Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
ANIMAL WELFARE IN SHEEP AND GOAT BREEDING THROUGH THE USE OF MEASURE M 14 IN KARLOVAC COUNTY
No full textMjera 14 „Dobrobit životinja“ dio je Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske i usmjerena je na poboljšanje uvjeta uzgoja domaćih životinja kroz financijsku potporu poljoprivrednicima koji se obvezuju na provođenje dodatnih standarda dobrobiti životinja koji prelaze osnovne zakonske zahtjeve. U Karlovačkoj se županiji bilježi kontinuirano povećanje interesa i korištenja M14 u ovčarstvu. U prve tri promatrane godine (od 2020. pa do 2022.), od ponuđene tri pod mjera unutar M14 korištena je samo jedna pod mjera - pristup na otvoreno. U 2023. godini prijavljene su četiri pod mjere unutar M 14 i to: držanje na ispaši; plan hranidbe, pristup ispustu i povećanje podne površine za 10 % za ovce u proizvodnji mesa. Kao što je i pretpostavljeno, korisnici mjere smatraju da je Mjera 14 izuzetno važna jer utječe na poboljšanje uvjeta uzgoja životinja uz osiguravanje dodatne financijske potpore. Njenom primjenom osigurani su na gospodarstvima visokih standardi dobrobiti, što uključuje osiguranje boljeg smještaja, stalni pristup otvorenom prostoru, te poboljšanje u hranidbi i veterinarskoj skrbi za ovce, čime se direktno utječe na zdravlje i dobrobit ovaca. Dugoročno, M 14 omogućuje ovčarima bolje pozicioniranje na tržištu, doprinosi održivosti i stabilizaciji proizvodnje te povećanju ekonomske održivosti. Potrošači sve više cijene humanu i održivu uzgojnu praksu pa proizvodi od ovaca uzgojenih u boljim uvjetima mogu postići višu tržišnu cijenu.Measure 14 "Animal Welfare" is part of the Rural Development Program of the Republic of Croatia and is aimed at improving the conditions for raising domestic animals. This measure provides financial support to farmers who undertake to implement additional animal welfare standards that go beyond the basic legal requirements. In Karlovac County, there is a continuous increase in interest and use of M14 throughout the observed period in sheep breeding. It can be pointed out that in Karlovac County in the first three observed years (from 2020 to 2022), of the three sub-measures offered within M14 (improved nutrition, improved accommodation conditions and access to the outdoors), only one sub-measure was used - access to Open. In 2023, a total of four sub-measures were reported within M14, namely: grazing; feeding plan, access to outlet and increase of floor area by 10% for sheep in meat production. It is to be expected that the education of agricultural producers in Karlovac County will lead to an even greater number of beneficiaries and greater compliance with the prescribed obligations for the requested sub-measures in future program periods. Surveying the users of the measure led to the conclusion that the main problem in the interest as well as when using the measure is the lack of education of the users, which is why support is denied and, in their opinion, the administration is too demanding. As it was assumed, the users of the measure consider Measure 14 to be extremely important because it provides additional financial support for the improvement of animal breeding conditions. Its application ensures high standards of well-being, which includes ensuring better accommodation, constant access to open space, and improvement in feeding and veterinary care for sheep, which directly affects the health and well-being of sheep. In the long term, M14 contributes to the sustainability and stabilization of production and increases economic sustainability. Products from sheep raised in better conditions can achieve a higher market price. Consumers are increasingly appreciating humane and sustainable breeding practices, which enables shepherds participating in Measure 14 to better position themselves in the market. Breeders have become aware of the importance of ensuring the welfare of animals, but in the future, they should be informed about the possibilities and obligations from M14 in order to use financial support smoothly
UTJECAJ MJERA DOBROBITI ŽIVOTINJA NA KVALITETU MLIJEKA
No full textStočarstvo se u 21. stoljeću suočava s nizom izazova; povećanje proizvodnje hrane za kontinuirano rastuću globalnu populaciju, smanjenje obradivih površina, klimatske promjene, povećanje proizvodnje po grlu uz primjenu mjera dobrobiti životinja. Usprkos padu broja goveda na globalnoj razini i u Republici Hrvatskoj, povećava se proizvodnja mlijeka po grlu. U RH, dominira simentalska pasmina, a u njezinu uzgoju prednjači Koprivničko – križevačka županija. Kontinuirano ulaganje u genetski napredak i povećanje proizvodnje mlijeka je rezultiralo nizom visoko kvalitetnih uzgajivača glede genetske kvalitete grla. Kako bi se postigla maksimalna proizvodnja po grlu, izuzev genetike, potrebno je zadovoljiti ostale mjere dobrobiti životinja poput hranidbe, prevencije bolesti, veterinarskih tretmana, smještaja i dr.
