Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PRIMJENA ATOMIZERA "ZUPAN DT 1000" U VOĆARSKOJ PROIZVODNJI
No full textU radu je analizirana kakvoća rada vučenog uređaja Zupan DT 1000 u postupku zaštite voćaka šljive i višnje. Analizom je utvrđeno da ovaj uređaj omogućuje kvalitetnije i ekonomičnije provođenje zaštite šljiva i višanja. Osim ekonomičnosti i povećanja učinkovitosti, ovim načinom prskanja dobivaju se ekološki prihvatljive šljive i višnje što znači da se dobivaju eko proizvodi koji su još uvijek deficitarni na tržištu te je istraživanim gospodarstvima osiguran plasman
SUSTAINABILITY OF RAISING TRAVNIK PRAMENKA BREED IN THE AREA OF BILOGORA
No full textBilogora pripada brdskom području stoga pruža odlične mogućnosti za razvoj ovčarstva. Uzgoj ovaca travničke pramenke ima prednost jer pripada kombiniranim pasminama ovaca (mogućnost proizvodnje i mesa i mlijeka), ima izraženu otpornost na bolesti i odlično iskorištava pašnjake. Na bilogorskom dijelu općine Grubišno Polje postoji oko 800 ha pašnjaka i livada pa postoji mogućnost proširenja proizvodnje za postojeća ili nova gospodarstva koja se odluče za proizvodnju ovčjeg mlijeka. Karakteristika današnjeg ovčarstva na Bilogori je ujednačen i ravnomjeran prihod tijekom godine zbog mogućnosti sezonske prodaje janjadi i korištenja ovaca za mužnju i prodaju mlijeka sigurnom otkupljivaču.
Za bolji prikaz ovčarske proizvodnje u istraživanom području istražena su detaljno dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) koja se bave uzgojem travničke pramenke u poluintenzivnom sustavu za proizvodnju ovčjeg mlijeka i janjećeg mesa, a mogu biti dobar primjer budućim uzgajivačima. Na temelju prikaza podataka sa OPG A i B vidljivo je da je uzgoj ovaca na Bilogori isplativ, a samim tim znači i da je održiv.
Uzgoj ove autohtone i otporne pasmine i osiguran otkup mlijeka temelj su za opstanak slabije naseljenog ruralnog područja Bilogore i očuvanje bioraznolikosti.Bilogora is hilly area and therefore offers excellent opportunities for development of sheep breeding. Sheep breed travnička pramenka has the advantage because it belongs to combined breeds of sheep (the possibility to produce meat and milk), has a strong resistance to diseases and a great advantage of using pastures. In Bilogora part of district Grubišno Polje there are about 800 hectares of meadows and grazing lands, so there is a possibility of production expansion for existing or new farms that opt for the production of sheep's milk. Main characteristics of today's sheep breeding in Bilogora are balanced and steady income during the year due to seasonal sales opportunities (lambs for meat and sheep for milking use) and sale of milk to safe purchaser. For a better view of sheep production in the study area were in detail investigated two farms which are engaged in the production of travnička pramenka in semi intensive system for the production of sheep's milk and lamb meat, and they can be a good example to other farmers. Based on display data for A and B farms it is evident that the sheep breeding in Bilogora is profitable and therefore sustainable. Growing this indigenous and resistant breed and secured purchase of milk are the basis for survival of less populated rural area of Bilogora and also for biodiversity conservation
UTJECAJ PODRIJETLA SJEMENA NA MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE CRNOG KIMA (Nigella sativa)
No full textCrni kim (Nigella sativa L.) je jednogodišnja zeljasta biljka. Uspravne stabljike i vrlo razgranata. Visine je 20-50 cm. Ima linearne, tanke neparnoperaste listove sivo zelene boje. Cvjetovi su blijedo plavi do bijeli, nježni. Sadrži 5-7 latica širine 2,5 cm. Tučak se sastoji od velikog broja oplodnih listića koji se razviju u plod. Odlikuju se pojavom nektara. Plod je kapsula, odnosno tobolac sa 3-7 folikula ispunjenih sjemenkama. Sjemenke su crne ili blijedo sive užlijebljene površine i s masno bijelom unutrašnjosti. Veličine 1-5 mm. Potječe iz semiaridnih i aridnih područja i najčešća su joj staništa tla narušene strukture. Uzgaja se u Egiptu, Jordanu, Pakistanu i sve više u Turskoj.
