Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
UZGOJ KUKURUZA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA UŽEG KRIŽEVAČKOG KRAJA
No full textKukuruz je najzastupljenija kultura na stočarskim gospodarstvima, najviše se uzgaja u obliku zrna, ali i za proizvodnju silažne mase. Cilj ovog istraživanja je analizirati uzgoj kukuruza na gospodarstvima u križevačkom kraju. Istraživanje je obavljeno u 2016. na 7 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave proizvodnjom kravljeg mlijeka, a broj krava se kreće od 5 do 13.
Značajke uzgoja kukuruza na gospodarstvima su da su ukupne površine pod kukuruzom vrlo usitnjene (veličina parcele u prosjeku je 0,59 ha), da su parcele prilično udaljene od gospodarstva (2,33 km) kao i da gospodarstva posjeduju prilično zastarjelu mehanizaciju koja se koristi u uzgoju kukuruza. Kukuruz je u prosjeku u strukturi sjetve zastupljen sa 41,6 % i na 55,8 % parcela pretkultura kukuruzu je bio kukuruz, zatim slijede strne žitarice, a samo jedno gospodarstvo nije uzgajalo kukuruz po kukuruzu. Sva gospodarstva obavljaju duboko oranje u jesen. Gnojidba se obavlja bez prethodne analize tla, a zasniva se na zaoravanju 20-40 t/ha krutog stajskog gnoja (samo jedno gospodarstvo unosi i NPK 7:20:30), a u predsjetvenoj pripremi se daje ostatak gnojiva i to 100-250 kg/ha NPK 15:15:15 i 100-250 kg/ha UREA-e, a prihranu usjeva dušikom provodi samo jedno gospodarstvo. Za uzgoj se najviše koriste hibridi iz FAO grupe 400, najviše Bc hibridi, a najčešće uzgajani hibridi su Pajdaš, zatim BC 408 B i 418 B. Visoko zastupljeni su i Pioneer hibridi kukuruza. Od mjera zaštite usjeva kukuruza od štetnih organizama redovito se provodi zaštita od korova i to uglavnom u razdoblju nakon sjetve, a prije nicanja s herbicidima Adengo ili Lumax, a samo korektivno nakon nicanja, prvenstveno protiv slaka, herbicidom Banvel.
Iako su vremenske prilike u 2016. odgovarale rastu i razvoju kukuruza, prinosi su varirali od svega 7 do 11 t zrna/ha i oko 45 t/ha silažne mase što je najvjerojatnije posljedica različite primjene agrotehničkih mjera, posebice gnojidbe usjeva, koja na većini gospodarstava nije u skladu s preporukama struke
UTJECAJ TEHNOLOGIJE UZGOJA NA PRINOS I SASTAVNICE PRINOSA KRASTAVACA ZA PRERADU
No full textU pokusu postavljenom na obiteljskom gospodarstvu tijekom 2013. na lokaciji sjeverozapadne Hrvatske istraživana su dva hibrida krastavaca za preradu Ajax i Crispina te dva načina uzgoja, iz presadnica i izravnom sjetvom. Sjetva, odnosno sadnja je obavljena isti dan. Krastavci su uzgajani na malču od crne polietilenske folije, na armaturi, a tijekom uzgoja su provođene standardne mjere njege. Prilikom višekratnih berbi (u prosjeku četiri puta tjedno) ubrani plodovi razvrstani su u klase (ekstra 2 - 5 cm, I. 5 - 7 cm, II. 7-9 cm i III. klasa 9 - 12 cm te deformirani i prerasli plodovi) a utvrđena je i njihova masa i broj plodova.
