Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
IZRAVNA PLAĆANJA U STOČARSTVU U 2012. I 2013. GODINI
No full textIzravna potpora definira se kao novčana potpora koja se svake godine dodjeljuje poljoprivrednicima za biljnu i/ili stočarsku proizvodnju, kao potpora njihovom dohotku, a poljoprivrednici se za nju prijavljuju jednom godišnje. Izravna plaćanja u poljoprivredi provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Osnovni uvjeti za ostvarenje potpore mjere ruralnog razvoja i izravnih plaćanja u stočarstvu za analiziranu 2012. i 2013. godinu određeni su 2010. godine sukladno Zakonu o državnoj potpori u poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 60/10).
Stočarska proizvodnja ima važnu ulogu u poljoprivrednoj djelatnosti Republike Hrvatske s udjelom od 31,7% od ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, a za svaku granu stočarstva te posebno za očuvanje izvornih i zaštićenih pasmina određeni su iznosi i uvjeti dobivanja potpora. Analizom stočarske proizvodnje utvrđeno je da samo konjogojstvo i pčelarstvo ima kontinuirani trend rasta do 2013. godine. Vjerojatno je to jedan od razloga da su se izravne potpore u 2013. u odnosu na 2012. godinu povećale u području govedarstva, ovčarstva i kozarstva, a u području svinjogojstva i očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina ostaju ist
UREĐAJI I OPREMA ZA PRIMJENU GNOJOVKE U POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI
No full textVraćanjem hranjivih tvari u tlo dobivaju se veći prinosi i bolja plodnost tla. Jedan od načina kako to postići je uporaba gnojovke, odnosno polutekućeg stajskog gnojiva bez stelje. Gnojidba se smatra jednom od najvažnijih agrotehničkih mjera u uzgoju biljaka i pravilna primjena gnojiva je važna da bi se dobili kvalitetni i visoki prinosi. Mehanizacija koja se koristi u korištenju gnojovke treba biti izrađena tako da očuva hranjive tvari u gnojovci i da se što bolj može unijeti u tlo. Strojevi koji se koriste za primjenu gnojiva moraju ispunjavati sve tehničke zahtjeve zbog pravilne primjene gnojiva i što manjih gubitaka. To je kod nas propisano Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi. Međutim, kod nas u praksi se još uvijek slabo primjenjuju modernizirani uređaji za gnojidbu u usporedbi s ostalim državama EU
USPOREDBA PROIZVODNJE I PLASMANA ODABRANIH SORTI MAĆUHICA NA OPG-U JAGODIĆ
No full textMaćuhica je dvogodišnja cvjetna vrsta koji se sadi u jesen i traje sve do ljeta, a može se saditi i u proljeće. Predstavlja jednu od najvažnijih cvjetnih vrsta za uzgoj na otvorenom. Veoma je dekorativna zbog svojih raskošnih baršunastih cvjetova jakih boja. Osim što služi kao ukrasna biljka koja krasi naše domove, ali i gradske parkove kojima donosi život u jesenskim i zimskim mjesecima. Na tržištu je prisutan veliki broj sorata maćuhica, a osnovna podjela je na krupnocvjetne i sitnocvjetne. Cilj istraživanja je usporediti proizvodnju i prodaju sitnocvjetnih i krupnocvjetnih sorata maćuhica. Istraživanje je provedeno na OPG-u Jagodić, gdje se maćuhice ne uzgajaju direktno iz sjemena, već se uzgoj temelji na gotovim presadnicama. Rezultati istraživanja pokazuju da su koraci u proizvodnji kod obje sorte identični, te nema razlike u ulaganjima. Krupnocvjetna sorta je prodavanija od sitnocvjetne, a najisplativija je prodaja na kućnom pragu
PROIZVODNO-DEMONSTRACIJSKI POKUS SA SORTAMA SOJE NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU TRSTENJAK U 2015.
