Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
Asortiman i prodaja proljetnog sjemenskog reprodukcijskog materijala u poljoprivrednoj apoteci ''Poljocentar'' d.o.o. u Velikim Zdencima u 2013.
No full textStručnu praksu sam odradio u poljoprivrednoj apoteci ‘’Poljocentar’’ u Velikim Zdencima, pa sam odlučio proljetni asortiman s kojim sam se tamo upoznao predstaviti u ovom završnom radu. Također sam se upoznao sa procedurom nabavke robe, radom na blagajni i radom s kupcima. Od proljetnog sjemenskom i sadnog materijala prodavale su se velike i male vrećice sjemena, hibridi kukuruza, sjemenski krumpir i sjemenska jara zob. Najveći izbor hibrida kukuruza je imala sjemenarska tvrtka Pioneer, i najveći broj prodanih hibrida je upravo te sjemenarske tvrtka. Izbor sjemena zobi, krumpira i vrećica povrća nije bio zadovoljavajući, pa samim time i nisu prodane neke veće količine
Provedba programa "Obilježja krajobraza" u ARKOD sustavu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
No full textU radu je prikazano stanje ARKOD-a u Republici Hrvatskoj od njegove uspostave, s posebnim naglaskom na Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Napravljen je kratak presjek svih događanja koji su doveli do implementacije zajedničke poljoprivredne politike u RH, sa svim provedenim zakonskim standardima koji su morali biti zadovoljeni za postizanje sustava „Obilježja krajobraza“ u ARKOD sustavu.
Poseban naglasak je stavljen na detaljan postupak unosa i provedbu evidentiranja elemenata obilježja. Izneseno je niz statističkih podataka, koji su detaljno analizirani kroz prikaz u tablicama stanja ARKOD-a na području Bjelovarsko-bilogorske županije prije i nakon provođenja sustava „Obilježja krajobraza“. Rezultati istraživanja su pokazali da je od ukupnog broja inicijalno ucrtanih elemenata obilježja tek oko 30% i stvarno aktivirano na poljoprivrednim površinama ucrtanim u ARKOD sustav na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Rezultat provedba mjera iz programa Zajedničke poljoprivredne politike i mjera Ruralnog razvoja za Republiku Hrvatsku u razdoblju 2015–2020. godine, na području Bjelovarsko-bilogorskoj županije su povećane površine pod ekološkim uzgojem od 1.620 hektara u 2014. godini na preko 2.660 hektara u 2015. godini.
Prilikom ucrtavanja elemenata obilježja sa 199 poljoprivrednika je proveden inintervju. Rezultati su pokazali da 87,5% ispitanika poznaje ciljeve Zajedničke poljoprivredne politike, da preko 60% ispitanika misli da EU ima pozitivan utjecaj na hrvatsku poljoprivredu. Kada je bila riječ o „zelenom plaćanju“ tek oko 34% su donekle upoznati sa tim pojmom, a sa pojmom „obilježja krajobraza“ tek 7,5% ispitanih. Na kraju zadnje pitanje u vezi bavljenja ekološkom poljoprivredom interes je iskazalo svega 19 poljoprivrednika.The paper presents the state of ARKOD system in Croatia since its establishment, with special accent on Bjelovarsko-Bilogorska County. It gives a brief snapshot of all events that led to the implementation of the common agricultural policy in the Republic of Croatia, with all installed regulatory standards that had to be fulfilled to achieve a system "Characteristics of the landscape" in ARKOD system.
Particular emphasis is placed on detailed procedure of entry and enforcement of recording elements characteristics. The paper shows a series of statistical data which are detail analyzed through the display tables of ARKOD situation in the area of Bjelovarsko-Bilogorska County before and after implementation the system "Characteristics of the landscape". The results showed that the total number of initial elements drawn features only around 30% and really activated on agricultural land marked in ARKOD system in the area of Bjelovarsko-Bilogorska County. As a result of implementation measures from the program CAP and rural development measures for Croatia in the period 2015 -2020. Bjelovarsko-Bilogorska County has the effect of increasing the area under organic farming from 1,620 hectares in 2014 to over 2,660 hectares in 2015.