U uzgoju iz presadnica biljke su procvale i prispjele za berbu devet dana ranije nego kod uzgoja izravnom sjetvom no to nije utjecalo na značajnije povećanje prinosa. Razlog je tome tuča koja je pala pet dana nakon sadnje i oštetila mlade biljke, a neke su i zamijenjene podsađivanjem. Hibrid Ajax postigao je neznatno bolje rezultate ostvarivši za 3,2% viši prinos tržnih plodova nego hibrid Crispina. Najveći tržni i ukupni prinos (40,43 i 41,28 t ha-1) ostvario je hibrid Ajax uzgojen izravnom sjetvom. Kod obje sorte i oba načina uzgoja utvrđen je podjednak odnos klasa tržnih plodova u % (30:45:17:6). Udio deformiranih plodova bio je niži kod uzgoja iz presadnica
UTJECAJ FOLIJARNE PRIHRANE NA RAST I RAZVOJ VRSTE IMPATIENS BALSAMINA
No full textImpatiens balsamina (lijepi dečko) je jednogodišnja ukrasna biljka iz porodice nediraka (Balsaminaceae). Visina vrste Impatiens balsamina je do 60 cm, stabljika je uspravna, naraste do 60 cm visine. Listovi su nasuprotni, lancetasti, dugi 3-9 cm, suženi pri osnovi u peteljku, ušiljenog vrha i nazubljenih rubova. Cvate u raznim nijansama od bijele, roza, ljubičaste i crvene boje, još postoje i šarene vrste koje su kombinacije dvaju navedenih boja. Cvjetovi su dvospolni i cvatu u pazušcima listova. Lijepi dečko dobro uspjeva na sunčanom položaju i u hranjivoj zemlji uz obilnu vlagu, naročito ljeti. Veliku važnost u proizvodnji kvalitetnih biljaka ima foijarna prihrana. U ovom istraživanju ispitan je utjecaj folijarne prihrane na rast i razvoj vrste Impatiens balsamina. Za sjetvu je korišteno sjeme lijepog dečka iz tvrtke Vitabela koje je posijano u supstrat Klasman Potgrond H. Sjetva je obavljena u polietilenski kontejner od 160 sjetvenih mjesta dimenzija 522 x 324 x 50 mm. U vrijeme pikiranja biljke su prepikirane u lonce promjera 7 cm. Nakon dva tjedne biljke su presađene u cvijetnjak u dvije gredice nasumičnim odabirom. Tijekom istraživanja na dio biljaka na svakoj gredici u tri navrata izvršena je folijarna prihrana Fertinom C. Provedeno je četiri mjerenja: visine biljaka i broja listova, broja postranih grana, broja pupova i broja cvjetova. Istraživanjem je utvrđeno da se sve metode uzgoja sa zalijevanjem i bez zalijevanja sa izvršenom folijarnom prihranom ili bez izvršene folijarne prihrane mogu koristiti za uzgoj vrste Impatiens balsamina iako su najbolji rezultati ostvareni kod biljaka uzgojenih na zalijevanoj gredici sa izvršenom folijarnom prihranom
Utjecaj integrirane i ekološke proizvodnje kupina na neke pomološke i kemijske značajke ploda
No full textPrema površinama pod kupinom u svijetu prednjače Europa i Sjeverna Amerika. Od većih europskih proizvođača tu su još Mađarska, Velika Britanija, Rumunjska, Poljska i Njemačka. Uzgoj kupina u Republici Hrvatskoj još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Kao prednosti kupine ističu se njen rani ulazak u rod (već u drugoj godini), visoki i stabilni prinosi (do 30 tona po hektaru), dugi životni vijek, plod bogat vitaminima i mineralima, dok je cvijet kupine izvrsna pčelinja paša. Od nepovoljnih svojstava najčešće se spominje naporna i dugotrajna berba, budući da plodovi kupine ne sazrijevaju istovremeno, pa tako berba traje i do četrdeset dana. Iako postoje strojevi koji olakšavaju berbu, u najvećem broju slučajeva u berbi je ljudski rad nezamjenjiv. U ovom istraživanju praćen je utjecaj sustava proizvodnje (ekološka i integrirana) na neke pomološke i kemijske značajke ploda kupine. Istraživane su dvije sorte thornfree i boysen, sorte koje su vrlo često zastupljene u proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Cilj istraživanja bio je utvrditi razlike u širini, duljini i masi ploda te koncentraciji suhe tvari, šećera, ukupnih kiselina i vitamina C u plodovima kupine u odnosu na sustav proizvodnje i sortu. Mjerenja širine ploda pokazuju da je najveća prosječna vrijednost izmjerena kod sorte boysen u ekološkoj proizvodnji (19,7 mm), dok je najmanja kod sorte thornfree također u ekološkoj proizvodnji (17,6 mm). Prosječna duljina ploda kretala se od 24,1 mm do 26,4 mm. Prosječna duljina ploda kod integrirane proizvodnje iznosila je 24,75 mm, a kod ekološke 26,15 mm. Veće prosječne vrijednosti duljine ploda i ovdje su veće kod sorte boysen (25,9 mm) nego kod sorte thornfree (25,0 mm). Prosječna masa ploda kretala se od 4,01 g do 5,60 g. Prosječna masa ploda kod sorte boysen iznosi 5,57 g, a sorte thornfree 4,02 g. Razlike između integrirane i ekološke proizvodnje su manje (4,785 g/4,805 g). Što se kemijskog sastava kupine tiče može se zaključiti sljedeće: veći je sadržaj suhe tvari u plodovima sorte thornfree (prosjek