Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
Prinos ekološki uzgojene kamilice u monokulturi na polju Berek u razdoblju 2009.-2014.
No full textIako je plodored od iznimnog značaja i zakonska obveza u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, kamilica (Matricaria chamomilla L.) se na prostoru Republike Hrvatske (RH) uzgaja u monokulturi i ekološkom načinu proizvodnje. Kamilica je jednogodišnja zeljasta biljka i sije se svake godine, ali je uvrštena u skupinu višegodišnjih nasada u Pravilnik ekološke poljoprivrede NN 54/11 te su na taj način zakonski “zaobiđeni“ propisi o plodoredu. Navedeni pravilnik promijenjen je u skladu s novom Zajedničkom poljoprivrednom politikom Europske unije (EU) 2014. – 2020., te se sada u skupinu ljekovitog bilja, u koju spada kamilica, više ne klasificira kao višegodišnji nasad. Uzgoj kamilice u monokulturi je moguć uz primjenu dobrih agrotehničkih mjera, prvenstveno mjera za suzbijanje korova i pravilne gnojidbe, i više od preporučenih 3 godine. Tijekom ovog istraživanja izvršena je analiza internih podataka o uzgoju kamilice, tvrtke Jan spider d.o.o. s proizvodnog polja Berek na kojem se u periodu od 2009. do 2014. kamilica uzgajala u monokulturnom načinu. Podatci su pokazali da, iako je kamilica uzgajana protivno dobroj agronomskoj praksi (uzgoj u monokulturi), prinosi u klimatski normalnim godinama od oko 650 kg/ha ne odstupaju mnogo od literaturnih podataka o 700 kg/ha suhog cvijeta kamilice.Although the crop rotation is of high importance and legal obligation to organic farming, chamomile (Matricaria chamomilla L.) in Croatia is cultivated in monoculture and even in organic cultivation. Chamomile is an annual herbaceous plant and is planted every year, but is included in a group of perennial crops in the rules of organic farming NN 54/11, and are thus legally "circumvented" rules on crop rotation. Such regulation was changed in line with the new Common Agricultural Policy of the European Union (EU) 2014th – 2020th, and now a group of herbs, which includes chamomile, are no longer classified as a perennial plantation. Growing chamomile in monoculture is possible with the use of good agricultural practices, primarily for weed control measures and proper fertilization, and more than the recommended 3 years. During this study an analysis of internal data on chamomile cultivation, Jan spider company with production field Berek, on which in the period from 2009. – 2014. chamomile was cultivated in monoculture manner. The data showed that although chamomile was cultivated contrary to good agronomic practices (growing in monoculture), yields in climatically normal years of about 650 kg/ha do not differ much from the literature data on the 700 kg/ha of dry chamomile flowers
PROIZVODNJA ULJA IZ SJEMENKI VINOVE LOZE NA OPG IVAN CMREČNJAK
No full textNa svakom poljoprivrednom gospodarstvu koje se bavi proizvodnjom vina javlja se znatna količina komine kao sporedni proizvod, tzv. biološki otpad. Nažalost na većini gospodarstava u Hrvatskoj on se još uvijek ne iskorištava ili se iskorištava vrlo malo za dobivanje vrijednih proizvoda poput ulja iz koštica vinove loze i dr. U ovom završnom radu obrađena je relativno primitivna metodika i način ekstrakcije ulja iz sjemenki vinove loze na OPG Cmrečnjak. Nakon svih potrebnih postupaka odvojene su čiste sjemenke sorti pinot crni i rajnski rizling, osušene i postupkom hladne ekstrakcije iz njih je ekstrahirano ulje. Nakon analize ulja na Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, utvrđeno je da se takvo nerafinirano, hladno prešano ulje iz sjemenki loze može koristiti u prehrani i brojnim drugim namjenama. Na taj način iz otpada nakon procesa proizvodnje vina nastaje dodatni proizvod visoke kakvoće, koji gospodarstvu omogućuje i dodatne prihode
ORGANIZACIJA STOČARSKE PROIZVODNJE NA OPG-U MATKOVIĆ -SLOVINSKA KOVAČICA
No full textTema ovog završnog rada je organizacija stočarske proizvodnje na OPG- u Matković, odnosno praćenje proizvodnih parametara tijekom 2011. i 2012. godine, kao što su ukupna proizvodnja i kemijski sastav mlijeka, način hranidbe i način iskorištavanja zemljišnih površina. Gospodarstvo je tada uzgajalo 15 krava simentalske pasmine i 3 junice, od čega je 16 grla simentalske pasmine, dok su 2 krave holstein pasmine; te drţalo 50 grla junadi u tovu. Istraţivanje je provedeno na OPG-u Matković, u selu Slovinska Kovačica. Nositelj OPG-a je Danijel Matković. Za usporedbu, u 2011. godini gospodarstvo je proizvelo 47.791 kg mlijeka da bi u sljedećoj 2012. povećali proizvodnju na 49.639 kg. Glavni nedostatak proizvodnje je u niskoj mliječnosti od prosječno oko 15 kg mlijeka po kravi dnevno. Bitno je istaknuti da je OPG Matković proizvelo mlijeko 1. razreda kvalitete u obje istraţivane godine. Osim proizvodnje mlijeka i tova junadi, OPG Matković dodatan izvor prihoda ostvaruje iz prodaje viškova suhog zrna kukuruza koje se proizvodi na 43,18% poljoprivrednih površina, dok se ostale površine koriste za proizvodnju stočne hrane za mliječne krave i tovnu junad. Dodatan izvor prihoda stječu i pruţanjem usluga mehanizacije (baliranje, omatanje bala folijom, kombajniranje). Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo posluje pozitivno, no postoji mnogo prostora za poboljšanje pravilnijom hranidbom stoke, te praćenjem proizvodnih sposobnosti svakog grla pojedinačno i ulaganjem u tehnologiju proizvodnje
REZULTATI PROIZVODNOG POKUSA DVIJE SORTE PROSA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2013.