No full textSoja je danas jedna od najznačajnijih uljarica u svijetu. S porastom stanovništva
raste i značaj soje. Od zrna soje prave se različita jela ,a veliku važnost soja ima i u
industrijskoj proizvodnji. Sojino ulje je prvo u proizvodnji biljnih ulja te se 95% ulja
koristi za ljudsku prehranu. U radu se analizirao proizvodno - demonstracijski pokus sa
sortama soje na OPG Trstenjak, u Međimurskoj županiji u 2015. godini. U pokusu je bilo
posijano tri sorte sjemena soje: Ika, Zora Zlata. Pokus je bio zasijan 15.4.2015. u
optimalnim rokovima sjetve. Pretkultura je bio kukuruz. Tijekom vegetacije bilo je sušnih
perioda što je utjecalo i na prinose soje. Ukupno je bilo pobrano 17,28 tona soje na
površini od 6 ha. Prosjek prinosa je 2.879 t/ha, prosjek vlage je bio 12.97%, prosjek
hektolitarske mase je bio 69.09. OPG Trstenjak brine i o ekonomskoj računici, te je
utvrđeno da je soja iako je potrebno više njege isplativija od većine žitarica
PROIZVODNJA SILAŽNOG KUKURUZA NA OPG-U ČAKIJA ZA POTREBE BIO-PLINSKOG POSTOJENJA BIO-PLINARA ORGANICA, GREGUROVEC
No full textKukuruz se uzgaja u cijelom svijetu, a područje uzgoja vrlo mu je veliko, što mu omogućuje različita duljina vegetacije, raznolika mogućnost upotrebe i sposobnost kukuruza da može uspijevati na lošijim tlima i u lošijim klimatskim uvjetima. U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji i hranidbi goveda kukuruzna silaža je dragocjena krma. To je najjeftinije voluminozno energetsko krmivo za preživače. Siliranje kukuruza provodi se u vrijeme voštane zriobe zrna. Cilj ovog rada je bio prikazati isplativost proizvodnje i siliranja kukuruzne silaže za potrebe bioplinskog postrojenja Bioplinara Organica u Gregurovcu. Osnovni izvor prihoda na OPG Čakija je proizvodnja mlijeka. Kako cijena mlijeka neprestano pada, prisiljeni na promjene, na OPG Čakija odlučili su dio kukuruzne silaže plasirati u bioplinaru. Silažni kukuruz za tu namjenu posijan je na OPG-u Čakija na površini od 5 ha. Uz prosječan prinos od 51 t/ha i otkupnu cijenu od 0,25 kn/kg ostvaren je ukupan prihod od 63 750 kn, što nakon pokrića troškova od 17226 kn, daje ukupnu dobit od 46524 kn, ili 9305 kn/ha. Proizvodnja silažnog kukuruza kao sirovine za proizvodnju bioplina pokazala se je isplativom, uz veću i sigurniju zaradu nego što se može ostvariti od proizvodnje mlijeka
KAKVOĆA RADA KOMBAJNA U ŽETVI ŽITARICA PRI RAZLIČITIM EKSPLOATACIJSKIM UVJETIMA
No full textU završnom radu istraživana je kakvoća rada kombajna Fiat Laverda 3300 AL pri različitim eksploatacijskim uvjetima kod žetve zobi. Istraživanje je izvedeno na području općine Pregrada, na ravnom terenu i terenu s nagibom. Također, na oba terena, istraživanje je obavljeno i pri dvije različite radne brzine (3,5 km/h i 5 km/h). Istraživanje je pokazalo kako na kakvoću rada kombajna prilikom žetve zobi negativno utjeću veća radna brzina i kosi teren. Naime, pri većoj radnoj brzini na terenu s nagibom izračunati su dvostruko veći gubici od onih na ravnom terenu s manjom radnom brzinom
Irrigation of green areas of the city of Zagreb and the ability to use cadastre greenery for this purpose
No full textZa potrebe izrade plana navodnjavanja gradskog zelenila grada Zagreba na odabranoj parkovnoj površini u parku Diane Budisavljević, gradska četvrt Gornja Dubrava analizirani su klimatski uvjeti i izvršena su hidropedološka istraživanja. Determiniran je hipoglej mineralni. Također su izračunati elementi potrebni za navodnjavanje i preporučene su metode (načini) navodnjavanja. Analizom klimatskih uvjeta za grad Zagreb u tridesetogodišnjem razdoblju 1983. – 2012. i za razmatranu 2013. godinu iz mjesečnog kišnog faktora prema Gračaninu (Kfm) vidljivo je da Zagreb ima semihumidnu klimu s umjereno toplim klimatskim uvjetima. Tijekom razmatrane 2013. godine zabilježena su kolebanja u količini padalina u odnosu na prethodno razdoblje i nešto više prosječne temperature zraka. Na istraživanoj parkovnoj površini utvrđena je ilovasta tekstura tla. Tlo je malo porozno sa srednjim kapacitetom tla za vodu i vrlo malim kapacitetom tla za zrak, srednje je zbijeno. Sadržaj fiziološki aktivne vlage