Koristi se odavno kao začin za aromatiziranje jela i u pripremi kolača. Kao začin značajan u pripremi juha, salata i drugih jela. Sadrži eterično ulje karakterističnog mirisa kupine koje se koristi u izradi parfema i mirisa. U medicini se crno sjeme koristi kao lijek za vrtoglavicu, amneziju, zubobolju, alergije, akne, kožne bolesti, protuotrov za ugrize, sterilitet, tretman za bubrežne probleme, bol u želucu, poremećaje u radu srca, poboljšanje cirkulacije, lijek za migrenu i proljev.
Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj podrijetla sjemena na morfološke karakteristike Nigella sativa L. (crnog kima). Pokus je postavljen 18. travnja 2016.godine. Sjetva je obavljena u dvije varijante i tri ponavljanja. Varijante obuhvaćaju sjeme crnog kima iz različitih geografskih područja (Hrvatska i Turska).
Od samog nicanja redovito su praćene faze rasta i razvoja biljaka. Od sjetve sve do nicanja biljaka kontinuirano je vršeno zalijevanje. Okopavanje je izvođeno po potrebi ovisno o brzini porasta korova, sedam puta do berbe tobolaca. U fazi formiranja tobolaca izvršeno je označavanje po 10 biljaka na gredici i mjerenje morfoloških karakteristika (visine, broja grana i broja tobolaca). Osim morfoloških mjerenja provedeno je ispitivanje parametara kvalitete sjemena (masa 1000 sjemenki, klijavost, energija klijavosti, zdravstveno stanje i vlaga) 17. kolovoza 2016. godine.
Prema svim tim ispitivanjima vidljivo je da vrsta Nigella sativa L.- Hrvatska nešto višeg vegetativnog rasta , dok je vrsta Nigella sativa L. – Turska bujnija, odnosno većeg broja grana i tobolaca
PODIZANJE MATIČNOG NASADA PLEMSKI SORTE KLEŠČEC
No full textU završnom radu obrađeni su svi postupci koji su bili nužni da se može podići rasadnik baznog materijala autohtone sorte Kleščec. Postupci su započeli determinacijom i inventarizacijom sorte, višestrukim cijepljenjem i umnožavanjem sorte, ampelografskim i ampelometrijskim ispitivanjima, minivinifikacijom, te gospodarskom valorizacijom sorte. Nakon toga provedena je masovna selekcija, zdravstvena i genetska analiza koja je dovela do potvrde autohtonosti i do 20 potpuno zdravih klonskih kandidata. Proizvodnjom 537 loznih cijepova baznog sadnog materijala sorte Kleščec u Institut für Rebenzüchtung, Hochschule Geisenheim University stvoreni su uvjeti za podizanje baznog rasadnika plemki ove sorte. Rasadnik je podignut 2015., te su tako stvoreni uvjeti za dalje širenje ove sorte certificiranim sadnim materijalom
Etnobotaničke i etnomedicinske značajke nekih samoniklih biljnih vrsta liburnijskog kraja
No full textNekoć davno čovjek je živio u skladu s prirodom i svoje je zdravstvene probleme
rješavao posežući za samoniklim ljekovitim biljem iz svog okoliša intuitivno ga
raspoznajući. Priprema različitih pripravaka i njihova primjena kao i ciljana prehrana pri
određenim tegobama i oboljenjima bila je zastupljena do početka kultivacije biljaka kada
čovjek počinje gubiti urođeni talent za razlučivanje otrovnog od ljekovitog bilja, da bi ga
suvremeni čovjek potpuno potisnuo. Iako se razvoj medicine i farmacije odvija paralelno s
razvojem tehnologije izuzetno brzo, za mnoga zdravstvena stanja suvremenog čovjeka
nemaju adekvatnog rješenja. Različite, naizgled bezizlazne, situacije nagnale su čovjeka da
potraži alternativno rješenje, te se on ponovno okreće tradicionalnoj medicini tj. narodnim
lijekovima. Tradicionalna medicina još uvijek je sastavni dio života određenih etnoskupina
tj. naroda ili stanovnika određenih lokaliteta na koje globalni razvoj nije utjecao u velikoj
mjeri. Način njihova života i upotrebu biljaka u njihovoj svakodnevnici proučavaju
znanstvene discipline etnobotanika i etnomedicina.
