with appropriate cultivation methods. Although spirulina provides certain benefits for human health, it is recommended not to exceed the permitted intake limit due to possible side effects. The aim of this paper is to collect and systematically show information on nutritional values and health benefits of species from genus Arthrospira
Biodiversity of crustaceans (Crustacea) in the Omiš area
No full textU ovom radu predstavljeni su rezultati istraživanja biološke raznolikosti rakova na kolektorima ličinki školjkaša postavljenim na tri lokacije na području ekološke mreže Natura 2000 Ušće Cetine (HR3000126), s po tri replike postavljene na dubinama od 2, 4, 6, 8 i 10 m. Istraživanje predstavljeno u radu je temelj za daljnja istraživanja raznolikosti morskih rakova u području ekološke mreže s ciljem očuvanja i praćenja bioraznolikosti zajednica morskih rakova te praćenja prisutnosti egzotičnih i invazivnih vrsta. Analizirano je 2645 jedinki te je determinirano 30 različitih vrsta rakova iz 18 porodica. Prikazana je kvalitativna i kvantitativna analiza zajednice rakova na kolektorima postavljenim na području ekološke mreže Ušće Cetine. Na postavljenim kolektorima najčešće determinirane vrste su bile Processa acutirostris, Pisidia bluteli, Eualus cranchii, Palaemon elegans i Hippolyte lepotcerus. Najveći broj jedinki zabilježen je na lokaciji Punta početak 1 na 4 m dubine gdje je zabilježeno 115 jedinki vrste P. acutirostris. Porodica Processidae je imala najveći broj jedinki na sakupljačima, a za vrijeme istraživanja nisu uočene invazivne ni egzotične vrste rakova. Obradom brojnosti jedinki analiziranih vrsta rakova na sve 3 lokacije, dobivena je statistički značajna razlika od 0,1% što uz ANOSIM R vrijednost od 0,709 koja je blizu 1,0 upućuje na to da su zajednice rakova različite unatoč relativno malim udaljenostima između lokacija.The thesis presents a results of crustacean community research on collectors placed in three locations in the area of the ecological network Natura 2000 Cetina Estuary (HR3000126) with three replicas at depths of 2, 4, 6, 8 and 10 m. This research is the basis for further research in the ecological network with the goal of preserving and monitoring biodiversity of crustacean communities as well as of monitoring the presence of exotic and invasive species. 2645 samples were analysed and 30 different species of crustaceans from 18 families were determined. A qualitative and quantitative analysis of crustacean community in ecological network Cetina Estuary is presented. The most common determined species on collectors were Processa acutirostris, Pisidia bluteli, Eualus cranchii, Palaemon elegans and Hippolyte lepotcerus. The biggest number of individuals was recorded at Punta početak 1 on 4 m depth, where 115 individuals of the P. acutirostris were recorded. The family Processidae had the biggest number of individuals, and no invasive or exotic species were found. By analysing species of crustaceans in all 3 locations, a statistically significant difference of 0.1% was obtained, with the ANOSIM R value of 0.709, which is close to 1.0, indicating that the crustacean communities are different despite the relatively small distance between locations
Weather changes in sea transparency in the middle Adriatic
No full textU diplomskom radu su detektirana tri moguća tipa promjena prozirnosti na srednjem Jadranu. Prvi tip je otvoreno more srednjeg Jadrana, točnije Stončica na otoku Visu, gdje se ne uočava višegodišnji trend unutar srednjih vrijednosti, dok postoji vjerojatni trend za maksimalne vrijednosti. Drugi tip je obalno područje u Kaštelanskom zaljevu gdje se uočava poboljšanje ekološkog statusa gdje se vjerojatno povećava prozirnost mora, to jest, trend prozirnosti mora raste. Treći tip je ušće rijeke Neretve gdje se vidi moguće smanjenje prozirnosti, odnosno, trend prozirnosti opada. Koristili su se podaci prozirnosti mora prikupljeni kroz razdoblje od 1998. do 2021. godine izmjereni s mjesečnom ili sezonskom