No full textPokus na prosu proveden je na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima u 2013.
Pokus je postavljen na prosu sa crvenim i žutim pljevicama nepoznatog sjemenskog
podrijetla.Pokus je postavljen u dvije parcele gdje je na 500 kvadrata bio crveni proso, a
žuti na 200 kvadrata. Na pokusu nije bilo pojave bolesti ni štetnika. Žetva je obavljena
žitnim kombajnom za mikropokuse početkom rujna 2013. Nakon provedenih
istraživanja sorta žutog prosa imala je veću hektolitarsku masu i prinos po hektaru što je
ujedno i cilj ratarske proizvodnje
PRINOSI VOLUMINOZNE MASE KRMNIH SIRKOVA U AGROEKOLOŠKIM UVJETIMA KRIŽEVACA U 2016.
No full textCilj rada bio je istražiti utjecaj vegetacijskog prostora oblika 35 x 11 cm i 70 x 5,5 cm (25 zrna/m2) za krmne sirkove (S. bicolor) Tarzan, Zerberus i Merlin i oblika 35 x 8 cm i 70 x 4 cm (35 zrna/m2) za križanac sirka i sudanske trave (S. bicolor x sudanense) Freya na visinu biljaka, prinos svježe mase i suhe tvari te odnosa lista, stabljike i metlice u prinosu suhe tvari kod predstavnika). Sjetva je bila 23. svibnja 2016. u Križevcima.
Freya je košena 22. kolovoza, a Tarzan, Zerberus i Merlin 1. rujna 2016. Vlaga usjeva kretala se od 67,8 do 71,8 %. Visina biljaka se kretala od 375 cm (Freya) do 420,4 cm (Merlin). Razmaci sjetve nisu utjecali na visinu biljaka, ali su znatno utjecali na prinose voluminozne mase, i svježe mase i suhe tvari. U vegetacijskom prostoru 35 x 11 cm utvrđen je znatno veći prinos svježe mase i suhe tvari u odnosu na 70 x 5,5 cm, kod svih sirkova. Najviši prinos zelene mase i suhe tvari imao je Zerberus, a najniži Freya.
Prinosi svježe mase i suhe tvari su se razlikovali i između hibrida i između oblika vegetacijskog prostora i kretali su se od 63.287 do 130.119 kg/ha zelene mase, a prinosi suhe tvari od 18.131 do 41.417 kg/ha. Najveći su ostvareni kod hibrida Zerberus sijanog na uži međuredni razmak, najmanji kod križanca Freya sijanog na širi međuredni razmak. Udio komponenata prinosa u suhoj tvari bio je približan kod Zerberusa, Tarzana i Merlina, dok je Freya imala znatno veći udio metlice, a manji udio stabljike i lista.
Navedena istraživanja pokazala su da se istraživani hibridi razlikuju po svojem potencijalu rodnosti. Nadalje, bez obzira na hibrid sirka, na prinose značajno utječe i oblik vegetacijskog prostora
MORFOLOGIJA I FIZIOLOGIJA OKA U PASA
No full textKod pasa različitih pasmina nalazimo određene specifičnosti u građi i izgledu očne pozadine odnosno fundusa. U ovom radu opisane su specifičnosti očne pozadine hrvatskog ovčara te retinalna atrofiju kao specifično nasljedno oboljenje pozadine oka koje je utvrđeno kod ove pasmine. Naime, hrvatski ovčar je vrlo stara pasmina čiji se opis prvi put objelodanjuje davne 1374. godine, a glavne osobine pasmine su se zadržale do danas. Također, u radu su usporedno opisane i bolesti koje se javljaju kod pasa drugih pasmina
ZAINTERESIRANOST MLADIH ZA POLJOPRIVREDNO PODUZETNIŠTVO
No full textPredmet ovog rada je prikazati rezultate ankete „Mladi i poduzetništvo“, a koja je provedena od strane Koprivničkog poduzetnika d.o.o. Koprivnica na studentima završne godine stručnog studija Poljoprivreda na VGUK krajem 2015. godine. Cilj rada je na osnovu dobivenih odgovora ispitanika definirati stavove o poljoprivredi i zainteresiranost mladih/studenata VGUK za bavljenje poljoprivrednim poduzetništvom.