Cilj ovog istraživanja je utvrditi utjecaj primjene mjera dobrobiti životinja, odnosno načina smještaja na kemijski sastav i higijensku ispravnost mlijeka. Istraživanje je provedeno na OPG-u Hrženjak (farma A) koja ne primjenjuje mjere dobrobiti životinjam, a životinje su držane na vezu. Zatim, farma B (OPG Kenđelić) također ne primjenjuje mjere dobrobiti, dok su goveda uzgajana u tzv. „lauf“ staji s mogućnosti ispusta. Jedino, farma C (OPG Radmilović) primjenjuje mjere dobrobiti životinja s mogućnosti korištenja ispusta i pašnjaka. Rezultati istraživanja pokazali su statističko značajno veći udio mliječne masti na farmi C, što je u skladu s dosadašnjim istraživanjima koja upućuju na izrazitu varijabilnost mliječne masti zbog niza okolišnih i genetičkih faktora. Nadalje, uočava se manja varijabilnost u udjelu proteina, no svakako je veća na farmi A i B. Najmanji broj ukupnih mikroorganizama je opažen na farmi A, odnosno kod vezanog načina držanja, dok je najmanji broj somatskih stanica detektiran na farmi koja primjenjuje mjere dobrobiti – farmi C. Potrebna su detaljnija istraživanja kako bi se donijeli egzaktni dokazi o utjecaju načina držanja na kvalitetu mlijeka, s fiksnim utjecajem ostalih parametara.Livestock farming in the 21st century faces a series of challenges: increasing food production for a continuously growing global population, reduction of arable land, climate changes, increasing production per animal while applying animal welfare measures. Despite the global decline (also in Croatia) in the number of cattle, milk production per animal is increasing. In Croatia, the Simmental breed dominates, with Koprivničko - križevačka county leading in its breeding. Continuous investment in genetic progress and increasing milk production has resulted in a number of highly ranked breeders, in terms of the genetic quality of their cattle. To achieve maximum production per animal, in addition to genetics, other animal welfare measures such as feeding, disease prevention, veterinary treatments, housing, and others should be met. The aim of this research is to determine the impact of applying animal welfare measures, i.e., the housing system, on the chemical composition and hygienic quality of milk. The research was conducted at the Hrženjak family farm (farm A), which does not apply animal welfare measures, and the animals were kept in tie-stalls. Then, farm B (Kenđelić family farm) also does not apply welfare measures, while the cattle were in a 'loose housing' system with outdoor access. Only farm C (Radmilović family farm) applies animal welfare measures with access to both an outdoor area and pasture. The results of the research showed a statistically significant higher milk fat content on farm C, which is in line with previous research pointing to significant variability in milk fat due to various environmental and genetic factors. Furthermore, there is less variability in protein content, but it is still higher on farms A and B. The lowest total microorganism count was observed on farm A, which uses tie-stall housing, while the lowest somatic cell count was detected on the farm that applies welfare measures – farm C. More detailed research is needed to provide exact evidence of the impact of the housing system on milk quality, with fixed control of other parameters.
ISPITIVANJE MORFOLOŠKIH I KULINARSKIH SVOJSTAVA ODABRANIH SORATA KRUMPIRA (Solanum tuberosum L.)
