Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
TURISTIČKE MANIFESTACIJE KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE U FUNKCIJI RURALNOG RAZVOJA
No full textPredmet ovog rada je analiza turističkih manifestacija Koprivničko - križevačke županije i njihov utjecaj na ruralni razvoj spomenutog područja. U radu je korištena metoda intervjua, a intervjuirani su direktori Turističkih zajednica gradova Koprivnice, Križevaca i Đurđevca koji sudjeluju u organizaciji Podravskih motiva, Renesansnog festivala, Križevačkog velikog spravišča i Picokijade. Uočen je doprinos ovih turističkih manifestacija ruralnom razvoju Županije praćenjem podataka o turističkim pokazateljima u Županiji, promoviranjem povijesne i kulturološke posebnosti ovoga kraja, te uključivanjem lokalnog stanovništva u program događanja u kulturno-umjetničkom izričaju ili proizvodnoprodajnom segmentu.
Usprkos nedovoljnim financijskim sredstvima, analizirane manifestacije imaju pozitivan učinak na ruralno područje u društvenom i gospodarskom smislu, te pokazuju tendenciju rasta važnu za ukupan ruralni razvoj ovog područja
UTJECAJ REDNOG PRASENJA NA REZULTATE U PRASILIŠTU FAKULTETA ZA KMETIJSTVO IN BIOSISTEMSKE VEDE, UNIVERZE V MARIBORU
No full textCilj istraţivanja je bilo utvrditi utjecaj rednog prasenja na veličinu legla u Uzgojnom centru za svinje u Mariboru za krmače pasmina njemački landras i autohtone krškopoljske krmače. Promatrana su svojstva plodnosti: broj ukupno oprasene, ţivooprasene i mrtvooprasene prasadi u leglu. Podaci za istraţivanje prikupljeni su iz evidencije u Uzgojnom centru za svinje u razdoblju od 2010. – 2015. U analizu je uključeno ukupno 27 krmača. Podaci o veličini legla uključivali su zapise od prvog do 11 prasenja, kriterij grupiranja je bio broj prasenja i više od tri krmače u skupini.
U skupini krmača sa dva legla je vidljivo da je u drugom leglu bilo 25% prasadi više uz 1,1% više ţivooprasene prasadi, što je značajno bolji rezultat. U skupini krmača sa tri legla prosječan broj ţivooprasene prasadi bio je 12,19, prosječni postotak mrtvooprasene prasadi je bio 4,8% što je dobar rezultat.
Za skupinu krmača sa sedam prasenja prosječni broj ţivooprasene prasadi po leglu bio je 12,23 i moţe vidjeti kako broj ţivooprasene prasadi raste do četvrtog legla pa nakon toga pada. Prosječni postotak ţivooprasene prasadi kod krmača sa sedam legala iznosi 87,3% dok je mrtvooprasene bilo 12,7% što je neprihvatljivo.
Najviše ţivooprasene prasadi (13,7) prosječno po leglu su imale krmače sa šest legala, a najmanje mrtvooprasene prasadi (0,37) krmače sa dva legla. Treba naglasiti da su krmače na farmi općenito imale vrlo dobre rezultate oprasivosti, malo mrtvooprasene prasadi (svega 1,74) prosječno po leglu i prosječno 11,84 ţivooprasene prasadi.