When drawing element characteristics with 199 farmers conducted the interview. The results showed that 87.5% of respondents know the objectives of the Common Agricultural Policy, that over 60% of respondents think that the EU has a positive impact on the Croatian agriculture. When it came to "green payment" only about 34% are somewhat familiar with this concept, and the concept of "landscape features" only 7.5% of respondents. At the end of the last question of dealing with organic farming interest is expressed only 19 farmers.
Keywords: implementatio
Treatment of pigs before slaughter and the impact on the quality of meat
No full textCilj rada Postupanje sa svinjama prije klanja i utjecaj na kvalitetu mesa bio je prikazati mjere dobrobiti svinja u stočnom depou mesne industrije Pik Vrbovec pomoću kojih je moguće smanjiti udio BMV mesa u svinjskom butu.
Klanju svinja prethode stresni događaji koji utječu na kvalitetu mesa, a mjerama dobrobiti se može smanjiti stres i utjecati na kvalitetu mesa. Istraženi postupci prije klanja odnosili su se na dužinu boravka svinja u stočnom depou, postupanje radnika sa svinjama u depou, usmjeravanje svinja prema komori za omamljivanje i češća kontrola senzora koji određuje razinu CO2 u komori za omamljivanje zbog efikasnijeg omamljivanja.
Dužina boravka u stočnom depou je smanjena sa 12 sati i više na prosječno 4-5 sati, kako bi se smanjila agresivnost u stočnom depou i smanjila učestalost borbi. Postupanje sa svinjama i usmjeravanje tijekom istovara i tjeranja na omamljivanje obavlja se lagano, smireno, te se izbjegava svaki grubi postupak sa svinjama. Električne pipalice su tijekom tjeranja svinja zabranjene. Unutar dijela koridora napravljeni su odjeljci gdje se svinje mogu primiriti prije ulaska u komoru za omamljivanje. Češća kontrola senzora za omamljivanje koji mjeri razinu CO2 preduvjet je za pravilno omamljivanje.
Udio BMV mesa kontinuirano se smanjivao kroz promatrano razdoblje što se opravdava uvođenjem pojedinih mjera dobrobiti te je u 2015. godini, u odnosu na promatrani period u 2014., udio BMV mesa smanjen za 1,77%.
Veća izdvojena količina BMV mesa kao i veća ukupna količina obrađenog buta utvrđena je prije uvođenja mjera dobrobiti. Utvrđena razlika od 3.045 kg između metoda dobrobiti (prije uvođenih mjera i nakon uvođenja mjera) bila je statistički vrlo visoko značajna (P0,05).
Uvođenje novih mjera dobrobiti pokazalo se opravdanim jer je značajno smanjen udio nepoželjnog (BMV) mesa buta.Aim Treatment of pigs before slaughter and the impact on the quality of meat is to report measures the welfare of pigs in lairage meat industry Pik Vrbovec by which it is possible to reduce the proportion of PSE meat in pork loin.
Slaughter pigs prior stressful events that affect the quality of meat, and measures of well-being it can reduce stress and affect the quality of meat. The investigated practices before slaughter were related to the stay of pigs in lairage, treatment of workers with pigs in the depot, routing pigs to the gas chamber and the common control sensor that determines the level of CO2 in the gas chamber because of more efficient stunning.
Length of stay in the animal depot was reduced to 12 hours and more on an average of 4-5 hours, to reduce the aggressiveness of the animal depot and reduce the incidence of the fight. Dealing with pigs and guidance during unloading and forcing the stun is done gently, quietly, and avoiding any rough treatment of pigs. Electrical Probe Set during the eviction pigs prohibited. Within the section of Corridor are made sections where the pigs can calm before entering the gas chamber. More frequent control sensor for stunning that measures the level of CO2 is a prerequisite for proper stunning.