Na području Liburnije u Hrvatskoj također nailazimo na starosjedioce koji su
usmenom predajom svojih predaka preuzeli znanja o narodnoj medicini i njenim
blagodatima, te velik broj žitelja koji se i sami počinju zanimati za to područje, bilo u
svrhu samozapošljavanja, turističke promocije ili vlastitog zdravstvenog oporavka.Long time ago man was living in a harmony with its surrounding nature and he was
managing his health issues by using different wild herbs, intuitively dividing medical from
poisonous plants. Special medical preparations and their use, as well as targeted food and
nutritional substances had been successfully applied for different health issues and illness
by the time of first plant cultivation, when man started to lose his inborn talent for
recognition of self - bred medical plants. Although medical and pharmaceutical progress is
happening very fast accompanied with technological development, they don't always have
adequate solution for health condition of a modern man. For this reasons modern man
started to looking for alternative solutions within traditional medicine which is still present
in some ethnical groups. Their way of life and relations between them and plants have been
studying two scientific disciplines: ethnobotanics and ethnomedicine.
In north-west part of Croatia called Liburnija there are still native settlers who
learned about traditional medicine and its benefits from their ancestors, but also inhabitants
who started their interests in this field, weather for self-employment, tourism, or their own
health recovery
UTJECAJ RAZLIČITIH VIDOVA GNOJIDBE NA PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA CRVENOG RIBIZA
No full textProizvodnja bobičastog voća sve više je zastupljena, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Prema podatcima iz 2013 godine. u Hrvatskoj se bobičasto voće, bez jagoda, uzgajalo na 460 ha, a proizvedeno je 975 tona svježeg ploda. Uzgoj ribiza se uglavnom provodi na principima konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, što zbog nedovoljnog znanja i težnje za što većim prinosom, nosi velik rizik od zagađenja okoliša i ugrožavanja zdravlja potrošača ostatcima korištenih agrokemikalija, pa se traže i druga rješenja. U zadnjih nekoliko godina posebna pozornost posvećuje se integriranoj i ekološkoj proizvodnji te gnojidbi organskim gnojivima, koji osim što pozitivno utječu na rast i razvoj biljke, utječu i na povećanje nutritivne vrijednosti ploda. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi utjecaj različitih sustava gnojidbe i različitih vrsta gnojiva na rast i prinos ribiza. Kako bi se izbjegle moguće štetne posljedice prekomjerne uporabe mineralnih gnojiva iz konvencionalne proizvodnje, istraživana je mogućnost najbolje formulacije i količine mineralnog gnojiva i te utjecaj primjene organskih gnojiva. Pokus je postavljen s mineralnim gnojivom na crvenom ribizu sorte Rovada u sezoni 2010 godine na imanju Obrt Borovnica u Fužinama. Metode rada uključivale su pripremni rad, terenski rad, te laboratorijske analize i obradu podataka i prikupljanje u fazama istraživanja. Mjerenja su provedena na varijantama iz kontrolnog reda i postavljenih varijanta mineralne gnojidbe. Laboratorijska istraživanja vršena su na pokusnim redovima te su izvršena sljedeća mjerenja: prinos po biljci (g), C vitamin, ukupna masa, broj grozdova, masa zrna, masa peteljke i broj zrna po grozdu. Podaci su statistički obrađeni u laboratoriju Križevci. Istraživanjima je utvrđeno da je najveći prinos po grmu crvenog ribiza ostvaren na varijanti gnojidbe mineralnim gnojivima NPK 7-20-30 uz dva dušična gnojiva UREE i KAN-a. Najniži prinos je ostvaren na negnojenoj (kontrolnoj) varijanti. Najveća masa grozdića je ostvarena na toj istoj varijanti, a najlaganije