Moţe se zaključiti da redni broj prasenja utječe na veličinu legla i rezultate oprasivosti, no, veličina legla je od prasenja do prasenja nepravilno varirala te je broj prasadi prema rednom leglu i rastao i padao. Broj ţivooprasene prasadi kod nekih krmača pada već nakon trećeg legla, dok kod nekih krmača veličina legla raste do petog legla bez obzira na ukupan broj prašenja
Utjecaj supstrata na proizvodnju pelargonija na OPG-u Pavičić
No full textPelargonija je vodeća biljka ljetnih cvjetnica, te svojim varijantama boja uljepšava mnoge prozore, balkone i okućnice. Pelargonije pri uzgoju u posudi hranu uzimaju iz supstrata, te je zbog toga vaţno osigurati kvalitetan supstrat za uzgoj. Istraţivanje je provedeno tijekom 2014. godine na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Pavičić iz Grubišnog Polja s ciljem da se odabere najpovoljniji supstrat u uzgoju pelargonija. Pokus je bio postavljen u plastenicima po slučajnom bloknom rasporedu. Najbolje rezultate istraţivanja pokazale su pelargonije iz treće varijante, uzgajane na supstratu TS3 sa zeolitima i Maxigreenom. Najmanje vrijednosti u svim parametrima istraţivanja zabiljeţene su na pelargonijama uzgajanim na TS3 supstratu bez dodataka
ULOGA KRIŽEVAČKIH ŠTATUTA U RAZVOJU RURALNOG TURIZMA
No full textU radu se analizira uloga Križevačkih štatuta u razvoju ruralnog turizma križevačkog kraja. Osobito se analizira poveznica između Štatuta i turističkih manifestacija, sajmova, projekata i udruga kako bi se prikazala postojeća i buduća uključenost štatuta u ruralni turizam i ruralni razvoj. Čitanjem i analiziranjem sadržaja Križevačkih štatuta, prikupljanjem podataka iz ostalih dostupnih izvora te provedbom intervjua s direktoricom Turističke zajednice grada Križevaca dobiven je cjeloviti uvid u potencijale razvoja ruralnog turizma temeljem kojih su definirane moguće smjernice za njegovo unaprjeđenje. Križevački štatuti su među najvažnijim kulturološkim, povijesnim i tradicijskim vrijednostima i posebnostima ovoga kraja što omogućuje da se pozitivni učinci turizma koji u svoju ponudu uključuju Štatute, prošire na gospodarske, društvene i druge aspekte razvoja ovoga kraj
DETERMINACIJA, SAKUPLJANJE SJEMENA I INVENTARIZACIJA TRADICIJSKIH CVJETNIH VRSTA U VARAŽDINSKOJ ŽUPANIJI
No full textSeoski vrtovi neizostavan su dio kulturne baštine nekoga kraja te su se razvijali usporedno s razvojem određenog ruralnog područja. Glavna karakteristika tradicionalnih cvjetnih vrtova je da podsjećaju na prirodna staništa biljaka koje se nalaze u njima. Tradicijske cvjetne vrste autohtone su vrste određenog kraja. One se mogu podijeliti na jednogodišnje, dvogodišnje i višegodišnje cvijetne vrste. Od jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta najviše su se uzgajale one vrste koje se same zasiju puput nevena (Calendula officinalis), turskih karanfila (Dianthus barbatus), srebrenke (Lunaria annua), uresnice (Cosmos bipinnatus), suncokreta (Helianthus annus), ukrasnog sljeza (Althaea rosea) itd. Terensko istraživanje provedeno je na području Varaždinske županije. Cilj istraživanja bio je pronaći vrtove sa što više tradicijskih cvjetnih vrsta. Ukupno su