The share of PSE meat is continuously decreasing through the period that justifies the introduction of specific measures of well-being and this is in 2015, compared to the observed period in 2014, the share of PSE meat decreased by 1.77%.
The higher amount of allocated PSE meat as well as greater total quantity of processed ham was determined before the introduction of measures of well-being. The difference of 3,045 kg between methods of well-being (before uvođenih measures and the introduction of measures) was statistically highly significant (P 0.05).
The introduction of new measures of well-being it was justified because it significantly reduced the proportion of unwanted (PSE) meat leg
MOGUĆNOSTI RAZVOJA RAZLIČITIH OBLIKA RURALNOG TURIZMA U NASELJU ČREČAN
No full textRazvoj ruralnog turizma temelji se na održivom razvoju, odnosno na revitalizaciji već postojeće tradicijske gradnje, odnosno baštine, kojoj se daje nova turistička namjena. Budući da se na prostoru Međimurske županije nalazi značajan broj specifičnih ruralnih imanja, a ujedno je to kraj bogate tradicije, gastronomije, narodnih običaja i starih zanata, cilj završnog rada je prikazati naselje Črečan kao pogodno mjesto za razvoj ruralnog turizma.
Specifičnosti naselja Črečan odredit će mogućnosti razvoja različitih oblika ruralnog turizma. Svrha istraživanja bila je upoznati se sa sadašnjim stanjem ruralnog turizma u Međimurskoj županiji kako bi se prema prikupljenim podacima naselje Črečan moglo prikazati kao pogodno mjesto za razvoj različitih oblika ruralnog turizma.
Međimurje je bogato turističkim potencijalima, kulturnom baštinom i narodnim običajima koji čine atraktivnu osnovu za daljnji razvoj ruralnog turizma. Spomenici prošlosti i narodna baština (narodne nošnje, maske, običaji, proštenja i jela) su važne atrakcije za turiste i privlače iz godine u godinu sve više turista. Zadnjih desetak godina u Međimurju, zahvaljujući spajanju tradicije i kulture, ulaganju kapitala najviše u obnovu starih kuća tzv. kleti, polako se stvaraju temelji za razvoj različitih oblika ruralnog turizma u Međimurskoj županiji.
Črečan se nalazi ispod brežuljaka gornjeg Međimurja na sjeverozapadu općine Nedelišće. Ima oko 450 stanovnika u 130 domaćinstava. Prosječna ocjena ambijentalnosti i izvornosti mjesta Črečan iznosi 3,55, što znači da analizirano naselje ima potencijale za razvoj ruralnog turizma. Potencijali se nalaze u postojećim atrakcijama mjesta kao što su očuvanost prirode, tradicionalnih kuća i gospodarskih objekata, postojeće udruge, brojne mogućnosti stanovništva za bavljenje sportom te sugrađanin Josip Vrhovski poznat u glazbenom svijetu. Stoga su spomenuti potencijali odličan preduvjet razvitka nekoliko oblika ruralnog turizma: sportsko-rekreativnog, kulturnog i ribolovnog turizma
RURALNO TURISTIČKI POTENCIJALI IZLETIŠTA "NA MALENOM BRIJEGU
No full textU radu se prikazuju ruralno turistički potencijali izletišta „Na malenom brijegu“ u mjestu Ribnjačka u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Putem intervjua s vlasnikom izletišta i analizom ostalih relevantnih izvora podataka analizirana je specifičnost izletišta i njegove ponude u ukupnoj ponudi ruralnog turizma i turizma Bjelovarsko-bilogorske županije. Zaključak rada je da izletište „Na malenom brijegu“ predstavlja primjer dobre prakse poljoprivrednih, proizvođačkih, uslužno-turističkih i tradicijskih potencijala u koje je uključena obitelj, a prirodne ljepote i prometna povezanost Županije dodatno osnažuju postojeće komparativne prednosti ovog objekta
INSTITUCIJSKE POTPORE RAZVOJA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
No full textoai:repozitorij.vguk.hr:vguk_151Predmet rada je institucijska potpora razvoja ekološke poljoprivrede u Varaždinskoj županiji. Osnovni motiv za odabir teme istraživanja o institucijskim potporama razvoja ekološke poljoprivrede u Varaždinskoj županiji je bio nedostatak informacija vezanih uz institucije koje bi trebale pružati podršku, objavljivati podatke i pokazatelje stvarnog stanja u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji s ciljem upoznavanja institucija i njihovih programa za poticanje razvoja ekološke poljoprivrede, podatke o radu, međusobnoj suradnji i novim mogućnostima suradnje.