sorte 19,57 %) nego kod sorte boysen (prosjek sorte 16,26 %), dok sustav proizvodnje nije utjecao na ovo svojstvo; prosječna pH vrijednost je nešto veća kod ekološki proizvedenih kupina (2,74) nego kod kupina u integriranoj proizvodnji (2,60), dok je prosječna pH vrijednost sorte boysen niža (2,45) od sorte thornfree (2,90); prosječni sadržaj ukupnih šećera nešto je niži u integriranoj proizvodnji (7,85 %), nego u ekološkoj (8,25%), a veća je razlika među sortama (boysen 6,88 %, thornfree 9,23 %); apsolutno najniža ukupna kiselost izmjerena je kod sorte boysen u integriranoj proizvodnji i iznosi 1,73 %, dok je najviša kiselost izmjerena kod sorte thornfree u ekološkoj proizvodnji iznosi 1,96 %, a trendovi su isti kao i kod sadržaja ukupnih šećera; koncentracija vitamina C u plodovima kupine iz pokusa kretala se od 17,26 pa do 20,05 mg/100 g svježe mase.According to areas where blackberries are grown, world leaders are Europe and North America. Some of the major European manufacturers are Hungary, the United Kingdom, Romania, Poland and Germany. Cultivation of blackberry in the Republic of Croatia is still not at satisfactory level. Advantages of growing blackberry are it's early ripening (in the second year of cultivation), high and stable yields ( up to 30 tons per hectare ), the fruit rich in vitamins and minerals, the flower of blackberry is excellent bee pasture. Untoward feature of growing blackberry is tedious vintage whereas that blackberries do not ripen at the same time so harvest sometimes lasts for forty days. Although there are machines that make harvesting easier, human labor is indispensable. By doing this research I wanted to show how production systems ( organic and integrated ) have an effect on some pomological and chemical properties of the fruit of blackberries. Two cultivars that are often present in production in Croatia have been studied, thonfree and boysen cultivars. The aim of this research was to determine the differences in width , length and weight of the blackberry fruit and the concentration of solids , sugar , total acid and vitamin C in blackberry fruit in relation to the system of production and cultivar. Measurements of the width of the fruit show that the highest average value measured is for cultivar Boysen in organic production ( 19.7 mm ) , while the lowest is for cultivar Thornfree also in organic production ( 17.6 mm ). The average length of the fruit ranged from 24.1 mm to 26.4 mm. The average length of the fruit in the integrated production amounted to 24.75 mm , and 26.15 mm in the ecological production. Average value of the length of the fruit are higher for cultivar Boysen ( 25.9 mm) than of the cultivar Thornfree ( 25.0 mm ). The average fruit weight ranged from 4.01 g to 5.60 g. The average fruit weight for cultivar Boysen is 5.57 g, and variety Thornfree 4.02 g . The differences between the integrated and organic production less ( 4785 g / 4805 g ) . The average fruit weight ranged from 1.4 g do 5.60g . The average fruit weight for cultivar Boysen is 5.57 g , and for cultivar Thornfree 4.02 g . The difference between the integrated and organic production is not large ( 4785 g / 4805 g ). According to chemical composition of blackberries we come to following conclusions, content of dry matter in fruit of Thornfree cultivar (average of cultivar 19.57%) is higher than in the cultivar Boysen (average of cultivar 16.26%), this feature was not affected by production system. The pH value is slightly higher for the organically produced blackberries (2.74) from those grown by integrated production (2,60), while the average pH value of the cultivar Boysen is lower (2.45) than the cultivar Thornfree (2,90). Average of total sugar content was slightly lower in integrated production (7.85%), than in organic (8.25%), and the the difference among cultivars (Boysen 6.88%, Thornfree 9.23%) is larger. ivar Boysen is lower (2.45) than the cultivar Thornfree (2,90). Average of total sugar content was slightly lower in integrated production (7.85%), than in organic (8.25%), and the the difference among cultivars (Boysen 6.88%, Thornfree 9.23%) is larger. Absolutely lowest total acidity was measured for cultivar Boysen in integrated production in amount to 1.73%, while the highest acidity measured for cultivar Thornfree in organic production amounts to 1.96%, and the trends are the same as for the content of total sugars. The concentration of vitamin C in blackberry fruits in the test ranged from 17.26 till 20.05 mg / 100 g fresh weight
PROIVZODNJA HIBRIDNOG I SORTNOG JEČMA U PODUZEĆU FUČEC D.O.O. U 2016.
