Repository of the Department of Marine Studies at the University of Split
Not a member yet
318 research outputs found
Sort by
Climate Changes in Split in the period between 2000 and 2018
No full textU ovom radu analizirane su srednje dnevne i srednje mjesečne temperature zraka i oborine izmjerene na području grada Splita. Uz pomoć statističkih formula izračunata je standardna devijacija za mjesečne i dnevne vrijednosti, zatim su podatci svrstani u percentilne razrede. Srednje mjesečne vrijednosti temperature prikazane su tablično, dok su srednje dnevne vrijednosti temperature i oborine prikazane grafički. Grupirajući podatke, recentno razdoblje komparirano je s klimatološkim razdobljem 1961.-1990. kako bi se uvidjele promjene u temperaturnim ekstremima, količinama oborina te kako bi se odgovorilo na pitanje porasta li temperatura. Promatrano je vrijeme potrebno da se gradu Splitu, sa sredozemnom klimom tipa Csa, promijeni Koppenov klasifikacijski razred klime te je tako utvrĎen utjecaj parametara na promjenu klime.In this paper, the mean daily and mean monthly air temperatures and precipitation measured in the area of the city of Split were analyzed. With the help of statistical formulas, the standard deviation for monthly and daily values was calculated and then the data were classified into percentile classes. The mean monthly values of temperature was presented in a table, while the mean daily values of temperature and precipitation were shown graphically. Grouping the data, the recent period is compared with the climatological period 1961-1990 to see the changes in temperature extremes, the amount of precipitation and answer the question if the temperature rises. The observed time is required for city of Split, with a Mediterranean climate type Csa, to change temperature and Koppen's classification class. Thus the influence of parameters on climate change was determined
MULLETS (MULLIDAE) AS INDICATORS OF EFFICIENT MANAGEMENT OF FISHERY RESOURCES AND STATUS OF COASTAL COMMUNITIES”
No full textU ovoj su disertaciji predstavljeni rezultati istraživanja trlje od blata, Mullus barbatus (Linnaeus, 1758) i trlje od kamena, Mullus surmuletus (Linnaeus, 1758) kao indikatora staništa, ribolovnog pritiska, promjena u staništima te promjena temperature mora, odnosno klimatskih promjena. Na osnovi prikupljenih podataka je vidljivo da su vrste M. barbatus i M. surmuletus široko rasprostranjene na čitavom istraživanom području i u svim dubinskim pojasevima, a posljednjih je godina uočen pozitivan trend učestalosti pojavljivanja, brojnosti i biomase obiju vrsta, koji je u M. surmuletus u pozitivnoj korelaciji u odnosu na srednje vrijednosti površinske temperature mora za srednji Jadran. Vrijednost ribolovne smrtnosti (F M. barbatus = 0,783; F M. surmuletus = 0,987) su veće od vrijednosti prirodne smrtnosti (M M. barbatus = 0,517; M M. surmuletus = 0,728) kod obje vrste. Prema dobivenim vrijednostima stope rasta K (K M. barbatus = 0,33 ± 0,01; K M. surmuletus = 0,376 ± 0,012) proizlazi da M. surmuletus raste brže od M. barbatus te da je rast ženki obje vrste nešto brži od rasta mužjaka. Ukupna dužina tijela ulovljenih i analiziranih jedinki M. barbatus je bila u rasponu od 8,1 do 22,0 cm (14,37 ± 2,402 cm), dok je raspon ukupne dužine tijela M. surmuletus bio veći nego kod M. barbatus i kolebao je od 6,4 do 34,3 cm (17,29 ± 8,595 cm). Srednje vrijednosti ukupne dužine tijela ženki M. barbatus (15,30 ± 2,348 cm) i M. surmuletus (19,09 ± 4,585 cm) su bile statistički značajno veće od srednjih vrijednosti ukupne dužine tijela mužjaka M. barbatus (13,46 ± 2,051 cm) i M. surmuletus (16,82 ± 3,619 cm). Omjer ženki i mužjaka unutar populacije M. barbatus u ovom istraživanju je približno jednak očekivanom idealnom omjeru (1:1), dok je u M. surmuletus uočen pomak omjera spolova u korist mužjaka (1:0,71). Najstarije ženke su imale 5 godina, a najstariji mužjaci 4 godine, kako kod M. barbatus, tako i kod M. surmuletus. U ukupnom uzorku obiju vrsta su najzastupljenije jedinke starosti 1 i 2 godine. M. barbatus se mrijesti od svibnja do srpnja, a M. surmuletus od svibnja do lipnja. Prijelaz iz nezrelog stadija u stadij sazrijevanja je zabilježen pri ukupnoj dužini tijela od 10 cm za ženke i 11 cm za mužjake M. barbatus, za razliku od M. surmuletus kod koje