Provedeno je primarno istraživanje metodom intervjua s osobama koje zastupaju ili predstavljaju institucije u službi razvoja ekološke poljoprivrede u Varaždinskoj županiji. Intervju se sastojao od petnaest pitanja, odgovori su snimani i transkribirani te slani na potvrdu autorizacije. Istraživanje je provedeno u lipnju 2015. godine. Dobivene su informacije o planiranju i razvoju ekološke poljoprivrede u okvirima međusobne suradnje institucija unutar županije.
Analizom odgovora došlo se do komparativnih podataka o razvoju, potpori, suradnji, problemima, poticajima, prepoznatljivosti i institucionalnoj podršci, ocjeni vlastitog rada kao i ocjeni međusobne suradnje. Ulaganja u marketing su nedovoljna i ekološki proizvodi nisu dovoljno prepoznatljivi na tržištu, zbog slabo razvijenih financijskih, marketinških i promocijskih potpora. Prepoznatljivost ekoloških poljoprivrednika Varaždinske županije i proizvoda nije izražena. Međuinstitucionalna suradnja ocjenjena je prosječnom ocjenom četiri (4). Poboljšanje suradnje moguće je međuinstitucionalnom koPoboljšanje suradnje moguće je međuinstitucionalnom komunikacijom s ciljem brže i kvalitetnije reakcije na zahtjeve ekoloških proizvođača u Varaždinskoj županiji
PROIZVODNJA KOZJEG MLIJEKA NA OPG ŠATRAK U 2014. GODINI
No full textIstraživanje je provedeno u 2014. na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Šatrak u Cirkveni. Opisan je uzgoj koza na gospodarstvu uz prikaz proizvodnih rezultata te je analizirana količina i kvaliteta mlijeka u usporedbi sa rezultatima na nivou Hrvatske u istom razdoblju. Na OPG-u Šatrak je u 2014. bilo 53 muzne koze, 24 jarice i tri jarca sanske pasmine. Vlasnik ističe da je zadovoljan i planira povećati broj grla na gospodarstvu.
Uzgoj koza na gospodarstvu odgovara propisanim normama prema svim zootehničkim postupcima. Na gospodarstvu ne proizvode žitarice za hranu za koze, kupuju sve žitarice. Posjeduju livade na kojim proizvode sijeno i koje koriste za ispašu koza i ne posjeduju dostatne količine. Mlijeko s gospodarstva je čitavo vrijeme bilo u prvom razredu kvalitete i sve proizvedene količine mlijeka su otkupljene.
