Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE TRAKTORA NA OPG BUKAL
Traktor je osnovno pokretno energetsko sredstvo u poljoprivredi, koji može vuči ili nositi priključna poljoprivredna oruđa i strojeve, u cilju izvršenja mehaniziranih radnih operacija. Klasični traktor se može opisati kao jednostavno otvoreno vozilo s dva velika pogonska stražnja kotača na osovini ispod i malo iza vozačevog sjedala (sjedalo i volan su u sredini traktora) i motorom ispred vozača, te dva kotača koji se nalaze ispod prostora motora. Istraživanje je obuhvatilo postupke korištenja i održavanja traktora na OPG Bukal u 2016. godini. Kako bi traktor bio spreman za rad, potrebno ga je redovito održavati i voditi brigu o njemu i njegovoj ispravnosti. U slučaju kvara i tehničke neispravnosti, potrebno je obaviti popravak (remont) traktora ili nekog drugog poljoprivrednog stroja. Nepredviđeni kvarovi tijekom eksploatacijske sezone moraju se otkloniti u što kraćem roku, kako ne bi ugrozili izvršenje potrebnih agrotehničkih zahvata u zadanim agrotehničkim rokovima. Korištenje poljoprivrednog traktora i njegovih priključaka neophodno je na svakom gospodarstvu zbog svakodnevnih poljoprivrednih poslova koji se moraju obaviti, stoga ga treba strogo paziti, voditi brigu o njemu i održavati kako ne bi došlo do većih kvarova na stroju i kako bi mogli obaviti svaki agrotehnički zahvat koji je predviđen za njega. Kako ne bi imali većih zastoja u radu, potrebno je redovito obavljati sve postupke održavanja traktora i strojeva, čime se osigurava njihova eksploatacijska pouzdanost i nesmetan rad
UTJECAJ BRZINE KRETANJA UREĐAJA ZA USITNJAVANJE BILJNIH OSTATAKA NA KAKVOĆU RADA I RADNI UČINAK
U završnom radu istraživan je utjecaj brzine kretanja uređaja za usitnjavanje biljnih ostataka Maschio M100 na kakvoću rada i radni učinak. Istraživanje je obavljeno na površini VGUK kod tri različite brzine.
Nakon utvrđivanja intenziteta usitnjavanja odnosno dužine usitnjenih stabljika kakvoća rada bila je zadovoljavajuća i kod njaveće brzine kretanja, 2,0 m/s. S obzirom da veća radna brzina rezultira i veći radni učinak a što je i cilj kod svakog radnog postupka, može se zakjučiti da brzina kretanja kod usitnjavanja različitih vrsta trava s uređajem čije su tehničke karakteristike slične istraživanom može biti i preko 2,0 m/s što nije zanemarivo s aspekta radnog učinka ali i energetske potrošnje
Utjecaj gnojidbe na prinos kukuruza na Obiteljskom gospodarstvu Severović
Istraživanje je provedeno na proizvodnoj površini u vlasništvu Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Nikola Severović u Radeljevom Selu u Koprivničko-križevačkoj županiji u 2012. godini. Ciljevi istraživanja obuhvatili su utvrđivanje optimalne količine osnovnih biljnih hraniva (N, P2O5 i K2O) za ostvarenje održivog prinosa zrna kukuruza na istraživanom području te utvrđivanje prinosa i vlage u zrnu kukuruza za svaku varijantu gnojidbe. Pokus je postavljen s tri različite varijante gnojidbe i kontroli bez gnojidbe po metodi slučajnog bloknog rasporeda. Uzgajani hibrid kukuruza bio je Pioneer PR37NO1.
Na varijanti gnojidbe 1 je primijenjeno 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 i 210 kg/ha K2O. Varijanta 2 obuhvatila je gnojidbu s 221 kg/ha N, 198 kg/ha P2O5 i 180 kg/ha K2O. Kontrolna varijanta, bez primjene gnojiva bila je varijanta 3. Na varijanti 4 gnojidba je obavljena s 150 kg/ha N, 189 kg/ha P2O5 i 210 kg/ha K2O.