obavljena 3 istraživanja, prvo istraživanje (pronalazak vrtova) obavljeno je u travnju, a tijekom istraživanja obiđen je velik broj vrtova od kojih su izabrana samo tri vrta. Drugo terensko istraživanje obavljalo se u vrijeme cvatnje biljaka, te je obuhvaćalo determinaciju biljaka. Provedeno je mjerenje visine svake biljke te određivanje njezine boje. Treće terensko istraživanje obuhvaćalo je prikupljanje sjemena određenih biljnih vrsta te je zbog različitog raspona njihove cvatnje trajalo od lipnja do rujna. Rezultati istraživanja provedenog na području Varaždinske županije pokazuju da na tom području ima mnoštvo tradicijskih cvjetnih vrsta. Iako nema mnoštvo tradicijskih cvjetnih vrtova u kojima se cvjetne vrste sade u sklopu povrtnjaka, ima mnoštvo tradicijskih cvjetnih predvrtova i okućnica bogatih starinskim cvijećem. Najviše zastupljene tradicijske cvijetne vrste na istraživanom području su turski karanfili (Dianthus barbatus), božur (Paeonia sp.), neven (Calendula officinalis), crnjika (Nigella damascena), kadifice (Tagetes sp.), zijevalice (Antirrhinum majus) i ukrasna lupina (Lupinus polyphyllus)
DRUŠTVENI ZNAČAJ URBANIH VRTOVA U GRADU ZAGREBU
No full textU ovom radu analizira se društveni značaj urbanih vrtova u Gradu Zagrebu putem provedbe intervjua sa stručnjacima zaduženima za razvoj urbanih vrtova i korisnika tih vrtova. Iako urbani vrtovi postoje već desetljećima u Gradu Zagrebu i postojali su primarno zbog uzgoja hrane za vlastite potrebe, danas su urbani vrtovi važni zbog jačanja svijesti o njihovoj ulozi u održivom razvoju, utjecaju ekološki uzgojene hrane na zdravlje čovjeka kao i pokretanju projekta Gradski vrtovi uz potporu grada Zagreba. Projekt Gradski vrtovi nastao je participacijom i aktivnim sudjelovanjem građana i civilnih udruga te sudjelovanjem institucija Grada, koje su prepoznale želje i potrebe lokalnog stanovništva za proizvodnjom hrane. Druženje, briga za psihičko i fizičko zdravlje i potreba za sigurnom, zdravom i organskom hranom postaju glavni motivi suvremenih korisnika u korištenju urbanih vrtova što je potvrdilo i ovo istraživanje. Stručnjaci i vrtlari složili su se kako su Gradski vrtovi postali važan projekt u jačanju lokalne zajednice kroz inkluziju najranjivijih socijalnih kategorija društva, povezivanju građana preko zajedničkog održavanja vrtova kao i jačanju veza između članova obitelji. Proizvodnja hrane prema organskim načelima, organizirano prikupljanje otpada, edukacija, participacija građana unutar projekta Gradski vrtovi primjer su dobre prakse održivog načina života unutar Grada Zagreba
UTJECAJ SORTE NA KOMPONENTE PRINOSA MALINE
No full textMalina ( Rubus idaeus) je višegodišnja samonikla biljka, pripada redu Rosales, obitelji Rosaceae, podobitelji Rosaideae, rodu Rubus, podrodu Idaeobatus. Vjeruje se da je malina podrijetlom iz Juţne Azije i da je toliko stara da su je jeli i špiljski ljudi. Kroz vjekove cijenjena je kao ljekovita biljka. Stari Grci pripisivali su joj moć poticanja plodnosti, u koju su svrhu više koristili njene listove nego plodove. MeĊutim, oĉaravajući okus ploda maline najzasluţniji je za njen današnji status vrhunski popularnog voća.
