Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
MACHINERY AND EQUIPMENT AT THE PIG FARM VELIKI OTOK, LEGRAD
No full textU radu se istražuju strojevi i uređaji na Svinjogojskoj farmi Veliki Otok, Legrad, u vlasništvu tvrtke ŽITO d.o.o. Istraživana je funkcionalnost i prikladnost korištenih strojeva i uređaja za primjenu suvremene tehnologije reprodukcije i tova svinja na farmi kapaciteta 1400 krmača i 40000 prasadi do 25 kg žive mase godišnje. U radu su korišteni primarni podaci prikupljeni intervjuiranjem tehnologa na farmi i sekundarni literaturni podaci o suvremenoj tehnologiji i primjeni strojeva i opreme u svinjogojstvu. Pri tom su korištene metode analize, sinteze, komparacije i deskripcije. Istraživanje je potvrdilo da korišteni strojevi i uređaji na Svinjogojskoj farmi Veliki Otok, Legrad osiguravaju primjenu suvremene tehnologije uzgoja svinja sa zaokruženim proizvodnim procesom reprodukcije i tova, od tek oprasene prasadi do tovljenika završne mase 110 kg
RURAL TOURISM IN KOPRIVNICA-KRIŽEVCI COUNTY THROUGH RURAL ADDRESS BOOK
No full textRuralni turizam skupni je naziv za aktivnosti i oblike turizma koji se odvijaju u ruralnom prostoru. Određen je prirodnim i kulturnim resursima kojima obiluju hrvatska ruralna područja i čine temelj za ruralni razvoj. S obzirom da ne postoji jedinstveno mjesto na kojem turisti mogu pronaći sve informacije vezane uz ruralni turizam i ruralno turističke usluge, Udruga ruralnog turizma Hrvatske tijekom 2023. godine pokrenula je izradu ruralnog adresara koji daje uvid u pružatelje usluga u različitim posebnim oblicima turizma koji se odvijaju u ruralnim područjima i turističke usluge koje pružaju, i to po županijama. Osim pružatelja usluga u ruralnom turizmu, ruralni adresar daje uvid i u sadržaje aktivnog turizma kao što su sportsko-rekreacijske staze. Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine navodi kako je na razini Hrvatske turistička ponuda ruralnog turizma slabo razvijena, odnosno da je ruralni turizam nisko percipiran i nedovoljno profiliran pa je ruralni adresar jedan od načina rješavanja navedene problematike. U ovom radu cilj je bio prikazati i opisati ruralni turizam s naglaskom na seoski agroturizam Koprivničko-križevačke županije kroz analizu postojećih podataka iz ruralnog adresara te zaključiti koliko je razvijen seoski agroturizam u toj županiji u odnosu na druge županije u Republici Hrvatskoj. Rezultati istraživanja pokazali su da u Koprivničko-križevačkoj županiji postoji 21 pružatelj usluga seoskog agroturizma koji pruža turističke usluge, a usporedbom tih podataka s ostalim županijama može se zaključiti da je seoski agroturizam turizam u analiziranoj županiji slabije razvijen. Osim samih seoskog agroturizma, u Koprivničko-križevačkoj županiji razvijeni su i ostali oblici ruralnog turizma to jest lovni i ribolovni, aktivni i kulturni turizam kojem županija pridaje jako veliku važnost i aktivno radi na razvitku navedenih oblika ruralnog turizma
RECOGNIZABILITY OF MEĐIMURJE THROUGH WINE TOURISM
No full textDanas su turisti vrlo otvoreni i znatiželjni i pri posjeti određene turističke destinacije traže autentična i jedinstvena iskustva. Upoznavanje i konzumacija lokalne hrane i vina stvara kod turista poseban doživljaj. Posjećujući područje na kojem se uzgaja vinova loza i organizira degustacija vina, turist dolazi u neposredni kontakt s kulturom domaćina, razmjenjuje iskustva, upoznaje kulturu turističke destinacije. U ovom radu istražuje se koliko je Međimurje prepoznatljivo kroz vinski turizam. Za potrebu izrade rada analizirani su podatci iz ruralnog adresara Udruge ruralnog turizma Hrvatske o vinarijama Međimurja te je provedena online anketa na 290 ispitanika koji žive izvan Međimurske županije. Temeljem podataka iz ruralnog adresara rezultati istraživanja pokazuju da u Međimurju postoji 50 objekata kategoriziranih pretežito kao agroturizam, vinotočje ili kušaonica. U vinogradarsku regiju Središnje bregovite Hrvatske spada Međimurje, podregija na krajnjem sjeveru Hrvatske koja na izrazito pristupačnoj i dobro označenoj Međimurskoj vinskoj cesti, u svim godišnjim dobima nudi vinske atrakcije kroz 21 registriranu kušaonicu i izletišta. Većina ispitanika u anketnom istraživanju potvrdila je da vinski turizam ima najveći potencijal u Međimurju u odnosu na druge oblike ruralnog turizma. Međutim, oko tvrdnje da je Međimurje vinsko-turistički „biser“ kontinentalne