No full textU ovom istraživanju uspoređena su dva različita kultivara ječma za hranidbu stoke. Za pripremu tla za sjetvu, te cjelokupan uzgoj ječma primijenjene su sve agrotehničke mjere, te zaštita od korova i bolesti. Za sjetvu je korišteno sjeme sortnog ječma Bosut, 230 kg/ha i hibridnog ječma Jallon, 90 kg/ha. Hibridni ječma Jallon imao je veći prinos od sortnog ječma Bosuta. Broj zrna u klasu hibridnog ječma bio je 58, a broj zrna u klasu sortnog ječma 28
KONCENTRACIJA ESENCIJALNIH MIKROELEMENATA U ZRNU PŠENICE U EKOLOŠKOJ I KONVENCIONALNOJ PROIZVODNJI U 2012.
No full textCilj ovog rada bio je utvrditi utjecaj sorte i načina gospodarenja tlom na akumulaciju esencijalnih mikroelemenata u zrnu pšenice. Također su istraživani kemijski parametri tla uzorkovanih s parcela pod ekološkim i konvencionalnim poljoprivrednim uzgojem. Rezultati ispitivanih pH vrijednosti, količine humusa, fiziološki aktivnog fosfora i kalija te C/N odnos u tlu nisu pokazali značajnu razliku između ispitivanih parcela. Ispitivan je sadržaj esencijalnih elemenata (Cu, Zn, Fe i Mn) u odabranim uzorcima zrna pšenice, primjenom Atomske apsorpcijske spektroskopije (AAS) kao spetkrometrijski analitički postupak za statističku evaluaciju dobivenih rezultata. Rezultati su pokazali značajne razlike koncenteracije Fe, Zn i Cu u zrnu pšenice između ekološke i konvencionalne proizvodnje, dok kod koncentracije Mn nije bilo velike razlike
UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD U GOVEDARSTVU NA PODRUČJU DJELOVANJA HPA- PODRUČNI URED KRIŽEVCI U 2014.