grozdiće imala je negnojena varijanta i varijanta gnojena organskim gnojivima. Broj bobica po jednom grozdiću bio je najveći na varijanti NPK 7:20:30 +UREA+KAN+FERTINA, a iznosio je 10%, te organskoj gnojidbi u iznosu od 8,95 %. Prosječnu masu bobice ostvarila je gnojidba mineralnim gnojivima na varijanti NPK 7:14:21 + UREA, a najmanju negnojena varijanta. Masa grozdića i peteljke izmjerena je najviše na negnojenoj (kontrolnoj varijanti ). Najmanja zastupljenost peteljke u grozdiću je utvrđena u varijanti NPK 7:20:30 +UREA+KAN, dok najviše vrijednosti suhe tvari u 32 plodovima su imale kontrolna i organska te mineralna varijanta s NPK 7:14:21. Najmanje suhe tvari utvrđeno je u bobicama uzgojenim na varijanti NPK 10:30:20 + UREA, a najveća količina askorbinske kiseline (C vitamina) utvrđene su u negnojenoj varijanti (kontrolna) dok je u plodovima svih drugih varijanti utvrđena značajno manja količina toga spoja. Temeljem provedenog istraživanja može se zaključiti da su najbolji rezultati u uzgoju crvenog ribiza postignuti primjenom 600 kg/ha kompleksnog mineralnog gnojiva NPK 7-20-30 uz dva dušična gnojiva u različitim fazama razvoja biljaka i to: 100 kg/ha UREE i 100 kg/ha KAN-a te 2 % otopina Fertine V . Rezultati postignuti na varijanti gnojenoj organskim gnojivima su znatno u zaostatku prinosa biljaka što je posljedica izostanka pozitivnog efekta dodavanja organskog gnoja na površini koja je veoma bogata organskom tvari (preko 6 % humusa) i siromašna esencijalnim hranivima.The production of berries is increasingly expanding, both worldwide and in Croatia. According to data from 2013, berries in Croatia (excluding strawberries) were being grown on 460 hectares and 975 tons of fresh fruit were produced. The growth of currant is generally based on the principles of conventional agriculture, which, due to a lack of knowledge and wanting to produce a higher quantity of fruit, runs a high risk of environmental pollution and also presents a health risk for people who have a contact with the remains of agrochemicals, and because of that, there is an active search for other solutions. In the past few years, special attention was given to the production being integrated and organic, as well as to the application of organic fertilizers, which have a positive effect not only on the growth and development of the plants, but also on the increase in nutritional value of the fruit. The goal of this study was to determine the effect of different systems of fertilization and different kinds of fertilizer on the growth and the quantity of currants that gets produced. In order to avoid possible harmful effects of an excessive use of mineral fertilizers in conventional production, the possibility of best formulations and amounts of mineral fertilizer was researched, as well as the use of organic fertilizers.The experiment was set with mineral fertilizer on the Rovada variety of red currant in the season of 2010 at the farm Obrt Borovnica in Fužine. Working methods included preparatory work, field work, laboratory analysis as well as the processing and collection of data in the stages of research. The measurements were made on the variants in the control row and a set of variants with mineral fertilizers. Laboratory studies were carried out on experimental rows and have made the following measurements: yield (amount of berries produced) per plant (g), vitamin C, total weight, number of clusters, grain weight, the weight of the stem and the number of grains per cluster. The data was statistically analyzed in the laboratory in Križevci. The research showed that the highest yield per red currant bush was recorded on plants that were fertilized with mineral fertilizers NPK 7-20-30 in combination with two nitrogen fertilizers, UREA and KAN. The