Hrvatske podijeljena su mišljenja ispitanika. Dok se jedan dio ispitanika slaže s tvrdnjom, ostatak smatra da su druge hrvatske vinske regije više prepoznate kroz vinski turizam. Za Međimursku robnu marku Pušipel više od polovice ispitanika nije čulo, trećina ispitanika je za tu robnu marku čulo, ali još uvijek nisu kušali vino te robne marke, dok je samo 16% ispitanika čulo i probalo Pušipel. Iznenađuje podatak da je 87,6% ispitanika već posjetilo Međimurje, a prema odabiru top tri atrakcije – Mađerkin breg, Spa & Sport Resort Sveti Martin i manifestaciju Porcijunkulovo – može se pretpostaviti da su to destinacije na kojima su ispitanici uživali. Može se zaključiti kako vinski turizam postaje sve prepoznatljiviji za Međimurje, no sve ruralno-turističke atrakcije morale bi biti povezane i prikazane na jednom mjestu kako bi budućem turistu bilo lakše napraviti plan putovanja i uživanja u istima, a što bi omogućila javna objava podataka iz ruralnog adresara od strane Udruge ruralnog turizma Hrvatske
USPOREDBA RAZLIČITIH SORATA RAJČICE U TIPU VOLOVSKOG SRCA
No full textRajčica je jedna od povrtnih kultura koja se najviše koristi za prehrani ljudi. U posljednje vrijeme prisutan je velik broj sorata i hibrida na tržištu, ali je još uvijek među vrtlarima jedna od najtraženijih sorata volovsko srce. U svrhu ocjenjivanja morfoloških karakteristika volovskog srca na Visokom gospodarskom učilištu postavljen je pokus sa pet autohtonih sorata, dvije standardne sorte i jednom hibridnom sortom u tipu volovskog srca. Tijekom vegetacije provedeni su morfološki opisi prema UPOV – im deskriptorima na biljkama u tipu volovskog srca. Razlike su bile vidljive u veličini listova, nazubljenosti liski, te obliku, veličini i boji plodova. Od istraživanih sorata u tipu volovskog srca bile su samo četiri autohtone sorte, dok standardne sorte certificirane kao volovsko srce nisu bile u tipu volovskog srce, kao ni hibridna sorta Amauri. Stare sorte korištene u ovom istraživanju predstavljaju vrijedan genetski materijal te treba provesti daljnje umnažanje, odabir biljaka i pohraniti sjeme u Nacionalnu banku biljnih gena
ECOLOGICAL BEHAVIOR AND ECOLOGICAL FOOTPRINT OF RESIDENTS OF THE CITY OF BJELOVAR AND ITS SURROUNDINGS
No full textU ovom radu istražuje se održivi razvoj i ekološki otisak na lokalnom primjeru grada Bjelovara i okolice. Detaljnom analizom lokalnih znanja, stavova i praksi u području održivog razvoja i ekološkog otiska, nastojat će se odgovoriti na ključno pitanje: Jesu li građani spoznali važnost održivih navika kojima dovode do smanjenja vlastitog ekološkog otiska? Za potrebe rada provedeno je anonimno anketno istraživanje na uzorku od 210 ispitanika s područja Grada Bjelovara i okolice. Prema rezultatima istraživanja, stanovnici Grada Bjelovara i okolice u različitoj su mjeri usvojili ekološki prihvatljive navike i ponašanja u različitim područjima djelovanja, no još uvijek izostaje potpuna svijest o važnosti očuvanja okoliša za buduće generacije. Stoga je potrebno konstantno provoditi edukacije s ciljem promocije ekološki prihvatljivijih ponašanja kako bi se građane potaknulo na usvajanje održivijih navika i smanjenje vlastitog ekološkog otiska.This paper investigates sustainable development and ecological footprint using the local example of the city of Bjelovar and its surroundings. Through a detailed analysis of local knowledge, attitudes and practices in the field of sustainable development and ecological footprint, an attempt will be made to answer the key question: Have citizens realized the importance of sustainable habits that lead to a reduction in their own ecological footprint? For the purposes of the paper, an anonymous survey was conducted on a sample of 210 respondents from the city of Bjelovar and its surroundings. According to the results of the research, the residents of the City of Bjelovar and its surroundings have adopted environmentally friendly habits and behaviors to varying degrees in different areas of activity, but there is still a lack of full awareness of the importance of preserving the environment for future generations. Therefore, it is necessary to constantly conduct education with the aim of promoting more environmentally friendly behaviors in order to encourage citizens to adopt more sustainable habits and reduce their own ecological footprint
PRODUCTION OF CUCUMBERS FOR PROCESSING ON PRODUCTION AREAS OF PODRAVKA D.D.