Mlijeko s gospodarstva je čitavo vrijeme bilo u prvom razredu kvalitete i sve proizvedene količine mlijeka su otkupljene. U isporučenom mlijeku sa gospodarstva u 2014. prosječni udio mliječne masti je iznosio 3,04% i 2,89% prosječni udio bjelančevina. Postignute vrijednosti na gospodarstvu niže su od navedenih vrijednosti u 2014. godini za prosječnu kvalitetu kozjeg mlijeka u Hrvatskoj (3,31% mliječne masti i 3,01% bjelančevina), i niže od vrijednosti za sansku pasminu na području Koprivničko-križevačke županije u istom razdoblju (3,12 % mliječne masti i 2,96 % bjelančevina), prema navodima HPA. Prosječni udio mliječne masti i bjelančevina niži je od prosjeka u Hrvatskoj navedenog za sansku pasminu prema navodima HPA (3,43:3,04 % mliječne masti i 2,93:2,89 % bjelančevina)
UTJECAJ SORTE NA PRINOS KUPINA NA OPG-U ŠPOLJARIĆ
No full textKupina (Rubus fruticosus agg.) je biljka penjačica iz roda Rubus porodice ruža (Rosaceae). U svijetu je poznato oko 375 sorata kupine, dok se intenzivno uzgaja oko 20 sorata. Plod kupine se koristi u prehrani kao voće, ali služi za preradu sokova, kupinovih vina te džemova.
Istraživanje je provedeno na sortama kupina Dirksen Thornless, Thornfree i Black Satin, a cilj istraživanja je bio utvrditi razlike u prinosima između navedenih sorti. Sorta Dirksen Thornless porijeklom je iz SAD. Plod je srednje krupan (oko 5 g). Thornfree je američka sorta bez trnja i u Hrvatskoj je najzastupljenija sorta kupina. Vrlo je rodna, plod je krupan, težak do 4-7 grama. Black Satin je američka sorta bez bodlja. Vrlo bujnog rasta, plod je krupan, težak oko 7 grama.
Istraživanjem su dobiveni prosječni prinosi kupina u 2014. (14,82 t/ha) i 2015. (16,16 t/ha). U 2015. prinosi su se povećali za 1,34 t/ha u odnosu na 2014. godini. Temeljem prikazanih rezultata može se zaključiti da se prinosi plodova kupine razlikuju ovisno o sorti i godini.
Kupina kao voćna kultura nije pretjerano zahtjevna za uzgoj i jako dobro uspijeva na našim područjima, rano stupa u rod i to već u drugoj godini, visoke rodnosti, te jednostavne tehnologije uzgoja
MIKOTOKSINI U KUKURUZU BERBE 2012. NA PODRUČJU ISTOČNE HRVATSKE
No full textMikotoksini su toksični sekundarni metaboliti plijesni, kemijski vrlo različite strukture s različitim biološkim učincima na organizam ljudi i životinja. Mogu imati kancerogena, mutagena, imunotoksična, teratogena i druga toksična svojstva, a ljudi i životinje su najčešće izloženi mikotoksinima preko kontaminirane hrane. Biološki učinak mikotoksina ovisi o vrsti i količini unesenog toksina, duljini izloženosti te vrsti i osjetljivosti životinja.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi pojavnost aflatoksina B1 (AFB1) i zearalenona (ZON) u uzorcima kukuruza i krmnih smjesa sa kukuruzom iz područja istočne Hrvatske, obuhvaćenog trima županijama (Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije). U razdoblju od veljače do lipnja 2013. godine prikupljeni su uzorci kukuruza i krmnih smjesa s kukuruzom berbe 2012.Ukupno je analizirano 209 uzoraka zrna kukuruza i 185 uzoraka krmne smjese za mliječne krave na AFB1 te 42 uzorka zrna kukuruza na ZON primjenom metode ELISA. Rezultati istraživanja ukazuju na veliki broj kontaminiranih uzoraka. Utvrđeno je 79,9 % uzoraka zrna kukuruza kontaminiranih s AFB1 i 88,1 % sa ZON te 84,3 % uzoraka smjesa s AFB1. Količina AFB1 iznad najveće dopuštene količine (NDK) bila je u
46,9 % uzoraka zrna kukuruza i 36,8 % uzoraka smjesa, a količina ZON iznad NDK u 35,7 % uzoraka zrna kukuruza.