No full textKrumpir (Solanum tuberosum L.) je zeljasta jednogodišnja biljka iz porodice Solonaceae koja se uzgaja isključivo radi gomolja te se smatra neizostavna namirnica u svakom kućanstvu. Danas na tržištu postoji veliki broj sorata krumpira različitih karakteristika, agronomskih i kulinarskih. Cilj istraživanja bio je utvrditi dinamiku rasta cime, vrijeme cvatnje, morfološka svojstva (boju mesa i pokožice ploda), prinos po ha i kulinarska svojstva (A,B,C,D tip) 13 sorti krumpira. Sorte korištene u pokusu bile su: Vineta, Marabel, Sylvana, Colomba, Agria, Arizona, Hermosa, Monte Carlo, Cleopatra, Red Scarlet, Desiree, Hopehely, Balatonirozsa. Nakon provedenog istraživanja utvrđene su značajne razlike u svim istraživanim svojstvima. Sorta Agria je postigla je najveći porast cime od 6 cm, a najmanji porast sorta Colomba. Najkraće su cvale Vineta, Sylvana i Colomba, a najduže Agria. Najveći prinos po biljci i prinos po hektaru postigla je sorta Balatoni rozsa, a najmanji sorta Cleopatra. Prema ocjeni kušača postoje i velike razlike u kulinarskim svojstvima sort
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE PIRA (Triticum spelta) NA PG-U JARNEC
No full textPoljoprivredno gospodarstvo Jarnec već dug niz godina obavlja sjemensku proizvodnju za sjemensku kuću Bc Institut d.d. na prostoru općine Čačinci. Pir je jedna od najstarijih vrsta žitarica, koristi se kao stočna hrana, a u novije vrijeme i u prehrani ljudi te za liječenje pojedinih bolesti zbog svoje nutritivne vrijednosti i bioaktivnog djelovanja. Pir ima sposobnost prilagodbe na lošijim uvjetima tla, otporan je pri niskim temperaturama pa je moguć uzgoj i pri višim nadmorskim visinama. Sije se u istim agrotehničkim rokovima kao i pšenica, ali bolje podnosi lošije agrometeorološke uvjete što mu i daje prednost u ekološkoj proizvodnji. Ukupan prinos iznosio je 19 900 kg, dok je prinos po proizvodnoj površini iznosio 3540 kg/ha
UTJECAJ TEMPERATURA NA KLIJAVOST SJEMENA ENDIVIJE (Cichorium endivia L.) I RADIČA (Cichorium intybus L. var. foliosum Hegi)
No full textZbog sve većih klimatskih promjena posljednjih godina kod povrtnih vrsta koje se siju u ljeti i ranu jesen javljaju se problemi u nicanju i kasnijem uzgoju. Vrtlari su sve više primorani prilagođavanju rokova sjetve vremenskim prilikama. Cilj istraživanja je ispitati razliku između laboratorijske klijavosti na optimalnoj temperaturi i klijavosti na otvorenom kod četiri sorte endivije i četiri sorte radiča. U svrhu određivanja razlike između laboratorijske i klijavosti na otvorenom provedeno je istraživanje tijekom mjeseca kolovoza u laboratoriju i na otvorenom. Nakon provedenog istraživanja utvrđeno je da je laboratorijska klijavost veća od klijavosti na otvorenom prostoru te da su visoke temperature negativno utjecale na klijavost obje povrtne kulture, ali ne kod svih sorata. Sorta endivije Pancallieri pokazala je tolerantnost na visoke temperature tijekom procesa klijanja, te nije bile velike razlike u klijavosti kod različitih temperatura dok je kod svih drugih sorata endivije klijavost u vanjskim uvjetima bila značajno niža. Sorta radiča Palla Rosa imala je u vanjskim uvjetima nešto višu klijavost u odnosu na ostane tri ispitivane sorte, ali ipak značajno nižu nego u klijalištu
ANALYSIS OF THE USE OF MINERAL FERTILIZERS ACCORDING TO SALES TRENDS IN THE ŠTEFANJE COOPERATIVE
No full textIstraživanje korištenja mineralnih gnojiva sukladno trendovima prodaje u Zadruzi Štefanje provedeno je anketiranjem u razdoblju od 1. ožujka do 30. travnja. Anketirao sam 50 poljoprivrednih proizvođača koji su kupovali mineralna gnojiva u Zadruzi Štefanje. Prodaja mineralnih gnojiva ovisila o potrebama kupaca. Najprodavanje mineralno gnojivo bio je KAN, a slijede ga UREA i mineralno gnojivo formulacije NPK 15:15:15. Gnojiva su korištena u gnojidbi različitih kultura. Kupljeno gnojivo najviše se koristilo za gnojidbu kukuruza. U manjem postotku gnojene su i druge kulture, soj, ječam, zob i trikale. Poljoprivredni proizvođači u velikom postotku, njih 98%, sami financiraju nabavu mineralnog gnojiva. Gnojidba nabavljenim gnojivom obavljala se najviše prije sjetve kukuruza a korištena su u prihrani. Utvrđeno je da 98% ispitanika gnojidbu obavlja na temelju iskustva, ne vrše analize tla prije sjetve. Temeljem toga, njih 98% nisu zadovoljni ostvarenim prinosom uzgajanih kultura. Međutim, kao mjere poboljšanja za ostvarenje većih prinosa, predlažu kalcifikaciju, plodored, kvalitetnije sjeme, bolju obradu tla