No full textSAŽETAK Proizvodnju krastavaca za preradu Podravka d.d. već nekoliko godina organizira na vlastitim proizvodnim površinama. U 2024. godini proizvodnja je organizirana na površini od 3,4 hektara. Uz tri hibridne sorte koje se u uzgoju nalaze od prije, u proizvodnju su uključena i dva nova hibrida na manjim površinama s ciljem da se utvrdi njihov prinos i kvaliteta za potrebe prerade u usporedbi s postojećim hibridima u uzgoju. Krastavci su uzgajani iz presadnica, na crnoj polietilenskoj foliji, na armaturi uz sustav za navodnjavane kapanjem. Presadnice za sadnju uzgajane su u plasteniku, a sadnja je obavljena 21. svibnja. 2024. ručnim topovima. Potrebna količina gnojiva dodana je dijelom prije sadnje mineralnim gnojivima, a dijelom u prihranama putem sustava za navodnjavanje. Zaštita od bolesti i štetnika provedena je preventivno i kurativno, a navodnjavanje prema potrebi. Berba krastavaca trajala je od 20. lipnja 2024. do 26. kolovoza 2024. Obavljana je svaki ili svaki drugi dan i to u jutarnjim satima kad nisu velike vrućine. Ubrani krastavci odmah nakon berbe otpremljeni su u tvornicu Kalnik u Varaždinu na preradu. S proizvodne površine ukupno je ubrano 140.046 kg krastavaca za preradu. Između uzgajanih hibridnih sorata utvrđene su razlike u prinosu i istraživanim parametrima kvalitete
CHALLENGES AND OPPORTUNITIES IN ORGANIC AGRICULTURE: ANALYSIS OF THE WORK OF AUTHORIZED CONTROL BODIES IN CROATIA
No full textEkološka poljoprivreda postaje sve važniji segment poljoprivredne proizvodnje, pružajući održivu alternativu konvencionalnim metodama. Ovaj rad istražuje izazove i prilike s kojima se ovlaštena kontrolna tijela suočavaju u procesu nadzora i certificiranja ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Glavni naglasak stavljen je na prilagodbu novim tehnologijama, usklađivanje s europskim regulativama te održavanje povjerenja potrošača i proizvođača. Kroz intervjue s predstavnicima kontrolnih tijela analizirani su suštinski izazovi, poput niske informatičke pismenosti korisnika i čestih promjena regulativa, ali i prilike, poput širenja na nova područja akreditacije i unaprjeđenja poslovanja kroz nove tehnologije. Rezultati pokazuju da su izazovi u najvećoj mjeri povezani s prilagodbom zahtjevima novog zakonodavstva i potrebom za edukacijom korisnika, dok prilike leže u širenju akreditacijskih područja i boljoj suradnji s međunarodnim institucijama. Uvođenje modernih tehnologija identificirano je kao značajan, ali ne i presudan faktor za učinkovitost certificiranja. Ovim radom naglašena je važnost kontinuirane edukacije i transparentnosti u radu kontrolnih tijela kako bi se osigurala održivost ekološke proizvodnje u Hrvatskoj.Organic agriculture is becoming an increasingly significant segment of agricultural production, providing a sustainable alternative to conventional methods. This thesis explores the challenges and opportunities faced by accredited control bodies in the process of monitoring and certifying organic products in Croatia. The main emphasis is placed on adapting to new technologies, harmonizing with European regulations, and maintaining the trust of consumers and producers. Key challenges, such as low digital literacy among users and frequent regulatory changes, were analysed through interviews with representatives of control bodies, as well as opportunities, such as expanding into new areas of accreditation and improving business through modern technologies. The results show that the challenges are mostly related to adapting to the requirements of new legislation and the need for user education, while opportunities lie in expanding accreditation areas and enhancing cooperation with international institutions. The introduction of modern technologies has been identified as a significant, but not critical factor for the efficiency of certification. This research emphasizes the importance of continuous education and transparency in the work of control bodies in order to ensure the sustainability of organic production in Croatia