do 30 cm dubine iznosi 33,06 mm, a optimalne 16,02 mm. U razmatranom višegodišnjem razdoblju nedostatak vode javlja se u srpnju i kolovozu. U srpnju nedostatak vode iznosi 23,3 mm, a u kolovozu 34,8 mm. U 2013. godini nedostatak se pojavljuje u srpnju i iznosi od 71,2 mm. Izračunati nedostaci vode predstavljaju neto normu navodnjavanja, a bruto norma navodnjavanja veća je za 15%. Po izračunatom turnusu navodnjavanja preporuča se navodnjavanje u srpnju i kolovozu svakih šest do sedam dana ili se može odrediti početak navodnjavanja mjerenjem sadržaja vlage u tlu. Za navodnjavanje se preporuča metoda navodnjavanja kišenjem ili lokalizirano navodnjavanje minirasprskivačima. Također se preporučuje dopuna baze podataka GIS-a zelenih površina grada Zagreba klimatološkim, pedološkim i hidropedološkim podacima, kao i povezivanje baze s postojećim i budućim automatskim sustavima za navodnjavanje.
Ključne riječi: GIS zelenih površina, navodnjavanje, metode (načini) navodnjavanjaIn order to develop a plan for irrigation of urban greenery in the City of Zagreb on a selected surface in the park Diane Budisavljević, City district Gornja Dubrava climatic conditions were analyzed and hydropedological surveys were made. The type of soil determined is the hypogley mineral. The elements needed for irrigation were calculated and the methods of irrigation were recommended. The analysis of climatic conditions for Zagreb thirty-year period 1983. to 2012. and for the considered 2013. of monthly rain factors by Gračanin (Kfm) shows that Zagreb has a semi-humid climate with moderately warm climate conditions. During considered 2013., compared to the previous period, fluctuations in rainfall and slightly higher average air temperatures were recorded. At researched park area was determined loam soil texture. The soil is slightly porous with a medium soil capacity for water and a very small soil capacity for air, the soil is medium tight. Content of physiologically moisture at 30 cm depth is 33,06 mm and optimal is 16,02 mm. In the considered multi-year period, water deficit occurs in July and August. In July water deficit is 23.3 mm and in August 34.8 mm. In 2013, water deficit appears in July and is 71.2 mm. Calculated water deficits represent net irrigation norm, a gross irrigation norm is increased by 15%. Watering in July and August every six to seven days is recommended after the calculated shift irrigation or the start time of watering can be determined by measuring soil moisture content. Recommended irrigation methods are sprinkler irrigation method or localized irrigation. It is also recommended to supplement GIS of green areas of the City of Zagreb with climatological, pedological and hydropedological data, as well as connecting the database with existing and future automatic irrigation systems
ZADOVOLJSTVO KNJIŽNICOM VISOKOG GOSPODARSKOG UČILIŠTA U KRIŽEVCIMA
No full textU ovome radu prezentirati će se anketno istraživanje koje je provedeno 2012. godine na uzorku studenata VGUK-a. U anketi je sudjelovalo ukupno 138 redovnih studenata prve godine studija i druge godine studija usmjerenja Bilinogojstvo, Zootehika i Menadžment u poljoprivredi. U istraživanju se željelo saznati što studenti misle o fondu knjižnice, radu djelatnice, jesu li zadovoljni radnim vremenom knjižnice, koju građu najčešće koriste za pripremanje ispita, seminara, projektnih zadataka. Također se htio dobiti uvid u to koliko često posjećuju knjižnicu i čitaonicu u sklopu knjižnice. Na temelju provedenog istraživanja i do sada prikupljenih podataka o knjižnici, može se reći da se knjižnica razvija paralelno sa razvojem VGUK i da knjižnica predstavlja veliku potporu radu Učilišta, osigurava kvalitetu studiranja, koju je moguće postići jedino neposrednom suradnjom s nastavnim osobljem u planiranju i izvođenju nastavnog procesa. Osim toga, knjižnica i suvremeno obrazovanje uče studenta kako pronaći ono što mu treba kada mu treba i gdje se to nalazi odnosno, kako uporabiti sve izvore informacija i znanja koje će mu trebati u radu i životu uopće
REZULTATI SORTNOG MIKROPOKUSA NA GRAŠKU U PODUZEĆU PODRAVKA D.D. 2014.