Uzoraka zrna kukuruza kontaminiranih s AFB1 iznad NDK bilo je Vukovarsko-srijemskoj županiji 52,1 %, u Osječko-baranjskoj županiji 50,6% i u Brodsko-posavskoj županiji 33,4 %. Uzoraka smjesa za mliječne krave kontaminiranih s AFB1 iznad NDK bilo je u Vukovarsko-srijemskoj županiji 52,7 %, u Brodsko-posavskoj županiji 39,6 % i u Osječko-baranjskoj županiji 24,4 %.
Uzoraka zrna kukuruza kontaminiranih sa ZON iznad NDK bilo je u Osječko-baranjskoj županiji 64,7 %, u Vukovarsko-srijemskoj županiji 20 % i u Brodsko-posavskoj županiji 10 %. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda Hrvatske, 2012. godine su zabilježena izuzetno vruća i suha razdoblja, definirana kao ekstremno topla, s vrlo niskom količinom oborina, a takvi uvjeti su bili iznimno povoljni za razvoj plijesni koje proizvode mikotoksine.Mycotoxins are toxic secondary metabolites of fungus, chemically of a very diverse structure with different biological effects on human and animal organism. They can have cancerous, mutagenic, neurotoxic, teratogenic and other toxic features, and humans and animals are mainly exposed to them through contaminated food. Biological effect of mycotoxins depends of the type and amount of toxin intake, length of exposure and animal species and their sensitivity.
The goal of this research was to establish presence of aflatoxin B1 (AFB1) and zearalenone (ZON) in samples of corn and feed mixtures with corn from eastern Croatia area, covered by three counties (Brodsko-posavska, Osječko-baranjska and Vukovarsko-srijemska). In period from February 2013. till June 2013. gathered were the samples of corn and feed mixtures harvested 2012. 209 samples of corn and 185 samples of feed mixtures for dairy cows were analysed on presence of aflatoxin B1 (AFB1) and 42 samples of corn grains on mycotoxin zearalenone using ELISA method. Research results indicate a large quantity of contaminated samples.
It was found 79.9 % of samples of corn contaminated with AFB1 and 88.1 % with ZON and 84.3 % of the samples feed mixtures contaminated with AFB1. The amount of AFB1 above the maximum permitted level (MPL) was at 46.9 % of the samples corn and 36.8 % of the samples feed mixtures and quantity of ZON above the maximum permitted level in 35.7 % of samples of corn.
Samples of corn contaminated with AFB1 above the maximum permitted level was in
Vukovarsko-srijemska county 52.1 %, in the Osječko-baranjska county 50.6 % and in the Brodsko-posavska county 33.4 %.
Samples of feed mixtures for dairy cows contaminated with AFB1 above MPL was in Vukovarsko-srijemska county 52.7 %, in the Brodsko-Posavska county 39.6 % and in the
Osječko-baranjska county, 24.4 %.
Samples of corn contaminated with ZON above the maximum permitted level was in Osječko-baranjska county, 64.7% in Vukovarsko-srijemska county 20 %, and in the Brodsko-posavska county 10 %.
According to the Croatian Central Weather Service, in 2012. were recorded extremely hot and dry periods, defined as extremely warm, with a very low level of rainfall, and such conditions were exceptionally favourable for the development of moulds that produce mycotoxins
Učinkovitost mjera ruralnog razvoja na ruralni turizam u Koprivničko-križevačkoj županiji
No full textRad se bavi predstavljanjem stanja ruralnog turizma, kao i mjera namijenjenih njegovom razvoju u Hrvatskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Baziran je na rezultatima prethodnih istraživanja, ali i novijim podacima te analizira ponudu ruralno turističkih objekata prema Nacionalnom katalogu ruralnog turizma, programe potpore i poticaja. Evidentno je da ruralni turizam u Hrvatskoj ima trend rasta, a pitanje koje se postavlja u radu jest da li dosadašnji razvoj ruralnog turizma Koprivničko-križevačke županije zadovoljava sve potrebne razine (prirodnu, društvenu, gospodarsku) kako bi mogli reći da je ruralni turizam i uspješan.