UČINAK TRETIRANJA SJEMENA KUKURUZA POLIMERSKOM EMULZIJOM, BAKTERIJSKIM BIOSTIMULATORIMA I NJIHOVOM KOMBINACIJOM NA PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA
No full textNa Veleučilištu u Križevcima 2022. godine postavljen je pokus na dva hibrida kukuruza, Carioca i BC 572. Tretirani su biostimulatorima i polimerskom emulzijom kako bi se vidio utjecaj na prinos. Ispitano je šest varijanti: kontrola, Flobond SC101, BPH04, BPH04 + Flobond SC101, BSH05 i BSH05 + Flobond SC101. Flobond SC101 je polimer koji nanesen na sjeme tijekom vegetacije ima ulogu da pospješi apsorpciju vode iz tla i u sušnom periodu smanji stres biljke uzrokovan sušom. Korištene su i bakterije BPH04 i BSH05 koje služe kao biostimulatori i utječu na bolji rast i razvoj biljaka. Cilj pokusa i cijelog istraživanja bio je utvrditi kako ti preparati utječu na prinos zrna te na sklop, hektolitarsku masu i masu 1000 zrna. U komponenti sklopa nisu dobivene značajne razlike ni odstupanja te nema velikog utjecaja na tu komponentu. Što se prinosa tiče, varijanta sa BSH05 + Flobond SC101 dala je nešto veće prinose od ostalih varijanti kod oba hibrida. Hektolitarska masa nije se znatno razlikovala ni u jednoj varijanti kod oba hibrida, dok je kod mase 1000 zrna opet vodeća varijanta BSH05 + Flobond SC101 koja daje najveću masu 1000 zrna kod oba hibrida
USPOREDBA LABORATORIJSKE I POLJSKE KLIJAVOSTI ODABRANIH SORATA SJEMENSKE SOJE (Glycine max L.)
No full textSoja je važna kultura u proizvodnji sjemena u Hrvatskoj, iz godine u godinu se povećavaju površine pod sjemenskom sojom. U proizvodnji soje velik problem predstavlja snižena klijavost sjemena čiji uzrok su nenormalni klijanci koji se kod soje javljaju u puno većem postotku nego kod zrnatih mahunarki. Cilj istraživanja je ispitati razliku između poljske i laboratorijske klijavosti šest sorata sjemenske soje. U svrhu određivanja razlike između laboratorijske i poljske klijavosti provedeno je istraživanje u laboratoriju i na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. U istraživanju je korišteno šest sorata soje dorađene u ovlaštenim doradama. Nakon provedenih pokusa utvrđeno je da je laboratorijska klijavost veća od poljske, te da nenormalni klijanci ne kliju u poljskim uvjetima. Razlog snižene poljske klijavosti osim nenormalnih klijanaca su i klimatski uvjeti, posebice suša u ovoj vegetacijskog godin
UTJECAJ EKOLOŠKE I BIOLOŠKO – DINAMIČKE GNOJIDBE NA PRINOS RAJČICE NA GOSPODARSTVU BUFFALO BILL CITY
No full textRajčica (lat. Lycopersicum esculentum) jednogodišnja je biljka iz porodice Solanacae. Uzgaja se na polju te u plastenicima i staklenicima. Biološko-dinamička poljoprivreda preteča je ekološkoj poljoprivredi. Oba sustava naglašavaju izgradnju plodnosti tla dodatkom komposta te životinjskih i biljnih gnojiva. Zajednički su principi zabrana upotrebe pesticida i drugih sintetičkih pripravaka, prirodno kontroliranje štetnika te agrotehnika. Glavna razlika između biološko-dinamičke i ekološke poljoprivrede upotreba je biljnih, životinjskih i mineralnih pripravaka koji se u biodinamičkom uzgoju primjenjuju na kompost, tlo i usjeve zbog stimulacije procesa kompostiranja, poboljšanja mikrobiološke aktivnosti tla te hranjenja usjeva. Gospodarstvo Buffalo Bill City, smješteno u okolici Zadra. Napravljeno je istraživanje s prikazanom usporedbom utjecaja gnojidbe na prinos rajčice koristeći se ekološkim i biodinamičkim metodama uzgoja. Rajčica je posađena na dvjema odvojenim parcelama. Na parceli BD upotrijebljeni su biološko-dinamički kompost i pripravci, a na parceli EKO upotrjebljeni su organska gnojiva i kompost. U rezultatu istraživanja utvrđeno je, temeljem prinosa, da je svaka biljka ekološki uzgojene rajčice ostvarila približno kilogram veći prinos nego biodinamički uzgojena rajčica. Razlika u ukupnom prinosu iznosi 7 kilograma