Istraživanje je provedeno u klimatski nepovoljnoj godini za uzgoj kukuruza. Ukupna količina oborina na istraživanom području u vegetacijskom razdoblju 2012. godine iznosila je 338,9 mm, a u prethodnom promatranom višegodišnjem razdoblju 537,6 mm. Istovremeno su utvrđene više srednje mjesečne temperature zraka u usporedbi s promatranim prethodnim višegodišnjim razdobljem.
Najveći prinos zrna kukuruza ostvaren je na varijanti gnojidbe 1, gdje je primijenjeno 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 i 210 kg/ha K2O. Na Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Severović u 2012. godini utvrđeni su niži prinosi merkantilnog zrna kukuruza od realno moguće ostvarivih, uvažavajući potencijal rodnosti uzgajanog hibrida i primijenjenu gnojidbu.
U klimatski nepovoljnoj godini, za ostvarenje najvišeg prinosa zrna kukuruza preporuča se gnojidba s 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 i 210 kg/ha K2O. Gnojiva rasporediti na način da se u jesen zaore 100 kg/ha MAP-a i 700 kg/ha NPK 7:20:30, a predsjetveno zatanjurati 250 kg/ha UREA.The study was conducted on a production surface of the family farm (OPG) Nikola Severovic in Radeljevo Selo in Koprivnicko-krizevacka county in 2012. Research objectives included the determination of the optimal quantities of basic plant nutrients (N, P2O5 and K2O) for sustainable corn grain yield in the study area and to determine the yield and corn grain moisture for each variant of fertilization. The experiment was set up with three different variants of fertilization and control without fertilization by randomized block design. Grown corn hybrid was Pioneer PR37NO1.
For fertilizing variant 1, 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 and 210 kg/ha of K2O was applied. Variant 2 included fertilization with 221 kg/ha N, 198 kg/ha P2O5 and 180 kg/ha of K2O. The control treatment, without the use of fertilizers was variant 3. Variant 4 fertilization was carried out with 150 kg/ha N, 189 kg/ha P2O5 and 210 kg/ha of K2O.
The study was conducted in a climate unfavorable year for corn growing. The total rainfall in the study area during the vegetation period of 2012 was 338.9 mm, while in the previous observed multi-year period it was 537.6 mm. At the same time, higher mean monthly air temperatures were determined in comparison to the previous observed multi-year period.
The highest corn grain yield was achieved on fertilization variant 1, where 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 and 210 kg/ha of K2O was applied. On family farm Severovic established yields of mercantile corn grain in 2012 were lower than real possible achievable, taking into account the yield potential of grown hybrid and applied fertilization.