frekvencijom. Ukupan broj podataka korišten za potrebe rada iznosio je 634. Prosječna prozirnost na otvorenom moru iznosi 20,61, prozirnost u Kaštelanskom zaljevu iznosi 10,15 te prozirnost na ušću rijeke Neretve iznosi 9,25 metara. Rezultati pokazuju sezonalnost kod sva tri tipa promjena prozirnosti s dva razdoblja, ljetno i zimsko razdoblje. Tijekom ljetnog razdoblja uočeni su najveći maksimumi prozirnosti, dok su tijekom zimskog razdoblja uočeni najveći minimumi prozirnosti. Ekološko stanje tipova prema srednjim vrijednostima prozirnosti mora na tipu otvorenog mora iznosio je dobar na granici sa vrlo dobrim, na tipu zaljeva, to jest Kaštelanskog zaljeva iznosio je dobar, a na tipu ušća rijeke Neretve iznosio je dobar na granici s lošim.In this thesis, three possible types of transparency changes in the middle Adriatic were detected. The first type is the open sea of the middle Adriatic, specifically Stončica on the island of Vis, where no multy-year trend is observed within the mean values, while there is a probable trend for the maximum values. The second type is the coastal area in Kaštela Bay, where an improvement of the ecological status is observed, where the sea transparencyis probably increasing, that is, the trend of sea transparency in increasing. The third type is the mouth of the river Neretva, where a possible decrease in transparency can be seen, that is, the trend of transparency is decreasing. Sea transparency data collected over the period from 1998 to 2021, measured with a monthly or seasonal frequency, were used. The total number of data used fro the purposes of the work was 634. The average transparency in the open sea is 20.61, the transparency in the Kaštela Bay is 10.15, and the transparency at the mouth of the Neretva river is 9.25 meters. The results show seasonality in all three types of transparency changes with two periods, summerand winter. During the summer period, the highest transparency maxima were observed, while during the winter period, the highest minimums were observed. The ecological condition of the types according to the mean values of sea transparency on the open sea was good on the border with very good, on the bay type, that is, Kaštela Bay, it was good, and on the Neretva river estuary type, it was good on the border with bad
Biological characteristics of Erphia verrucosa (Forskal, 1775) in the eastern Adriatic
No full textU ovom radu predstavljeni su rezultati istraţivanja bioekoloških karakteristika žbirca Eriphia verrucosa (Forskål, 1775) uz istočnu obalu Jadrana. Za potrebe istraživanja, s obalnog području Kaštelanskog zaljeva u intertidalnoj zoni, prikupljene su 73 jedinke, od čega 35 muţžaka i 38 ženki. Omjer spolova iznosio je 0,92:1 u korist ženki. Ukupno je izmjereno devet morfometrijskih značajki žbirca. Srednja vrijednost dužine karapaksa (CL) u istraživanom uzorku iznosila je 45,6 mm u rasponu od 19,3 do 62,6 mm, a srednja vrijednost mase tijela (W) iznosila je 119,8 g u rasponu od 7,3 do 263,9 g. Među mužjacima i ženkama zabilježena je statistički značajna razlika kod četiri morfometrijske značajke: šrina abdomena (AW), dužina propoda (PL), dužina hele (CD) i dužina daktilusa (DL). Duţinsko-maseni odnos je pokazao negativan alometrijski rast za mužjake i ženke. Analizom želučanog sadržaja utvrđeno je kako žbirac preferira skupine plijena kao što su školjkaši (73,8%), alge (66,7%) i puževi (40,5%), a u manjim količinama rakove (26,1%), bodljikaše (9,5%) i polihete (7,1%). U želucima su također pronađene anorganske tvari.This paper presents the results of research on the bioecological characteristics of the warty crab Eriphia verrucos (Forskål, 1775) along the eastern Adriatic coast. For this purposes, 73 individuals, of which 35 males and 38 females, were collected from the coastal area of Kaštela Bay in the intertidal zone. The sex ratio was 0.92:1 in favour of females. A total of nine morphometric characteristics of the warty crab were measured. The mean value of carapace length (CL) in