lowest yield was obtained on non-fertilized (control) variant. The maximum cluster mass was recorded on the same variant, while the lightest clusters were grown on the unfertilised variant as well as on the variant that was fertilized with organic fertilizers. The number of berries per cluster was highest on the NPK 7:20:30 +UREA+KAN +Fertina, and it amounted to 10%, while with the organic fertilizer the amount was that of 34 8.95%. The average weight of berries was achieved through fertilization with mineral fertilizers NPK 7:14:21 + UREA, while the lowest was on the unfertilised variant. The mass of the clusters and stems was the highest on the non-fertilised (control) variant. The lowest part of stems in the cluster was measured in the NPK 7:20:30 + urea + KAN variant, while the highest values of dry matter in fruits were found in the control and organic variant as well as the mineral variant with NPK 7:14:21. The least dry matter was found in berries grown with the NPK 10:30:20+UREA, and the greatest amount of ascorbic acid (vitamin C) are were found in the non-fertilised variants (control) while the fruits of all other variants contained significantly smaller amounts of said compound. Based on the research that was conducted, it can be concluded that the best results in the cultivation of red currants were achieved by applying 600kg/ha of the complex mineral fertilizer NPK 7-20-30 in combination with two nitrogen fertilizers in different stages of the development of the plants: 100 kg/ha of UREA, 100 kg/ha of KAN and 2% of the solution Fertina V. The results achieved on the variant with organic fertilizers are significantly behind in the amount that was produced, which is a result of the absence of the positive effect of adding an organic fertiliser to a surface very rich with organic matter (over 6% of humus) and lacking essential nutrients
MERKANTILNA PROIZVODNJA ŽITARICA I SOJE NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU DRAGUTIN PREMRL U 2014. GODINI
No full textU ovom završnom radu određena je proizvodnja merkantilnih žitarica i soje
na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Dragutin Premrl. Pod proizvodnjom
podrazumijeva se pravilna agrotehnika, a to su pravilan plodored, obrada i priprema tla,
gnojidba, izbor hibrida, analiza tla, sjetva, njega i žetva. Agrotehnika je uglavnom dobro
odrađena. Prinosi u proizvodnji variraju, ovisno o agroekološkim uvjetima za proizvodnju
određene kulture i hibrida. Za sjetvu tritikala koristili su hibrid Bc Ranko i Goran, za jari
ječam Bc Kalnik, za kukuruz hibride iz FAO grupa 200, 320, 350 i 450, te hibrid Bc Zlata
za proizvodnju soje. Za gnojidbu su koristili dio gnojovke čime se malim dijelom uštedjelo
na kupnji mineralnih gnojiva. Prinosi žitarica su zadovoljavajući, ali soje ne
EFFECTS OF CERTAIN ENVIRONMENTAL FACTORS ON SOMATIC CELL COUNT IN COW´S MILK IN THE KRIŽEVCI CITY
No full textU istraživanju utjecaja određenih okolišnih čimbenika na broj somatskih stanica u mlijeku krava na području grada Križevaca korišteno je 10700 selekcijskih uzoraka mlijeka dobivenih redovitom kontrolom mliječnosti krava. Istraživanje je provedeno na području grada Križevaca u razdoblju od 01.12.2014. do 30.11.2015., s ciljem utvrđivanja kretanja BSS te istraživanja utjecaja određenih okolišnih čimbenika (rednog broja laktacije, stadija laktacije, sezone i veličine stada) na BSS u mlijeku. Svi navedeni okolišni čimbenici imaju utjecaj na BSS u mlijeku, ali je on zanemariv ukoliko vime nije inficirano. Broj somatskih stanica (BSS) je najraširenije prihvaćeno mjerilo kvalitete mlijeka i zdravlja vimena. Sve vrijednosti somatskih stanica u individualnom uzorku mlijeka manje od 250.000 u mL mlijeka upućuju na zdravo vime i na normalnu (fiziološku) sekreciju mlijeka.