In climatically unfavorable year, to achieve the highest grain yield, fertilization with 175 kg/ha N, 194 kg/ha P2O5 and 210 kg/ha of K2O is recommended. Amount of 100 kg/ha of MAP and 700 kg/ha NPK 7:20:30 should be ploughed in autumn and 250 kg/ha of UREA should be incorporated into soil by disc harrow before sowing
Utjecaj supstrata na rast i razvoj bosiljka
Bosiljak (Ocimumbasilicum L.) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae) koja potječe sa indijskog potkontinenta. Visina bosiljka je do 80 cm, ima dobro razvijen korijenov sustav, uspravnu i zeljastu stabljiku i cvijetove bijele do svijetloružičaste boje. Slabo podnosi niske temperature, cvijeta početkom lipnja do kraja kolovoza. Zahtijeva puno vlage. Razmnožava se direktnom sjetvom i presadnicama. Berba se obavlja u početnoj fazi cvjetanja i kad na stabljici ima najviše lišća. Koristi se u kulinarstvu, prehrambenoj industriji, farmaciji te narodnoj medicini. Veliku važnost u proizvodnji kvalitetnih biljaka imaju supstrati jer utječu na održavanje cijelog biljnog sustava. Kod odabira je potrebno obratiti pažnju na fizikalna i kemijska svojstva. Kvalitetni supstrat bi trebao imati dovoljno vlage i odgovarajućih hranjiva. U ovom istraživanju ispitan je utjecaj pet različitih supstrata na rast i razvoj bosiljka. Za sjetvu je korišteno sjeme Bazilika, supstrat Klasmann TS 1 i sjetva je obavljena u polistirenskikontejener od 60 sjetvenih mjesta dimenzija 532 x 323 x 60 mm. U vrijeme presađivanja biljke su presađene u lonce promjera 10 cm te je korišteno pet različitih supstrata: Klasmann TS 1, Klasmnn TS 2, Klasmann TS 3, Potgrond P i Potgrond H. Tijekom istraživanja provedeno je mjerenje visine biljke, pomjera biljke i broja listova pet puta dok je na kraju istraživanja provedeno i mjerenje nadzemne mase. Tijekom istraživanja sve biljke su bile pod istim uvjetima, izložene istim temperaturama, količini svijetla i potrebnoj količini vode. Istraživanjem je utvrđeno da se svi supstrati mogu koristiti na uzgoj bosiljka, s tim da su najbolji rezutati ostvareni kod biljaka uzgojenih u supstratu TS 2
DRUŠTVENI OKVIR RURALNE KULTURNE BAŠTINE VRBOVCA I OKOLICE
Predmet ovog rada je prikaz povijesnih činjenica koje su utjecale na oblikovanje kulturne baštine u ruralnom području vrbovečkog kraja. Cilj rada je analizirati karakteristike ruralnog društva i njegov utjecaj na razvoj kulturnog identiteta, a svrha rada je, povratno, afirmirati uzajamni odnos kulturne baštine za društveni razvoj vrbovečkog područja, a koju je potrebno očuvati i za sljedeće generacije. U radu je korišten anketni upitnik o socioekonomskim obilježjima vrbovečkog područja, metoda intervjua i etnometodološki pristup. Temeljna konstatacija rada je ta da su odrednice ruralne kulture u velikoj mjeri utkane u identitet vrbovečkog kraja, trajne su i postoje u suvremenosti zahvaljujući ostavštini duhovne i materijalne kulture. To je osobito važno kako bi se prikazao društveni razvoj vrbovečkog područj
SOCIO-EKONOMSKI OKVIR RAZVOJA SELA DRAGANIĆ
U ovom radu analiziran je socio-ekonomski okvir razvoja sela Draganić koje svoj razvoj temelji na važnim društvenim institucijama i relativno razvijenom gospodarstvu. Temeljem provedenog intervjua i podataka iz anketnog upitnika može se zaključiti da postojeću gospodarsku osnovu koja počiva na tri gospodarske zone i poljoprivredi kao važnoj životnoj djelatnosti stanovnika Draganića, treba obogatiti novim gospodarskim djelatnostima kao što je, primjerice, ruralni turizam. Ruralni turizam može na novi način povezati i ojačati društveni i ekonomski aspekt razvoja sela, jer posjeduje pretpostavke kao što su povoljan položaj naselja, kultura i tradicija, te atraktivna priroda. Socio-ekonomski okvir razvoja općine Draganić počiva na dobro razvijenim institucijama koje njeguju društveni život svojih žitelja, složnoj lokalnoj zajednici, bogatoj kulturi i povijesti, te dobrim poduzetničkim aktivnostima. Usmjerenje prema razvoju i unaprjeđenju života na selu je važna karakteristika ovoga kraja