the studied sample was 45.6 mm in the range of 19.3 to 62.6 mm, and the mean value of body weight (W) was 119.8 g in the range of 7.3 to 263.9 g. There was a statistically significant difference between males and females in four morphometric features, namely abdominal width (AW), propod length (PL), chela length (CD) and dactylus length (DL). The length-weight ratio showed negative allometric growth for both males and females. Analysis of the stomach content showed that warty crab prefers groups of prey such as shellfish (73.8%), algae (66.7%) and sea snails (40.5%), and in smaller quantities crabs (26.2%), sea urchins 9.5%) and polychaetes (7.1%). Inorganic substances were also found in the stomachs
Research of meiofauna in the Adriatic Sea
No full textMeiofauna je skupina malih bentoskih organizama koja imaju važnu ulogu u bentonskim hranidbenim mrežama te funkcioniranju morskih ekosustava. Zahvaljujući brzoj reakciji na promjene u okolišu ovi organizmi se smatraju dobrim bioindikatorima za procjenu kvalitete morskih sedimenata te praćenje utjecaja antropogenog onečišćenja na okoliš. Podaci o meiofauni Jadranskog mora trenutno su vrlo raznoliki dok je većina istraživanja provedena u obalnim područjima sjevernog bazena i ograničena na mali broj skupina. Dodatna istraživanja meiofaune u Jadranskom moru su neophodna kako bi se dobio bolji prikaz ovih organizama u različitim staništima, biocenozama, njihovih interakcija te odgovora na promjene u okolišu.Meiofauna is a group of small benthic organisms that plays an important role in benthic food webs and the functioning of marine ecosystems. Thanks to their quick reaction to changes in the environment, these organisms are considered good bioindicators for assessing the quality of marine sediments and monitoring the impact of anthropogenic pollution on the environment. Data on the meiofauna of the Adriatic Sea are currently very diverse, while most researches have been conducted in the coastal areas of the northern basin and are limited to a small number of taxa. Additional research of the meiofauna in the Adriatic Sea is necessary in order to obtain a better representation of these organisms in different habitats, biocenoses, their interactions and responses to changes in the environment
Corallinales in the Adriatic Sea
No full textU ovom radu je predstavljen pregled pojedinih vrsta iz reda Corallinales koje se nalaze na
crvenom popisu morskih alga i morskih cvjetnica Hrvatske. Alge reda Corallinales pripadaju
odjeljku Rhodophyta ili crvenih algi. Rasprostranjene su u svim svjetskim oceanima, gdje
često prekrivaju gotovo 100% stjenovitih podloga. Vrste navedenih algi u svoju staničnu
stjenku ugrađuju kalcijev karbonat što im daje čvrstoću pa se često mogu zamijeniti za kamen.
Koraligenske zajednice su staništa biokonstruirana od strane algi iz reda Corallinales, koja
pokazuju nevjerojatno složenu trodimenzionalnu strukturu i smatraju se jednima od žarišta
bioraznolikosti koja nalazimo u Jadranskom moru. Sredozemne vrste algi iz reda Corallinales
su sve više ugrožene antropogenim utjecajima, posebice klimatskim promjenama. S obzirom
na sporu dinamiku rasta mnogih vrsta, događaji masovnog mortaliteta dovode u pitanje
budućnost koraligenih staništa te vode ka gubitku bioraznolikosti.This paper presents an overview of individual species from the order Corallinales that are in
the red list of seaweeds and marine flowering plants in Croatia. Algae from the order
Corallinales are red algae from the section Rhodophyta. They are widespread in all the
world's oceans, where they often cover almost 100% of rocky substrates. The mentioned types
of algae incorporate calcium carbonate into their cell walls, which gives them strength, and
they can often be mistaken for stone. Coralline communities are habitats bioconstructed by
algae from the order Corallinales, which show an incredibly complex three-dimensional
structure and are considered one of the largest hotspots of biodiversity found in the Adriatic.