Prosječni broj somatskih stanica ukupnog promatranog uzorka bio je 360.000/mL mlijeka, a 79,79% uzoraka imalo je BSS≤400.000, odnosno kategorizira se u I. razred („EU kvaliteta“). Udio laktoze konstantno je opadao kako je rastao BSS. Primijećen je blagi porast sadržaja bjelančevina u razredu BSS iznad 200.000 SS/mL. Sadržaj mliječne masti je nepovezano varirao. Redni broj laktacije ima utjecaj na BSS u mlijeku na način da prva laktacija ima najmanji broj somatskih stanica (241), a zatim BSS raste iz laktacije u laktaciju sve do 479 u petoj i višim laktacijama. Stadij laktacije također ima utjecaj na BSS u mlijeku, krivulja BSS obrnutog je smjera od laktacijske krivulje, najveći BSS je u kolostrumu. Tijekom proljetnog razdoblja bio je najmanji BSS (323), zatim je nadalje broj rastao kako su se izmjenjivala godišnja doba sve do 390 tijekom zime. Najveća stada (sa 21 i više krava) imala su najmanji prosječan BSS, njihov broj raste sa smanjivanjem stada.A total of 10700 selection samples provided by regular milk recording of cows,were used to research the affect of some environmental factors on somatic cell count (SCC) in milk of cows in Križevci region. Research was conducted in Križevci region from December 2014 to November 2015. The aims of this study were to determine the variation in SCC and to invastigate the affect of some environmental factors (the lactation age, stage of lactation, season and herd size) on SCC. These environmental factors have certain affect on SCC in milk, but it is neglible if the udder is uninfected. SCC is the most common measurement of milk quality and udder health. The somatic cell value in individual milk sample less than 250.000 per mL means healthy udder and normal (physiological) secretion of milk.
Total mean cell number in this study was 360.000 per mL of milk, and 79,79% of milk has SCC≤400.000, thus, were classified in 1st class of quality („EU quality“). The content of lactose constantly decreased with increasing SCC. There was a slight increase of protein in subclass with over than 200.000 somatic cell/mL. The total fat content varied indefinitely. The lactation age has affect on SCC as follows; 1st lactation has the lower SCC (241), then SCC rise with lactation age of cow to 479.000/mL in 5th and higher lactations. Stage of lactation also has affect on SCC in milk. Trend of SCC by stage of lactation is inverse of the lactation curve, the highest SCC was in colostrum. During spring there was the lowest SCC (323), then SCC rose through summer and autumn, to the highest value in winter (390). The highest herds (>21 cows) has the lowest mean SCC, and SCC rise with decreasing of the number of cows in herd
PRIMJENA MJERA DEZINFEKCIJE, DEZINSEKCIJE I DERATIZACIJE NA SVINJOGOJSKIM FARMAMA I TVORNICI STOČNE HRANE U PODUZEĆU SIZIM D.O.O.
No full textU radu su prikazani postupci provedbe mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na
svinjogojskim farmama i u tvornici stočne hrane u poduzeću Sizim d.o.o. sa ciljem
sprečavanja, nastajanja direktnih i indirektnih šteta te pojave i širenja zaraznih i parazitarnih
bolesti opasnih za životinje i ljude (zoonoze). Mjere dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije
propisane su Zakonom o veterinarstvu (NN 70/97), zajedničkog naziva DDD-mjere. Provedba
higijensko – sanitarnih mjera u poduzeću Sizim d.o.o. ima za cilj spriječiti pojavnost štetnih
glodavaca i mikroorganizama koji mogu dovesti do veoma opasnih oboljenja ljudi i životinja
(zoonoze).
U poduzeću Sizim d.o.o. koriste se različiti kemijski preparati (Neopitroid, Brodilon,
Rodexion, Ratimor, Muhomor, Presol, Dilixin eco plus, Virocid, Presol). Za svaku provedenu
mjeru vodi se propisana evidencija za pojedinu farmu, a koja sadržava sve propisane
podatke. Također se vodi evidencija i o dezbarijerama koje se nalaze na ulasku u farmu.
Dezinsekcija se obavlja po potrebi i po pozivu odgovorne osobe, najmanje dva puta godišnje.