Utjecaj gnojidbe na prinos, kemijski sastav i hranidbenu vrijednost zrna kukuruza
Zbog sve većeg zanimanja za zaštitu okoliša, povećanje plodnosti tla, ali i zbog mogućnosti dodatnog zapošljavanja stanovništva ruralnih područja, na pokušalištu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, provedeno je istraživanje o mogućnostima proizvodnje stočne hrane na principima ekološke poljoprivrede. Pokus je postavljen po slučajnom bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. Veličina parcele svakoga gnojidbenog tretmana iznosila je 70 m2, a tretmani su bili: I - kontrola (bez gnojidbe); II - mineralna gnojidba (200 kg ha-1 N, 150 kg ha-1 P2O5 i 300 kg ha-1 K2O); III - 10 t ha-1 komposta od goveđeg gnoja; IV - 10 t ha-1 komposta od konjskog gnoja; V - 10 t ha-1 komposta od separata svinjske gnojovke; VI - 6 t ha-1 komposta od pilećeg gnoja. Istraživanje je provedeno tijekom 2008. s hibridom kukuruza Pioneer PR38A24 FAO grupe 380. Najveći ostvareni prinos (14,95 t ha-1) i najveći sadržaj sirovih proteina (98,28 g kg-1) utvrđeni su kod tretmana II (mineralna gnojidba), dok su prinosi gnojidbenih tretmana III – VI, kod kojih su primjenjivana organska gnojiva, manji za 23 – 32%, a sadržaj sirovih proteina za 13 – 36%. Nasuprot tome sadržaj sirovih masti, ME i NEL-a po kg suhe tvari najmanji su kod tretmana II (mineralna gnojidba), a značajno veći kod tretmana gdje su korištena organska gnojiva različitog podrijetla. Analizom varijance utvrđeno je da između svih prosječnih analitičkih parametara postoje statistički značajne razlike na 5%-tnom nivou (P<0,05), dok su razlike na 1%-tnom nivou (P<0,01) utvrđene kod ostvarenoga prinosa i sadržaja sirovoga proteina te NEL-a. Za zaključiti je da se u ekološkoj proizvodnji i gnojidbom samo organskim gnojivima, neovisno o njihovom podrijetlu, postižu nešto niži prinosi po jedinici površine, međutim zbog pozitivnog učinka organske tvari u tlu, koristi će biti puno veće.Following the increased interest in environment protection and increasing of the soil fertility, as well as the possibility of additional employment of the inhabitants in the rural area, a research into the possibilities to produce animal feeding stuffs was conducted on the experimental field of the College of Agriculture at Križevci. The experiment was set in a randomized block scheme with four repetitions. The size of the plot for each fertilization treatment was 70 sq m. The treatments were the following: I-control (no fertilization), II- mineral fertilizers (200 kg ha-1 N, 150 kg ha-1 P2O5 and 300 kg ha-1 K2O), III – 10 t ha-1 cow manure compost, VI - 10 t ha-1 horse manure compost; V - 10 t ha-1 composted pig slurry, VI – 6 t ha-1 composted poultry manure. The experiment was conducted in 2008 using the maize hybrid Pioneer PR38A24 FAO group 380. The highest yield (14.95 t ha-1) and the highest raw protein content (98.28 g kg-1) were determined for treatment II (mineral fertilizers), while the yield with the treatments III-VI, in which organic fertilizers were used, was 23 to 32% lower, and the protein content was 13-36% lower. Contrary to that, the content of crude fats, ME and NEL per kg of the dry matter were lowest for the treatment II (mineral fertilization) and significantly higher in treatments where variations of organic fertilizers were used. The analysis of the variance showed statistically significant differences between all average analytical parameters at the level of 5 per cent (P<0.05), while the differences at the level of 1 percent (P<0.01) were determined for the yield, crude protein content and NEL. It can be concluded that the ecological production and fertilization with only organic fertilizers, regardless of their origin, produce lower yield per surface area. However, due to the positive effect of the organic matter in the soil, the benefits are much higher
DISINFECTION AT VETERINARY CLINIC "VET-POINT"
Tema ovog rada je primjena dezinfekcijskih sredstva u veterinarskoj ambulanti „VET - POINT“.
neživim medijima, na površinama, predmetima, u tekućinama i zraku ispod infekcijske doze.