mužjaci spolno sazrijevaju pri dužini tijela od 11 cm, a ženke pri ukupnoj dužini tijela od 12 cm. U probavnom su traktu trlje od kamena u 63 od 203 ispitana probavila pored očekivanog plijena (39 vrsta plijena svrstanih u 11 sistematskih grupa) pronađeni ostaci mikroplastike. Najniže vrijednosti i najmanja učestalost ingestirajućih plastičnih niti su pronađene u siječnju i u nižim dužinskim razredima. (This dissertation presents the results of a study of Red mullet, Mullus barbatus (Linneaus, 1758) and Striped red mullet, Mullus surmuletus (Linneaus, 1758) as indicators of habitat, fishing pressure, changes in habitats and changes in sea temperature and climate change. Based on the data collected, it is evident that M. barbatus and M. surmuletus species are widespread throughout the study area and in all depth zones, and in recent years a positive trend in the incidence, abundance and biomass of both species has been observed, which for M. surmuletus is in positive correlation with the mean sea surface temperature values for the middle Adriatic. The fishing mortality values (F M. barbatus = 0.783; F M. surmuletus = 0.987) are higher than the natural mortality values (M M. barbatus = 0.517; M M. surmuletus = 0.728) in both species. Values of growth rate K (K M. barbatus = 0.33 ± 0.01; K M. surmuletus = 0.376 ± 0.012) show that M. surmuletus grows faster than M. barbatus and females of both species grows slightly faster than males. The total body length of captured and analyzed M. barbatus individuals ranged from 8.1 to 22.0 cm (14.37 ± 2.402 cm), while the total body lenght of M. surmuletus was larger and oscilated from 6.4 to 34.3 (17.29 ± 8.595 cm). Mean values of total body length of females M. barbatus (15.30 ± 2.348 cm) and M. surmuletus (19.09 ± 4.585 cm) were statistically significantly higher than mean values of total body lengths of males M. barbatus (13.46 ± 2.051 cm) and M. surmuletus (16.82 ± 3.619 cm). The ratio of females and males within the population of M. barbatus in this study is approximately equal to the expected ideal ratio (1:1), while a shift in the sex ratio in favor of males (1:0.71) was observed in M. surmuletus. The oldest females were 5 years old and the oldest males were 4 years old, both in M. barbatus and M. surmuletus. In the total sample of both species, the most prevalent individuals are ages 1 and 2. Mullus barbatus spawn from May to July and M. surmuletus from April to May. The transition from the immature stage to the maturation stage was observed at total body lenght of 10 cm for females and 11 cm for males M barbatus, and at total body lenght of 11 cm for females and total body lenght of 12 cm for males M. surmuletus. In addition to the expected prey (39 prey species classified into 11 sistematic groups) in the digestive tract of M. surmuletus traces of microplastics were found in 63 out of 203 examined digestive organs. The lowest values and the lowest frequency of ingestive plastic threads were found in January and in the lower length classes
Histology of gilthead seabream Sparus aurata (linnaeus, 1758) organ systems
No full textPosljednjih godina veliki broj istraživanja imunosnog sustava se obavlja na živim uzgojnim ribama kao što su lubin i komarča. Svrha ovog rada je opisati histološku građu ciljanih organa komarče uz pregledni osvrt na središnje organe koji imaju ulogu u imunosnoj obrani. Za potrebe rada izvršena je pravilna anestezija i eutanazija komarče sukladno zakonskim propisima (NN 55/13) te su izolirana tkiva ciljanih organa kako bi se izradili njihovi histološki preparati i analizirala mikroskopska građa. Prije same sekcije i uzorkovanja tkiva, obavljen je vizualni pregled ribe koji je uključivao promatranje vanjskog izgleda, kože, škrgi, operkuluma, usta, nosnih otvora te peraja.In recent years, a large number of immune system studies have been conducted on live cultured fish such as european sea bass and gilthead seabream. The purpose of this thesis is to describe the histological structure of the target organs of gilthead seabream and to give an overview of the central organs that play a role in immune defense. For this, a proper anesthesia and euthanasia of gilthead seabream were performed in accordance with legal regulations (NN 55/13) and tissues of the target organs were isolated for further histological preparations and microscopic analysis. Prior to the section and tissue sampling, a visual inspection of the fish was performed, including observation of the external appearance, skin, gills, operculum, mouth, nostrils and fins