Istraţivanje je provedeno na sortama maline Polka, Himbo Top i Sugana u nasadu malina vlasnika Kristijana Kolaka koji se nalazi u mjestu Selnik nedaleko od grada Ludbrega. Cilj ovog istraţivanja bio je utvrditi razlike izmeĊu sorata u visini stabljike, pri uobiĉajenom broju izboja, te u prinosu ploda kao i o njegovim karakteristikama. Temeljem provedenog istraţivanja moţe se zakljuĉiti da se plodovi maline istraţivanih sorata razlikuju u prinosu i kvaliteti ploda. Najveći prosjeĉni prinos izmjeren je kod sorte Polka, dok je najmanji kod sorte Himbo Top. Mjerenjem prosjeĉne duţine i širine ploda utvrĊeno je da su najveći plodovi kod sorte Polka, a najmanji kod sorte Himbo Topa
EKONOMSKA ANALIZA PROJEKTA NAVODNJAVANJA U KOPRIVNIČKOKRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI
No full textKoprivničko-križevačka županija je donijela Plan navodnjavanja, koji će se realizirati kroz faznu izgradnju i biti će temelj za razvoj sustava navodnjavanja na području Županije u segmentu planiranja, projektiranja i koordinacije izvođenja. U cilju utvrđivanja pretpostavke da plan navodnjavanja pridonosi razvoju poljoprivrede i da će se njegovom realizacijom postići šira društvena korist, izvršena je ekonomska analiza i procjena isplativosti Pilot projekta navodnjavanja Koljak. Analizirajući ključne rezultate istraživanja utvrđeno je da se implementacijom projekta navodnjavanja smanjuju troškovi proizvodnje u rasponu od cca 8% za kukuruz i žitarice, pa zatim cca 40% za soju, a na rajčici i papriki prinose je moguće povećati i za više od 100% u odnosu na prinose koji se postižu bez navodnjavanja. U slučaju Pilot projekta navodnjavanja Koljak predviđena ju struktura financiranja investicije u akumulaciju Sirova Katalena i retenciju Koljak je 100% od strane Države. Na poljoprivrednom gospodarstvu ulaganja u opremu za navodnjavanje i mehanizaciju preuzimaju krajnji korisnici, ali poljoprivrednici mogu kroz subvencije iz EU-IPARD programa za mehanizaciju i modernizaciju pokriti i do 50% troškova. Na taj način stvaraju uvjete za povećanje prinosa poljoprivredne proizvodnje i veću „otpornost“ poljoprivrednih kultura u sušnim i kišnim razdobljima, a ujedno je osigurana i konkurentska prednost nad onim proizvođačima koji nemaju riješenu poljoprivrednu proizvodnju kroz sustave navodnjavanja. Ključni rezultati istraživanja nedvojbeno potvrđuju obje postavljene hipoteze: 1. Ekonomskom analizom u tijeku implementacije projekta navodnjavanja značajno smanjujemo troškove proizvodnje poljoprivredne kulture 2. Projektnim pristupom uzgoju poljoprivredne kulture osiguravamo konkurentsku prednost, a time i opstanak na tržištuKoprivnica-Križevci county has brought irrigation plan, which will be realized through the construction phase and will be the foundation for the development of irrigation in the county in the area of planning, design and coordination of the execution. In order to determine the assumptions that irrigation plan contributes to the development of agriculture and that by its implementation broader social benefits will be achieved, economic analysis and evaluation of the cost-effectiveness of the Pilot Project irrigation Koljak was carried out. By analyzing the key results of the reaserch, it was found that the implementation of the irrigation project reduce production costs in the range of about 8% for maize and cereals, followed by approximately 40% for soybeans, and the tomatoes and peppers yields can be increased by more than 100% over, from the yields that are achieved without irrigation. In the case of pilot irrigation project Koljak, the structure of financing investments in the accumulation of Sirova Katalena and retention Koljak is 100% by the State. On-farm investment in irrigation equipment and machinery will be taken over by end-users, but farmers can through subsidies from the EU IPARD program for mechanization and modernization to cover up to 50% of costs. In this way, conditions for increasing the yield of the agricultural process and greater "resilience" of agricultural crops in the dry and rainy periods are achieved, and also the competitive advantage over that manufacturers that haven't solved agricultural production through irrigation systems is secured. Key research findings undoubtedly confirm both of the hypotheses: 1. By economic analysis in the progress of implementation of the irrigation project, we significantly reduce the cost of crop production 2. With Project access for growing crops, we provide a competitive advantage, and thus the survival on the marke
ODREĐIVANJE VREMENA BERBE POJEDINIH CVJETNICA NAMJENJENIH IZRADI SUHIH ARANŽMANA
No full textCvjetne vrste za izradu suhih aranžmana mogu se koristi kao ukras na gredici, za rez i za sušenje. Nisu zahtjevne u pogledu tla, vlage, otporne su na bolesti i štetnike, te zbog svojih pozitivnih karakteristike predstavljaju idealne vrste za gradske površine i privatne vrtove.