Rad se temelji na istraživanju prirodne, društvene i gospodarske razine razvoja ruralnog turizma te dosadašnjoj provedbi i učinkovitosti mjera usmjerenih razvoju ruralnog turizma u Koprivničko-križevačkoj županiji s razine donositelja odluke ruralnog razvoja.
Sekundarnom metodom podataka istraživana je i proučavana dostupna literatura o zadanoj tematici te su prikupljeni parametri koji karakteriziraju prirodnu, gospodarsku i društvenu razinu razvoja ruralnog turizma. Obilaskom postojećih ruralno turističkih destinacija Koprivničko-križevačke županije prikupljena je fotodokumentacija te je istražena gastronomska ponuda Županije. Komparativnom metodom izvršena je usporedba svih kvantitativnih parametara između Koprivničko-križevačke županije i Republike Hrvatske kako bi se izračunao indeks uspješnosti provođenja mjera za razvoj ruralnog turizma u analiziranoj županiji. SWOT analizom prikazane su glavne prednosti, mogućnosti, nedostatci i prijetnje Koprivničko-križevačke županije kao ruralno turističke destinacije kako bi se dale preporuke za daljnji razvoj ruralnog turizma u županiji.
Na temelju navedenih metoda zaključuje se da ruralni turizam u Koprivničko-križevačkoj županiji ima trend rasta zahvaljujući bogatoj gastronomskoj ponudi, prirodnoj i kulturnoj raznolikosti, dobroj ponudi turističkih atrakcija te dobro sačuvanoj prirodi. Izračunati indeks uspješnosti provođenja mjera za razvoj ruralnog turizma pokazuje da Koprivničko-križevačka županija ne zaostaje u razvoju ruralnog turizma u odnosu na ostale županije u RH, jer pokazuje da su te mjere za 16,49% uspješnije iskorištene u odnosu na prosjek Hrvatske. Najveći utjecaj na pozitivan indeks imaju prirodne i društvene varijable, pa bi se buduće mjere ruralnog razvoja odnosno razvoja ruralnog turizma trebale kreirati na način da utječu na povećanje pozitivnog učinka gospodarskih varijabli.Thesis topics are the current state of rural tourism and measures for its development in Croatia and Koprivnica-Križevci County. It is based on the results of previous research and on newer data; and it analyses the offer of subjects in rural tourism according to the National catalogue of rural tourism, support programmes and grants. It is clear that rural tourism in Croatia has a trend of growth and the question is if the development of rural tourism in Koprivnica-Križevci County fulfils all relevant criteria (natural, social, and economic) which would make it successful.
The thesis is based on the research of natural, social and economic levels of rural tourism development and current state of implantation and effectiveness of development measures focused on rural tourism development in Koprivnica-Križevci County; from the decision-making level.
The secondary level of analysis includes available literature on the topic and gathered parameters which characterise natural, economic and social levels of rural tourism development. Through visits to several destinations of rural tourism in Koprivnica-Križevci County photo material was gathered, and the gastronomy of the County was researched. Using comparative method, quantitative parameters between Koprivnica-Križevci and the Republic of Croatia were compared, in order to calculate the success index of implemented measures of rural development in the County. Through SWOT analysis, strengths, weaknesses, opportunities and threats of Koprivnica-Križevci County as rural tourist destination were mapped in order to give recommendations for future development oc rural tourism in the County.
Based on aforementioned methods, it is concluded that rural tourism in Koprivnica-Križevci County has the trend of growth, due to its rich gastronomy, natural and cultural diversity, solid offer of tourist attractions and preserved environment. Calculated success index of implemented measures of rural development shows that Koprivnica-Krizevci County, when compared with other Croatian counties, does not fall behind in the development of rural tourism since development measures are 16.49% more effective than Croatian average. The highest impacts on positive results have natural and social variables. Therefore, future measures for development of rural tourism should be made in such way that they increase the positive impact of economic variables