UTJECAJ KLIMATSKIH PROMJENA NA PČELINJE ZAJEDNICE
No full textRad se bavi razmatranjem utjecaja klimatskih promjena na pčelinje zajednice na području Republike Hrvatske u razdoblju od 2019. do 2023. godine. Praćenjem srednjih godišnjih temperatura suhog termometra, količine oborina, broja vedrih dana i broja dana s oborinama unazad 5 godina na području RH, dobiven je uvid u to kako se klima iz godine u godinu mijenja, kako su sušna razdoblja sve češća, zime sve blaže, a ljeta sa sve većim temperaturama zraka. No sve to u konačnici ima negativan utjecaj na pčelinje zajednice koji se ponajprije ogleda u smanjenim prinosima meda, slabijim pčelinjim zajednicama (poremećen proljetni razvoj), slabijoj otpornosti pčela na bolesti, promijenjenom kalendaru cvatnje medonosnih biljaka, težoj prilagodbi konvencionalne tehnologije pčelarenje novo nastalim klimatskim uvjetima te sve češća pojava nepogoda koje uništavaju medonosno biljke (glavnu pčelinju pašu)
THE IMPACT OF FERTILIZATION ON CORN YIELD IN 2021
No full textNa pokusnim površinama Veleučilišta u Križevcima od proljeća 2021. godine, provodi se projekt „Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla“, a u sklopu projekta provedeno je na temu: „Utjecaj gnojidbe na prinos kukuruza“. U pokusu su istraživane dvije varijante gnojidbe. Prva varijanta gnojidbe obavljena je prema gnojidbenoj preporuci na osnovu provedene analize tla te je njome dodana količina gnojiva koja zadovoljava potrebe dušika, fosfora i kalija propisana za kukuruz. Prema analizi preporučena količina gnojiva za kukuruz iznosila je 165 kg/ha N, 150 kg/ha P2O5 i 225 kg/ha K2O. Druga varijanta gnojidbe izvršena je s 50% manjom količinom gnojiva. Cilj istraživanja bio je dokazati povezanost prinosa kukuruza s gnojidbom i vidjeti na koji način biljka odnosno kukuruz reagira na smanjenu količinu gnojiva te koja varijanta gnojidbe daje veće prinose zrna i zelene mase. Rezultati istraživanja pokazali su da prva varijanta gnojidbe koja je izvršena prema preporuci ostvaruje bolji prinos zrna i zelene mase, dok je smanjena količina gnojidbe rezultirala i manjim prinosom
BASIC LABORATORY ANALYSIS OF SOIL
No full textCilj rada je opisati osnovne parametre kontrole plodnosti tla koji obuhvaćaju uzimanje uzoraka, priprema uzoraka tla za analizu, određivanje pH vrijednosti, određivanje hidrolitske kiselosti, određivanje ukupnih karbonata, određivanje humusa te biljkama pristupačnog fosfora i kalija u tlu i ukupnog dušika. U tu svrhu prvi dio istraživanja se odnosi na Agrokemijski laboratorij, a drugi dio istraživanja sastoji se od proučavanja sekundarnih publikacija. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju na neophodnost provođenje analiza tla prije sjetve ili sadnje usjeva, a naročito prije podizanja višegodišnjih nasada. Suvremenu, učinkovitu, isplativu i ekološki prihvatljivu gnojidbu nije moguće provesti bez stručnog znanja proizvođača i analize tla. Konvencionalna gnojidba uglavnom podrazumijeva gnojidbu bez kemijske analize tla pri čemu dolazi do negativnih posljedica za okoliš i ljudsko zdravlje. Moderna gnojidba temelji se na unaprijed provedenim analizama tla i značajno utječe na povećanje prinosa i kvalitete proizvoda. Poznavanje raspoložive količine hranjiva u tlu i potrebe biljaka omogućuje kvalitetnu procjenu količine gnojiva koja je biljci neophodna, a nije štetna za okoliš