Group living in whales, costs and benefits
No full textKitovi su red morskih sisavca koji su građom tijela i tjelesnim funkcijama u potpunosti prilagođeni životu u moru. Postoji više od 80 recentnih vrsta kitova svrstanih u dva podreda; kitovi usani (Mysticeti) i kitovi zubani (Odontoceti). Generalno, kitovi su izrazito društvene životinje koje uglavnom žive u zajednicama. Postoje dvije vrste zajednica, mutualističke i nemutualističke. Mutualističke zajednice se formiraju radi dugoročnih koristi koju jedinka dobiva od grupe. Ne mutualističke zajednice se formiraju zbog trenutnih koristi koje jedinka može imati od grupe. Život u zajednici donosi brojne prednosti, ali i nedostatke. Najznačajnija prednost je zaštita od predatora, a najveći nedostatak je podjela prehrambenih resursa. Kitovi u grupi pokazuju altruističko ponašanje koje se očituje kroz suradnju i pomoć drugim jedinkama u zajednici iako time ugrožavaju vlastitu sigurnost.Whales are an order of marine mammals that are fully adapted to sea life with their anatomy and body functions. There are more than 80 recet whale species classified in two suborders: baleen whales (Mysticeti) and toothed whales (Odontoceti). Generally, whales are social animals that mostly live in associations. There are two types of associations, mutualistic and non-mutualistic. Mutualistic associations are formed for the long-term benefits which an individual receives from the group. Non-mutualistic associations are formed for the immediate benefits that an individual can recieve from a group. Living in a group brings many benefits, but also some costs. The most significant benefit is predator protection, and the biggest cost is the distribution of food resources. The whales in the group show altruistic behaviour, which manifests through cooperation and assistance towards other individuals in the group, although thereby endangering their own safety
THE ACTIVITY OF EXTRACTS OF SELECTED HERBS AGAINST L3 LARVAE OF ANISAKIS SPP.
No full textAnisakijaza je zoonoza do koje dolazi ukoliko čovjek hranom unese žive i/ili mrtve ličinke trećeg stupnja oblića roda Anisakis. Po tom pitanju najrizičniji su riba i riblji proizvodi koji ne prolaze termičku obradu i konzumiraju se sirovi ili slabo termički obrađeni, dimljeni, marinirani, soljeni. Ekstrakti i aktivni spojevi iz biljaka i začinskog bilja mogu povećati sigurnosnu ispravnost hrane s obzirom da imaju dokazana antimikrobna i antioksidacijska svojstva. U ovom istraživanju testiran je larvicidni učinak vodenih ekstrakata 15 vrsta odabranog začinskog bilja na ličinke Anisakis spp. na 37°C i 6°C, sa i bez dodatka 5% NaCl-a. Nematocidno/larvicidno djelovanje na L3 ličinke Anisakis spp. je uočeno za vodene ekstrakte klinčića, češnjaka, crnog i zelenog papra, kurkume i lovora na 37°C. Od navedenih ekstrakata, klinčić je pokazao slično djelovanje i na 6°C, sa i bez dodatka soli, dok su češnjak, crni papar i kurkuma usporeno djelovali na 6°C pri čemu je sol imala značajan učinak, dok je niska temperatura potpuno neutralizirala djelovanje zelenog papra i lovora unutar 12 dana koliko je trajao pokus. Ostali ekstrakti (žuti i ljubičasti luk, celer, koromač, peršin, maslina, kadulja, ružmarin, limun) nisu pokazali larvicidno djelovanje.Anisakiasis is a zoonosis contracted by ingestion of live and/or dead third-stage larvae of the genus Anisakis. In this regard, thermally unprocessed fish and fish products consumed raw or undercooked, smoked, marinated, salted, present the highest epidemiological risk. Extracts and bioactive compounds from plants and herbs can increase food safety since they have proven antimicrobial and antioxidant properties. In this study, the larvicidal effect of aqueous extracts of 15 species of selected herbs on the larvae of Anisakis spp, at 37°C and 6°C, with and without the addition of 5% NaCl, was tested. Nematocidal/larvicidal activity on L3 larvae of Anisakis spp. was observed for aqueous extracts of clove, garlic, black and green pepper, turmeric and laurel at 37°C. Of these, clove showed a similar effect at 6°C, with and without the addition of salt, while garlic, black pepper and turmeric had a reduced larvicidal effect at 6°C, depending on salt concentration, while low temperature completely neutralized larvicidal activity of green pepper and bay leaf within 12 days of the experiment. Other extracts (yellow and purple onion, celery, fennel, parsley, olive, sage, rosemary, lemon) did not show larvicidal effect