No full textU Podravci d.d. se 2014. Godine izvodio sortni mikropokus na grašku. Tokom vegetacijskog perioda pratio se rast i razvoj svih posijanih sorata. Pošto se radi o grašku namijenjenom za preradu, pratile su se i njegove proizvodne i kvalitativne značajke, te se provela analiza tih značajki prije i nakon prerade. Sve navedene značajke uzgojenih sorata uspoređuju se sa značajkama sorata koje se već duže nalaze u proizvodnji tzv. Standardnih sorata. Nakon prerade izvodi se degustacija graška te se isto tako ocjenjuje. Nakon uspoređivanja proizvodnih i kvalitativnih značajki, sortama graška se daje konačna ocjena, te se odlučuje o tome da li će se nastaviti raditi pokusi sa tom sortom i da li će se uvesti u proizvodni sortiment za preradu
OBILJEŽJA PONUDE SEOSKOG TURIZMA U DALMACIJI
No full textGlavni strateški ciljevi hrvatskog turizma u ruralnom području su ravnomjerni regionalni razvoj, samozapošljavanje i motiviranje mladih za ostanak na selu. Pri tome je ruralni turizam značajan čimbenik u aktivaciji i održivom razvoju ruralnih područja koji pomaže očuvanju lokalnog identiteta, tradicije i običaja, štiti okoliš, jača autohtonu, tradicijsku i ekološku proizvodnju te pomaže razvoju ruralnih krajeva na osnovi održivog razvoja. U radu se istražuju četiri dalmatinsko ruralno turističke regije, kako bi se prikazala glavna obilježja ponude i potencijal ruralnog turizma Dalmacije prema podacima iz Nacionalnog kataloga „Ruralni turizam Hrvatske“ (2015.).
Rezultati istraživanja pokazuju da Dalmacija obiluje prirodnom i kulturnom baštinom te da ima 81 registrirano ruralno turističko gospodarstvo prosječne veličine 3,6 ha. Treba se istaknuti bogata ponuda različitih aktivnosti, pa tako na ruralno turističkim gospodarstvima turisti mogu uživati u prosječno 13 aktivnosti.
Samo 34,6% tih gospodarstava ima smještajne kapacitete s ukupno 312 postelja u sobama, apartmanima i ruralnim kućama te 99 mjesta u kampovima, što je svakako premalo i čije proširenje bi trebalo osmišljavati investicijskim projektima. Investicijskim projektima trebalo bi potaknuti izgradnju bazena, teniskih terena i seoskog wellnesa te bi trebalo poraditi na povećanju prilagodbe gospodarstava za starije osobe, goste s kućnim ljubimcima, a naročito za osobe s posebnim potrebama. Osmišljavanjem različitih turističkih edukativnih programa trebalo bi potaknuti vlasnike da porade na izradi službene Internet stranice i učenju stranih jezika, da se potaknu da se aktiviraju stari zanati i uzgoj riba te da se umreže sa sportskim i lovnim udrugama kako bi se ponudile još raznovrsnije aktivnosti na gospodarstvu.
Razvidno je da Dalmacija ima potencijal da razvije ruralno turističku ponudu kojom bi većina gospodarstva radila cijelu godinu, a ne samo u ljetnoj sezoni te da svako analizirano ruralno turističko gospodarstvo pridonosi razvoju ruralnog turizma i ruralnog područja Dalmacije