Ovaj rad prati primjenu i učinak dezinfekcijskih sredstva u veterinarskim ambulantama. Daje popis sredstava koji se najčešće koriste te njihov sastav. Također prati i moguće metode dezinfekcije, daje osnovne podatke o dezinficijensima koji se primjenjuju u ambulantama te njihovo sastav.
Svrha rada je analizirati i sintetizirati korisnost primjene dezinfekcijskih sredstava u veterinarskim ambulantama s posebnim osvrtom na veterinarsku ambulantu „VET-POINT“.
Iz čitave palete biocida navedenih u NN br. 148/13, veterinarska stanica „VET-POINT“ rabi plivin biocid PLIVA sept-blue i PLIVA sept- pjenušavi, koji su zadovoljili sve kriterije kao dezinficijensi.This paper is the application of disinfectants in veterinary clinic "VET - POINT".
Disinfection understood procedures designed to reduce the number of pathogens in the inanimate media, on surfaces, objects, liquids and in air below the infectious dose.
The article outlines the application and effect of disinfectants in veterinary clinics. Provides a list of resources that are commonly used and their composition. It also monitors and possible methods of disinfection, provides background on disinfectants applied in clinics as well as their composition.
The purpose of this paper is to analyse and synthesize the usefulness of the application of disinfectants in veterinary clinics with special reference to the veterinary clinic "VET-POINT".
From the whole range of biocides listed in Official government paper no. 148/13, veterinary station "VET-POINT" used biocide PLIVA sept-blue and PLIVA sept- foaming, who met all the criteria as disinfectants
UTJECAJ SORTE I BRZINE KRETANJA NA KAKVOĆU RADA UREĐAJA ZA VAĐENJE KRUMPIRA
U završnom radu istraživan je utjecaj brzine kretanja kombajna i sortne karakteristike dviju sorti krumpira na kakvoću rada. Istraživanje je provedeno na OPG Srpak jednorednim vučenim kombajnom marke Grimme SE140 u vađenju dviju sorta krumpira, Vineta i Marabel. Nakon utvrđivanja gubitaka gomolja utvrđeno je da pri većim brzinama kombajn ima veći radni učinak ali i veće gubitke što je izraženije kod sorte Marabel
EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U FUNKCIJI RAZVOJA RURALNOG TURIZMA
U sekundarnoj analizi rada istražuju se literaturni izvori o posljedicama koje za sobom ostavlja konvencionalna poljoprivreda, te koliko je nužno ponovno uspostaviti ekološku stabilnost koja je jedan od osnovnih preduvjeta održivog razvoja. Osnovni resurs održivog razvoja u ruralnom području koji se treba nastaviti poticati je ruralni turizam, te njegovi specifični oblici kao što su ekoturizam, agroturizam i ekoagroturizam, a u Hrvatskoj je naglašen potencijal za ekološku poljoprivredu, te ovaj rad u primarnoj analizi istražuje podatke dobivene metodom anketnog ispitivanja gospodarstvenika koji se bave ruralnim turizmom.
Cilj istraživanja su podaci koji će pomoći u daljnjem razvoju ruralnog turizma i njegovih specifičnih oblika, a na temelju dobivenih podataka može se zaključiti da je ruralni turizam općenito slabo razvijen zbog manjka komunikacije između lokalne samouprave, turističkih zajednica i gospodarstvenika koji su zainteresirani za edukacije, ali i međusobnu suradnju između gospodarstava u proširenju ponude poljoprivrednih proizvoda. Spoj ekološke poljoprivrede i ruralnog turizma u novi oblik turizma ekoagroturizam najprisutniji je u kontinentalnom dijelu Hrvatske te su rezultati istraživanja pokazali da postoji uzlazni trend u razvoju tog oblika turizma s obzirom da većina ispitanika već koristi obnovljive sustave izvora energije i ne koriste kemijske preparate u poljoprivrednoj proizvodnji