PHENOLOGY AND ABUNDANCE DISTRIBUTION OF THE PLANKTONIC SCYPHOZOANS AND CTENOPHORES ALONG THE EASTERN ADRIATIC COAST (1995-2017)
No full textUčestale pojave prekomjerne brojnosti režnjaka i rebraša imale su negativne posljedice na gustoće populacija zooplanktona i mlađi riba u svim morima svijeta te s tim i na ukupno ribarstvo, riblju industriju, ali i turizam. Više je mogućih uzroka tim pojavama i često su indirektno povezane s ljudskim aktivnostima. Među njima, klimatske promjene i porast temperature oceana imaju osobito važnu ulogu. U ovom radu prikazani su rezultati višegodišnjih (1995.-2017.) sakupljanja podataka pojave i brojnosti režnjaka i rebraša uz istočnu obalu Jadrana. Najveći broj podataka dobiven je na temelju dojava prisutnosti jedinki organizirano na sustavu akcije „Citizen Science“, ali i od znanstvenika i drugih djelatnika Jadranskih instituta. Područje praćenja podijeljeno je na tri regije prema ekološkim osobitostima: sjeverni, srednji i južni dio Jadrana. Podaci koji su obrađeni uglavnom su semi-kvantitativni i odnose se na svaku vrstu pojedinačno te uključuje široku paletu informacija koja pokriva različite vremenske i prostorne skale. Detaljne analize fenologije i brojnosti prikazane su za stalno prisutne režnjake, Rhizostoma pulmo, Cotylorhiza tuberculata, Chrysaora hysoscella, Pelagia noctiluca, Aurelia spp. kao i za rijetke vrste. Prvi put je prikazan sastav, fenologija i brojnost rebraša istočne obale Jadrana s posebnim osvrtom na masovnu pojavu vrste Mnemiopsis leidyi u sjevernom dijelu. Utvrđene promjene fenologije i brojnosti režnjaka i rebraša u usporedbi s povijesnim istraživanjima možemo dovesti u svezu s globalnim rastom temperature mora za cijelu istočnu obalu Jadrana. Rezultati potvrđuju dosadašnje spoznaje za svjetska mora u kojim su masovne pojave zooplanktona bile karakteristične za akvatorije pod jakim antropogenim utjecajem.The more frequent mass jellyfish occurrences had negative consequences on the zooplankton and juvenile fish in all seas of the world as well as for total fisheries, industry and tourism. They are several possible causes of these phenomena and they are mostly indirectly associated with human activities. Among them, climate change and ocean temperature rise have a particularly important role. In this study we will show the results of long-term data gathering (1995-2017) on the planktonic scyphozoans and ctenophore occurrence and abundance along the eastern Adriatic coast. Most of the data were obtained on the basis of reports organized through the actions of "Citizen Science", but also by scientists and other employees of the Adriatic Institutes. The monitoring area is divided into three regions according to ecological features: the northern, middle and southern part of the Adriatic. Collected data are mostly semi-quantitative and relate to each species individually, and includes a wide range of information covering different temporal and spatial scales. Detailed phenology and population densities will be presented for the constantly present scyphozoans species: Rhizostoma pulmo, Cotylorhiza tuberculata, Chrysaora hysoscella, Pelagia noctiluca, Aurelia spp., but also for less common species. The composition, phenology and abundance of the eastern Adriatic comb jelly will be shown for the first time with special reference to the mass phenomenon of the Mnemiopsis leidyi in the northern Adriatic. Changes in the phenology and abundance of scyphozoans and ctenophores compared to historical studies can be attributed to the global rise of sea temperature for the entire eastern Adriatic coast. The results confirm the global findings that characterized the mass occurrences of gelatinous zooplankton in waters with more pronounced anthropogenic influence
Comparison of frequency of hot and cold days in the cities of Osijek, Dubrovnik and Zagreb between 2000. and 2018.