No full textSvrha uzgojno selekcijskog rada je povećati i poboljšati fenotipske i proizvodne osobine stoke i omogućiti povećanje rentabilnosti stočarske proizvodnje. Navedeno je jedino moguće učiniti na način da se uzgoje najbolje jedinke koje će potom svoj genetski potencijal prenositi na šire potomstvo u Republici Hrvatskoj (RH), te na taj način omogućiti ostvarenje uzgojnog programa koji ima za cilj osigurati povećanje ekonomske dobit kako u Republici Hrvatskoj tako i u pojedinim županijama i gospodarstvima. Kako bi se navedeno postiglo u RH je osnovana Hrvatska poljoprivredna agencija, ustanova čija je svrha i cilj putem uzgojno selekcijskog rada i putem niza zootehničkih mjera i postupaka povećati i poboljšati fenotipske i proizvodne osobine stoke, kako bi se povećala efikasnost i rentabilnosti stočarske proizvodnje. Cilj ovog rada je bio istražiti stanje u govedarstvu Republike Hrvatske kao i područnog ureda HPA Križevci. Za potrebe istraživanja korišteni su dobiveni podaci od Hrvatske poljoprivredne agencije za RH i za područni ured Križevci, te podaci Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka (SLKM) kao i podaci iz godišnjeg izvješća HPA za 2014. godinu. Na temelju prikupljenih podataka može se zaključiti da je Republici Hrvatskoj konstantno prisutno smanjenje broja krava, kao i broj uzgajivača goveda. U godini 2014. najviše krava je bilo na području Bjelovarsko-bilogorske županije, zatim sljedi Osječko-baranjska županija i Koprivničko-križevačka županija. Najzastupljenija pasmina u Republici Hrvatskoj je Simentalska pasmina. Najveći broj mliječnih i kombiniranih pasmina goveda, kao i mesnih pasmina goveda utvrđen je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, te zatim u Osječko baranjskoj i Koprivničko križevačkoj županiji. U Republici Hrvatskoj prema kategorijama goveda najviše se kolju mladi bikovi, a zatim sljedi telad, krave, junice, bikovi, mlađa junad i volovi. Rezultati za sve kategorije goveda pokazuju da većinom prevladava (U) i (R) klasa. Što se tiče općine Križevci također kao i u Republici Hrvatskoj prisutan je negativni trend u pogledu broja stoke kao i broj uzgajivača. U selekcijskom obuhvatu prema A i B metodi na području djelovanja HPA područnog ureda Križevci najveći ukupni broj krava zabilježen je u 2012. godini, dok je najmanji ukupni broj krava zabilježen već sljedeće 2013. godine. Na području djelovanja HPA područnog ureda Križevci daleko najzastupljenija pasmina je Simentalska, a zatim sljedi Holstein. Na području općine Križevci prevladava prva klasa mlijeka
UTJECAJ KAMENOG BRAŠNA NA KVANTITETU I KVALITETU ZRNA KUKURUZA ONDINA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŢEVCIMA U 2014.
No full textPokus tretiranja kukuruza 5% otopinom kamenog proveden je na Visokom gospodarskom učilišti u Kriţevcima. Pokus je postavljen na hibridu Ondina koji spada u FAO grupu 200 iz sjemenarske kuće Syngenta. Pokus je postavljen sa dvije varijante svaka u pet ponavljanja.Svaka parcelica je imala površinu od 10 metara kvadratnih. Naizmjenično su se na površini širine 3 metra i duţine 100 metara izmijenjivale varijante, kontrola i treirana varijanta sa 5% otopinom kamenog brašna. Pokus je bio tretiran dva put tokom lipnja i jedanput tokom svibnja, ukupno tri puta. Berba je bila izvršena ručno u listopadu. Rezultati istraţivanja kvalitativnih i kvantitativnih svojstavna pokazali su pozitivan učinak djelovanja kamenog brašna na kukuruz. Pozitivni rezultati odnose se na povečanje prinosa po jedinici površine što je ujedno i cilj proizvodnje
Primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj
No full textU ovom radu istražena je primjena mehanizacije u humanitarnom razminiranju poljoprivrednih površina u Republici Hrvatskoj. Nakon rata oko 10% površine Republike Hrvatske proglašeno je područjem zagađenim minama. Godine 2005. postotak strojnog razminiranja u Hrvatskoj iznosio je vrlo visokih 85% obrađenog područja, pri čemu nije bilo žrtava. To ukazuje na činjenicu da postoji malen postotak minski sumnjive površine na kojemu se strojevi ne mogu koristiti. Ta područja nisu bila prikladna za strojno razminiranje (kamenita područja, tlo niskih nosivih karakteristika poput močvare, šumovitih predjela, itd.). Strojevi su pridonijeli povećanju kapaciteta, poboljšanju sigurnosti i kvalitete rada, kao i smanjenju