COMPARATIVE ANALYSIS OF THE INFLUENCE OF THE COMPANY'S SOCIALLY RESPONSIBLE BUSINESS ON CUSTOMER BEHAVIOR
No full textRad se bavi istraživanjem utjecaja društveno odgovornog poslovanja poduzeća na ponašanje potrošača na podlozi podataka iz istraživanja koje je provela agencija „Puls“ 2007. godine te na podacima istraživanja iz 2022. koje je provela autorica rada. Cilj istraživanja je utvrditi koje su se promjene dogodile u proteklih petnaestak godina, odnosno postoje li pozitivni pomaci u stavovima ispitanika o utjecaju društveno odgovornog poslovanja poduzeća na kupovno ponašanje potrošača na tržištu. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje pozitivni pomaci u stavovima ispitanika u shvaćanju i percepciji pojma prvenstveno kroz poimanje i percepciju pojma održivi razvoj i društvena odgovornost poslovanja. Prilikom kupnje proizvoda, potrošači sve više obraćaju pažnju na činjenicu je li proizvođač društveno odgovoran. Rezultati istraživanja pokazuju da društvena odgovornost proizvođača utječe na kupnju pojedinih proizvoda za 20% kod kupnje pojedinih proizvoda (nakon kvalitete i cijene) što je porast od 10 postotnih bodova u odnosu na isto istraživanje 2007. godine. Kod društvene odgovornosti kupcima je naročito bitno da proizvođač vodi posebnu brigu o zaštiti okoliša te su spremni skuplje platiti takav proizvod. Danas su kupci svjesniji da svojim odabirom proizvoda osobno utječu na zaštitu okoliša, tako da je 68% ispitanika odgovorilo da svakodnevno ili često razmišljaju o tome prilikom kupnje, što je porast od 22 postotna boda u odnosu na isto istraživanje 2007. godine. Pozitivni pomaci u stavovima o DOP-u primjetni u proteklih petnaestak godina pokazatelj su da se poduzećima itekako isplati poslovati na održiv način. Potrošači prepoznaju i rado kupuju one proizvode koji se temelje na društveno odgovornom poslovanju, a tvrtke koje implementiraju takav način poslovanja postaju konkurentnije na tržištu.The paper investigates the impact of corporate social responsibility on consumer behavior based on data from research conducted by the "Puls" agency in 2007 and on data from a 2022 research conducted by the author of the paper. The aim of the research is to determine what changes have taken place in the past fifteen years, that is, whether there are any positive changes in the respondents' views on the impact of corporate social responsibility on consumer purchasing behavior on the market. The results of the research show that there are positive changes in the attitudes of respondents in the understanding and perception of the term, primarily through the understanding and perception of the term sustainable development and social responsibility of business. When buying a product, consumers pay more and more attention to the fact that the manufacturer is socially responsible. The results of the research show that the social responsibility of producers affects the purchase of certain products by 20% when purchasing certain products (after quality and price), which is an increase of 10 percentage points compared to the same survey in 2007. When it comes to social responsibility, it is especially important for customers that the manufacturer takes special care of environmental protection, and they are ready to pay more for such a product. Today, customers are more aware that by choosing products they personally affect environmental protection, so 68% of respondents answered that they think about it daily or often when buying, which is an increase of 22 percentage points compared to the same survey in 2007. The positive changes in CSR attitudes over the past fifteen years are an indication that it is very worthwhile for companies to do business in a sustainable way. Consumers recognize and gladly buy those products that are based on socially responsible business, and companies that implement such a way of doing business become more competitive on the market