No full textU ovom radu analizirane su prosječne, minimalne i maksimalne temperature u gradovima Osijeku, Dubrovniku i Zagrebu u razdoblju od 2000. do 2018. godine. Za odabrane vremenske nizove izračunate su osnovne statističke veličine: srednja vrijednost, standardna devijacija i percentili. Dnevne vrijednosti prosječne, minimalne i maksimalne temperature prikazane su grafički. Mjesečne vrijednosti temperature i analiza broja vrućih i hladnih dana prikazane su tablično. Usporedbom s klimatološkim razdobljem (1961. – 1990.) utvrĎeno je dolazi li do promjene broja vrućih i hladnih dana, te kako se to odražava na klimu.
(31 stranica, 14 slika, 8 tablica, 15 literaturna navoda, jezik izvornika: hrvatski)In this paper the average, minimum and maximum temperatures in the cities of Osijek, Dubrovnik and Zagreb during the period 2000 – 2018 were analyzed. Basic statistical parameters: mean, standard deviation and percentiles were calculated for the analysed time-series. Daily values of average, minimum and maximum temperatures are shown graphically. The measured temperature values and the analysis of the number of hot and cold days are presented in tables. Comparison with the climatic period (1961 – 1990) has shown that there is a change in the number of hot and cold days, so that it can be reflected on the climate
Functional aspects of cetacean communication
No full textKitovi koriste različite tipove komunikacija: akustičnu, neverbalnu, vizualnu, kemijsku i taktilnu. Akustična (zvučna) komunikacija najznačajnija je i vrlo složena, a mehanizmi koji se koriste za reproduciranje zvuka bitno se međusobno razlikuju. Morski sisavci, poput kitova, više se oslanjaju na zvučnu komunikaciju od kopnenih, zbog ograničenih dosega ostalih osjetila u vodi. Vid je manje djelotvoran zbog načina na koji se raspršuje svjetlost u vodi. Osjetilo mirisa je također ograničeno, jer molekule difundiraju sporije u vodi nego u zraku dok je brzina zvuka i do četiri puta veća u vodi nego u atmosferi. Budući da se kitovi najviše oslanjaju na akustičnu komunikaciju, znanstvenici su zabrinuti da će negativni antropogeni utjecaji, posebice povećana podvodna buka, koji tu komunikaciju ometaju, imati dalekosežne štetne posljedice na populacije ovih morskih sisavaca u budućnosti.Whales use different types of communication: acoustic, nonverbal, visual, chemical and tactile. Acoustic communication is the most important and the most complex, and the mechanisms used to reproduce sound are different. Marine mammals, like whales, rely more on sound communications than terrestrial mammals, due to the limited range of other senses in the water. Sight is somewhat less effective because of the way the light is dispersed in water. Sense of smell is also limited because molecules diffuse slower in water than in air. However, the speed of sound is up to four times higher in water than in the atmosphere. As whales mostly rely on sound for communication, ecologists are concerned that negative anthropogenic impacts, particularly increased underwater noise, will have negative consequences on populations of these marine mammals in the future
The role of aerobic anoxygenic phototrophs in the structure and dynamics of microbial community in the central Adriatic sea
No full textU radu je istražena uloga aerobnih anoksigenih fototrofa (AAF) u mikrobnoj mreži duž trofičkog gradijenta, zajedno s biološkim i fizikalno-kemijskim čimbenicima koji su utjecali na njihovu prostorno-vremensku raspodjelu. AAF su bakterije čiji je metabolizam fotoheterotrofan, odnosno primarno heterotrofan, ali dio stanične energije mogu priskrbiti korištenjem svjetla. Njihove brojnosti su iznosile od 0,26 x 104 st mL-1 na otvorenome moru do 23,45 x 104 st mL-1 u estuariju Krke, dok su udjeli u ukupnim prokariotima bili između 1,13% i 23,88%. Izračunata je i njihova biomasa koja je iznosila od 0,07 μg C L-1 do 6,24 μg C L-1, s najvišim vrijednostima ljeti u estuariju Krke i najmanjim zimi na otvorenome moru. Brojnost i biomasa opadale su od eutrofnijeg obalnog prema oligotrofnijem otvorenome moru, potvrđujući hipotezu da AAF odabiru okoliše s više hranjiva. Podatci ukazuju na značajnu ulogu fosfora na rast ovih organizama. Na promjene u cijeloj mikrobnoj zajednici utjecali su prozirnost mora, klorofil i salinitet. Heterotrofne bakterije (HB), zajedno s AAF, su uglavnom tijekom cijele godine bile kontrolirane predacijom od strane heterotrofnih nanoflagelata (HNF). Na sezonskoj skali primijećena je izraženija kontrola HB predatorima u toplijem razdoblju, dok je na prostornoj skali najjača povezanost predatora i plijena uočena na područjima estuarija Krke i Kaštelanskog zaljeva. Jačina povezanosti (D) je opadala od obalnih područja prema otvorenome moru gdje je bila