cijene razminiranja. To je posljedica razumijevanja njihove uloge i razvoja za stvarne uvjete razminiranja. Sukladno raznolikosti zadaća razminiranja, dizajnirano je nekoliko kategorija strojeva: laki, srednji i teški. U većini slučajeva strojevi s mlatilicom bolje razminiraju od strojeva s frezom. Lake i srednje mlatilice imaju svoje prednosti u veoma zahtjevnim ispresijecanim područjima, u lakšem pristupu području, u šumama i oko uništenih kuća. Na temelju teorije o obradi tla, učinka eksplozije mina na ljudsku sigurnost i performansi strojeva, konstruirani su originalni modeli strojeva, što omogućava održiva tehnička rješenja.The paper deals with the implementation of machinery in humanitarian demining of agricultural land in the Republic of Croatia. After the war around 10% of Croatia’s surface area was declared mine-polluted teritory. In the year 2005. the percentage of machine demining in Croatia amounted to a very high 85% of treated area, while there were no casulties. This points out that there is only a very small percentage of the mine suspected areas where machines could not have been used. These areas were not suitable for machine demining (rocky areas, soil of low bearing characteristics such as marsh land, forest areas etc.). Machines have contributed to higher performance, improved safety and quality of work as well as lower price of demining. This is the result of understanding their role and development for the actual demining conditions. According to the diversity of the ground clearing tasks, machines are designed in several categories: light, medium and heavy. In most cases machines with flails perform demining better than machines with a tiller. Especially light and medium flails have advantages in very demanding intersected regions, in easier access to the areas, in forests and around demolished houses. Based on the theory of soil treating, effects of mine explosions on human safety and machine performance, the original machine models are designed, allowing feasible technical solutions
ZADOVOLJSTVO KUPACA U AGROCENTRIMA LUPRES D.O.O.
No full textRazvojem slobodnog tržišta konkurencija je postala sve veća i oštrija, a to pred poduzetnike i menadžment stavlja sve veće zahtjeve. Zbog takvog sve izbirljivijeg tržišta, tvrtke se moraju neprestano i kontinuirano razvijati i prilagoĊavati kako bi osigurale opstanak na tržištu i konkurentnost, a glavni resurs u tome je znanje i inovativnost koji predstavljaju kljuĉ postizanja konkurentske prednosti na tržištu.
Pritom je zadovoljstvo kupaca bitan pokazatelj kvalitete prodajnog mjesta, a njegovo povećanje predstavlja veliki izazov za vodstvo i menadžment svake tvrtke. Stoga je predmet ovog završnog rada u samom naslovu „Zadovoljstvo kupaca agrocentara Lupres d.o.o.“. U središtu rada nalazi se kupac, njegovo mišljenje i stavovi naspram proizvoda i usluga koje kupuje. Cilj rada je istražiti stupanj do kojeg su ispunjeni zahtjevi kupaca u agrocentrima „Lupres d.o.o.“ koji predstavljaju dvije najveće poljoapoteke na podruĉju Varaždinske županije. Pored toga, cilj istraživanja doći do eventualnih novih spoznaja te istražiti do sada nepoznate probleme u poslovanju agrocentara.Ispitivanjem tržišta omogućena je analiza dobrih i loših strana u poslovanju centara te otkrivanje problema s kojima se susreću klijenti prilikom kupnje, a koje predstavljaju put ka boljem poslovanju u budućnosti.Istraživanje zadovoljstva kupaca u agrocentrima Lupres d.o.o. ukazuje da u agrocentrima kupuju uglavnom radno sposobne osobe mlaĊe i zrele životne dobi koje najĉešće troše od 100 do 500 kn. Najprodavanija skupina artikala su zaštitna sredstva, iza ĉega je odmah sjetveni materijal, dok se najrjeĊe kupuje mehanizacija, što je i oĉekivano budući da se ta kategorija artikala kupuje najĉešće rabljena ili na sajmovima. Najveće prednosti oba agrocentra su lokacija, širina asortimana, dobro mišljenje kupaca te tradicija; dok su negativne strane visoke cijene, nedovoljan broj djelatnika u sezoni, nedostatan marketing i malen broj prodajnih mjesta.
Neke od već predloženih metoda za rješavanje navedenih problema su poboljšanje prodajnog postupka, jaĉanje marketinga i promidžbe kroz razliĉite medije, povećanje broja akcija, rasprodaja, uvoĊenje aktivne prodaje, nuĊenje popusta te nagraĊivanje lojalnosti putem programa odanosti