Provedbu mjera preventivne dezinsekcije provodi stručno osposobljen kadar. Suzbijanje se
provodi sistematski općim higijenskim mjerama i održavanjem čistoće u nastambama te
raspršivanjem insekticida ili izlaganjem otrovnih mamaca. Dezinfekcija, kao higijenskosanitarna
mjera, provodi se redovito i planski kombinacijama mehaničkih i kemijskih metoda i
to kao profilaktička, tekuća i završna. Provođenja mjere deratizacije provodi veterinarska
stanica Koprivnica d.o.o. Deratizacija se obavlja postavljanjem deratizacijskih kutija s
otrovnim pripravcima u unutarnje prikladne prostore objekta, a na otvorenim prostorima se
postavljaju mamci u obliku parafinskih blokova pojedinačno ili po potrebi također u
odgovarajućim kutijama
Size of gilts’ litter in sow stalls at Faculty of Agriculture and Life Sciences in Maribor
No full textCilj istraživanja je bilo utvrditi veličinu legla kod prvopraskinja u Uzgojnom centru za svinje u Mariboru za krmače pasmina njemački landras i autohtone krškopolske krmače.
Promatrana su svojstva plodnosti: broj ukupno oprasene, živooprasene i mrtvooprasene prasadi u leglu. Podaci za istraživanje prikupljeni su iz evidencije u Uzgojnom centru za svinje. U analizu je uključeno ukupno 26 krmača. Podaci o veličini legla uključivali su zapise samo prvih legala, kriterij grupiranja je bio rasporediti krmače na one koje su imale samo živorođenu prasad i krmače koje su imale i mrtvorođene prasadi.
U skupini krmača samo sa živorođenom prasadi vidljivo je da je najviše prasenja bilo u ljetno dijelu godine, dok je najmanje prasenja bilo u proljetnim i zimskim mjesecima. Maksimalan broj prasadi imala je prvopraskinja 30-6782-45 koja je u svom prvom leglu oprasila 14 prasadi, dok minimalan broj prasadi koje je oprasila krmača s ušnom markicom 30- 6824-15 iznosi šest.
U drugoj skupini krmača koje su u svom leglu imale i mrtvorođene prasadi vidljivo
je također da je u ljetnim i jesenskim mjesecima (lipnaj – listopad) bilo najviše prasenja ali i najviše mrtvorođenih dok je najmanje prasenja bilo u zimskim i proljetnim mjesecima (prosinac – svibanj) s najmanje mrtvorođenih. Najveći broj prasadi u leglu imala je krmača 30-6744-54 koja je oprasila 18 prasadi od čega 3 mrtva i 15 živih. Najmanje živooprasene prasadi ima krmača krškopoljske pasmine 88-525-44 koja je oprasila 9 prasadi.
Promatrajući nerasta s ušnom markicom 09-122305-200 zaključila sam da ima
najveća legla ali i najviše mrtvorođene prasadi.Aim of research was to determine size of gilts’ litter at the Breeding center for pigs in Maribor, used breeds were German landras and domestic “krškopolska”.
Fertility properties were observed: number of newborns, live and dead piglets in litter. Data for research were gathered from the record of Breeding center for pigs. 26 sows were taken for analysis. Data about litter size included information only from first litters, criteria for grouping was to compare live born piglets from dead ones.
Groups of gilts with live borns showed that the most litters was born in summer time, in comparison from spring and winter. Maximum number of pigs in litter had gilt (30-6782-45) which had 14 pigs, while minimum number of pigs had gilt with ear tag 30- 6824-15 with 6 piglets.
In second groups of gilts who had dead born pigs was visible that in summer and autumn months (june-october) was the most litters but the biggest amount of dead born pigs as well. Smallest amount of litters was in winter and spring time (December – may) with smallest number of dead born. The biggest number of pigs in litter had gilt (30-6744-54) with 18 pigs from which 3 were born dead and 15 alive. Lowest number of live born pigs had “krškopoljska” gilt (88-525-44) which had 9 piglets.
By observing boar with ear tag 09-122305-200 I concluded that it had the most litters but as well the highest number of dead borns