Mediterranean species of algae from the Corallinales order are increasingly threatened by
anthropogenic influences, especially climate change. Considering the slow growth dynamics
of many species, mass mortality events call into question the future of coralline habitats and
lead to the loss of biodiversity
Illegal, unreported and unregulated fishing
No full textIlegalni, neprijavljeni i neregulirani ribolov predstavlja veliki problem u svjetskom ribarstvu. U ovom radu objašnjeno je što se podrazumijeva pod pojmom ilegalni ribolov, razlozi zbog kojih ribari ilegalo ribare, procjena koliko se godišnje ulovi ilegalnim ribarenjem, gdje se najviše ilegalo ribari te koje vrste se najčešće mogu pronaći u ilegalnim ulovima. Objašnjena je veza između ilegalnog ulova i zastava pogodnosti te su navedeni primjeri koje su neke države poduzele kako bi se smanjio ilegalni ribolov. Također je navedeno što se podrazumijeva pod pojmom nereguliranog ribolova s posebnim naglaskom na problematiku iskorištavanja resursa u pojasu otvorenog mora. Također je objašnjeno što se podrazumijeva pod pojmom neprijavljenog ribolova, kako neprijavljivanje ukupnog ulova (zadržanog ili odbačenog) može maskirati stvarno stanje u svjetskom ribarstvu te kako neprijavljeni ulov ne mora nužno biti i ilegalan ulov. Opisana je veza između ilegalnog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova i prisilnog rada u svjetskom ribarstvu te su navedene mjere koje se provode kako bi se kontrolirao i eliminirao.Illegal, unreported and unregulated fishing represents a major problem in world fisheries. This thesis explains what illegal fishing is, it summarizes reasons why fishers fish illegally, how much and what they catch and what is the connection between flags of convenience and illegal fishing. A description of unregulated fishing is given with special emphasis on high sea fishing. Furthermore, the definition of unreported fishing is given and how unreported catch (retained and discarded) can mask the real state of world fisheries and unreported catch does not mean that is illegal caught. A connection between the illegal, unreported and unregulated fishing and forced labour is also described, together with the measurements that are in power to control and eliminate it
Hagfishes slime
No full textSljepulje (Myxinidae) su hermafroditi te gotovo slijepe životinje koje svoj slabi vid
nadomještaju drugim osjetilima. Metabolizam im je spor, pa tako sljepulje mogu
preživjeti 7 mjeseci bez hrane, a većinu vremena provedu zakopane u sediment. Na
teritoriju Europe su posebno rasprostranjene u norveškim fjordovima. Tijelo sljepulje
je bogato sluznim žlijezdama čija je glavna funkcija proizvodnja velikih količina sluzi
koja služi kao obrambeni sustav. Kada sluz dođe u doticaj s vodom nastaje gusta i
ljepljiva masa. Sluz se sastoji od proteinskih vlakana koji daju čvrstoću i strukturu sluzi,
a vlakna su duga 15 cm s promjerom 1-3 mikrometra. Predatori koji napadaju sljepulju
mogu se vrlo lako ugušiti u njenoj sluzi jer začepljuje škrge, ali taj obrambeni sustav
sljepulje također može ugušiti i samu sljepulju. Sljepulje su razvile metodu kako se
riješiti vlastite sluzi ako ostanu zarobljene. Novija istraživanja su pokazala da je sluz
sljepulje materijal budućnosti.Hagfishes (Myxinidae) are hermaphrodites and almost blind, so they compensate their
weak sight with other sensory receptors. Their metabolism is very slow, they can
survive 7 months without food, and they spend most of their time buried in mud. In
territory of Europe hagfishes are widespread especially in the Norwegian fjords. They
have a lot of slime glands. The main function of slime glands is to produce huge
amounts of the slime that serve as a defence system. When slime connects with water
it automatically becomes sticky and dense. Proteins give strength and structure to the
slime and have a length of 15 cm and diameter of 1-3 μm. Predators that attack the
hagfish can very easily suffocate in its slime and mucus because it clogs their gills, but
this defence system of hagfishes can also suffocate the hagfish itself. However,
hagfishes have developed a method to get rid of their own slime if they get trapped.
Recent studies have shown that the hagfish slime is biomaterial of the future