izraženija u toplijem razdoblju istraživanja.The present study investigated the role of Aerobic Anoxygenic Phototrophs (AAPs) in the microbial food web along the trophic gradient, together with biological and physicochemical parameters that influenced their spatial-temporal distribution. AAPs are prokaryotes with photoheterotrophic metabolism, meaning primarily heterotrophic, but by harvesting light they can supplement a part of cellular energy requirements. Their abundance varied between 0.26 x 104 cell mL-1 at the open sea and 23.45 x 104 cell mL-1 in the Krka River estuary, while their proportion in the total prokaryotes ranged between 1.13% and 23.88%, respectively. Calculated biomass of AAPs ranged between 0.07 and 6.24 μg C L-1, with the highest values during summer in the estuarine areas and the lowest during winter in the open sea. Thus, we observed a trend of decreasing abundances and biomass from more eutrophic coastal to the oligotrophic open sea area, which confirmed the hypothesis that these organisms prefer environments with higher nutrient concentrations. Our data indicate that phosphorus limitation in the environment could be an important factor for AAP growth. The main driving factors for the whole picoplankton community variance were water column transparency, chlorophyll and salinity. Heterotrophic bacteria (HB), together with AAPs, were mainly controlled by means of predation by heterotrophic nanoflagellates (HNF) during the investigated period. On a seasonal scale, more pronounced control of HB by predators was noticed during the warmer period of the year, while on a spatial scale the strongest coupling between predator and prey was noticed in the Krka River estuary and the Kaštela Bay. The intensity of the observed coupling (D) was decreasing from the coastal to the open sea areas, where it was more noticeable during warmer research periods
Impact of cesmetic products on marine ecosystems
No full textU ovom radu predstavljen je negativan utjecaj kozmetičkih proizvoda na morske ekosustave. Navedene su problematike onečišćenja plastikom, negativnog utjecaja krema sa zaštitnim faktorom te tvari koje se sporo razgrađuju u morskom okolišu ili se uopće ne razgrađuju, a djeluju kancerogeno, mutageno i toksično na morske organizme. Posljednjih godina problem zagađenja plastikom sve više raste zbog porasta proizvodnje plastičnih proizvoda, ali i zbog širenja kozmetičke industrije koja koristi velike količine plastičnih proizvoda. Uslijed unosa velike količine plastike u okoliš, dolazi do raspršivanja, zadržavanja i akumuliranja mikro- i nano- plastičnih čestica te se one mogu pronaći u svim oceanima, kako u vodenom stupcu tako i u sedimentu. Osim što navedene čestice imaju negativan utjecaj na morske organizme, one mogu sadržavati i druga zagađivala. Kreme sa zaštitnim faktorom negativno utječu na koraljne grebene – potencijalno uzokujući povećanu osjetljivost koralja na izbjeljivanje, oštećenja DNK (genotoksičnost), poremećaj rasta skeleta i grube deformacije mladih koralja. Nadalje, formule kozmetičkih proizvoda i dijelovi proizvoda koji nisu u potpunosti razgradivi predstavljaju izvor zagađenja i imaju negativan utjecaj na okoliš. Zbog navedenog svjetski brendovi nastoje smanjiti proizvodnju otpada izmjenama u ambalažama za pakiranje proizvoda te načinima trgovine i prodaje.This thesis presents the negative impact of cosmetic products on marine ecosystems. The problems of plastic contamination, negative effects of sunscreens with a sun protection factor (SPF), and substances that do not degrade or degrade slowly the marine environment or not at all, but have a carcinogenic, mutagenic and toxic impact on the marine organism, are listed. In recent years, the problem of plastic pollution has been growing due to the increased production of plastic products, but also due to the expansion of the cosmetics industry, which uses large quantities of plastic products. Due to the significant release of plastic into the environment, micro- and nano-plastic particles are dispersed, retained and accumulated, and they can be found in all oceans, both in the water column and in the sediment. In addition to the negative impact on marine organisms, these particles may also contain other pollutants. Creams with a protective factor negatively affect coral reefs and can cause increased sensitivity to bleaching, DNA damage (genotoxicity), skeletal growth disorders and significant deformations of young corals. Furthermore, cosmetic formulas and parts of products that are not fully degradable a resource of pollution and have a negative impact on the environment. Therefore, global brands tend to reduce waste production by changing product packaging and as well as trade and sales methods