Ako se koriste za sušenje najvažnije je poznavati točno vrijeme berbe da bi cvjetovi zadržali oblik i boju. Istraživanje je provedeno na pet najpoznatijih cvjetnih vrsta Helichrysum bracteatum (slamnati cvijet), Ammobium alatum (suha bijela ruža), Helipterum roseum (ružičasti slamnati cvijet), Limonium sinuatum (statica), Gomphrena globosa (netresak).
Presadnice su istraživanih cvjetnih vrsta su uzgojene u plasteniku Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, a istraživanje u vegetaciji je provedno na vlastitom gospodarstvu u Donjem Fodorvcu. Tijekom vegetacije mjerena je visina biljaka, određivana duljina cvatnje, te najpovoljnije vrijeme berbe da bi cvjetovi zadržali boju i oblik.
Berba cvjetova se mora provoditi za vrijeme toplog i suhog vremena i u popodnevnim satima. Helichrysum bracteatum (slamnati cvijet), Ammobium alatum (suha bijela ruža) beru se kada su još u pupu. Ako se berba provodi kada su otvoreni i jezičasti i cjevati cvjetovi, nakon sušenja sredina cvijeta posmeđi i takvi cvjetovi ne izgledaju dekorativno u suhim aranžmanima. Berba Helipterum roseum (ružičasti slamnati cvijet) provodi se kada su otvoreni jezičasti cvjetovi jer se kod sušenja otvore u potpunosti. Kod berbe potpuno rascvjetnih cvjetova nakon sušenja latice počinju otpadati i sredina cvjeta posmeđi. Kod Limonium sinuatum (statica) pravo vrijeme berbe je kada se svi cvjetići otvore u cvatu i stabljika prilikom lomljena rukom lagano mora pucati. Ako cvat ostane duže na cvjetnoj gredici nakon sušenja cvjetići poprimaju smećkastu boju i propadaju. Gomphrena globosa (netresak) se bere kada formira cvat u obliku loptice. Ako se loptica izduži i poprimi smeđu boju nije za sušenje. Gomphrena globosa unatoč tome što je najniža istraživana vrsta daje najviše cvjetnih grana i cvjetova za sušenje.
Samo pravilnim momentom berbe osiguravamo zadržavanje moroloških krakteristika i boje cvijeta kod ovih vrsta nakon sušenja
Implementacija sustava globalno dobre poljoprivredne prakse na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima
No full textTijekom travnja 2012. u okviru EU Tempus IV projekta: 158714-TEMPUS-ESTEMPUS-JPHES “Improving Academia-Industry Links in Food Safety and Quality Management” provedena su dva inicijalna pregleda po procedurama GLOBALG.A.P. –
Good Agricultural Practice Standard Requirements for Integrated farm Assurance (IFA/Livestock/Cattle & Sheep). Nakon prvog inicijalnog pregleda od 24 primarne obveze, na njih 4 je odgovoreno negativno, a od 22 sekundarne obveze, negativno je odgovoreno na 7. Nakon drugog inicijalnog pregleda, koji je uslijedio u roku od svega 16 dana od prvoga, od 24 primarne obveze na njih 3 je odgovoreno negativno, a od 22 sekundarne obveze na njih 5 odgovoreno je negativno. U samo 16 dana od prvog do drugog inicijalnog pregleda ostvarena su znatna poboljšanja i ispunjena je još jedna primarna obveza i dvije sekundarne obveze. Neprijeporna je i činjenica da je razina dobre poljoprivredne prakse na ekonomiji VGUK vrlo visoka i implementacija GLOBALG.A.P. sustava zasigurno bi poboljšala konkurentsku sposobnost te najstarije obrazovne i istraživačke institucije u Hrvatskoj, s tradicijom kontinuiranog rada više od 155 godina. Razlozi zbog kojih nije provedena certifikacija prema GLOBALG.A.P. – Good Agricultural Practice Standard Requirements for Integrated farm Assurance (IFA/Livestock/Cattle & Sheep) su ekonomske i radno-sociološke prirode