Rezultati istraživanja pokazuju da interes za poljoprivredno poduzetništvo kod studenta VGUK postoji, no nedostaju im financijska sredstva, specifična znanja u realizaciji ideje koja bi ostvarila uspjeh na tržištu. Svrha rada je uočiti negativne indikatore dobivene istraživanjem koje služe donosiocima odluka na regionalnoj i nacionalnoj razini u otklanjanju uočenih negativnosti prilikom kreiranja mjera u području poduzetništva, poljoprivrede i obrazovanja
Socio-ekonomska ograničenja integrirane i ekološke proizvodnje na području Grada Zagreba
No full textU radu se istraţuju socio-ekonomska ograničenja integrirane i ekološke proizvodnje na području grada Zagreba koristeći sekundarne izvore kao što su provedena istraţivanja te dostupna literatura.
Usprkos globalnoj gospodarskoj krizi, svjetska potraţnja za ekološkim proizvodima je i dalje u porastu. Povećanu potraţnju za ekološkim proizvodima prati i povećana ponuda. Glavna ograničenja za kupnju ekološke hrane su cijene takvih proizvoda, nedostupnost ekoloških proizvoda na trţištu te nedostatno znanje potrošača o ekološkom načinu proizvodnje.
Trţište proizvoda iz ekološkog i integriranog uzgoja u Hrvatskoj u odnosu na trţište proizvoda iz konvencionalnog uzgoja je malo. Međutim, udio proizvođača, proizvoda kao i potrošnja tih proizvoda je u stalnom porastu. Tome je doprinio i sve veći broj prodajnih mjesta ekoloških proizvoda.
Da bi se što bolje iskoristila pogodnost blizine trţišta treba ubrzati prelazak sa ekstenzivnih, zemljišno-intenzivnim proizvodnjama (ţito) na radno intenzivne proizvodnje kao što su povrće i jagodičasto voće.
Rezultati anketnog istraţivanja ukazuju da se moţe računati na manji broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji će biti zastupljeni na lokalnom trţištu.
Način poticanja proizvodnje i porast potraţnje na lokalnom zagrebačkom trţištu su pretpostavke za jedan dio proizvođača da „pređu“ na integriranu i ekološku poljoprivrednu proizvodnju, naročito kod povrća i voća.
Kako postoje određene prepreke većeg udjela ekološke i integrirane proizvodnje u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području grada Zagreba potrebno je aktivno promoviranje ekološke i integrirane proizvodnje među proizvođačima, udruţivanje proizvođača i zajednički nastup na trţištu, povećanje izravne prodaje te usmjeravanje na trţišne segmente koji poznaju eko i proizvode iz integrirane proizvodnje i koji su spremniji platiti veću cijenu za takve proizvode.The socio-economic constraints of integrated and organic production in Zagreb are explored in this paper. For this purpose secondary sources such as conducted research and available literature were used.
Despite the global economic crisis, global demand for organic products is still increasing. Increased demand for organic products is accompanied by increased supply of these products. The main constraints to buy organic food are the prices of such products, availability of organic products on the market and insufficient knowledge of consumers on the ecological mode of production.
The market of products from ecological and integrated farming in Croatia is relatively small in relation to market products from conventional production. However, the share of manufacturers’ number, products and consumption of these products are constantly growing. The increasing number of organic products selling points has contributed to this.
There should be accelerated the shift from extensive, land-intensive production (e.g. wheat) to labor-intensive productions such as vegetables and berries in order to take full advantage of the convenience of market proximity.
Survey results indicated that there would a small number of family farms that will be represented in the local market.
The way of production stimulating and increasing demand in the Zagreb local market are the main assumptions (motivation) for one part manufacturers to "switch" on the integrated and organic agricultural production, particularly in frufruit and vegetables.
As there are certain obstacles to a larger share of organic and integrated production in total agricultural production in Zagreb, it is necessary to actively promote organic and integrated production among manufacturers, producers associations and their common approach to the market. There should also put an emphasis on increase of direct sale and a focus on market segments who are familiar with products from organic and integrated production and who are willing to pay a higher price for such products
UTJECAJ REDNOG PRASENJA NA PROIZVODNE REZULTATE U FIRMI SIZIM D.O.O. U RAZDOBLJU OD 2012. DO 2014.
No full textCilj rada bio je istražiti utjecaj rednog broja prasenja na proizvodne rezultate u tvrtki SIZIM d.o.o. iz Velikog otoka, Općina Legrad u razdoblju od tri godine. U istraživanje je bilo uključeno 1 050 suprasnih nazimica i krmača uzgojne populacije iz farme 2 kao reprezentativni uzorak od prvog do desetog prasenja. Prosječan postotak oprasivosti tvrtke je najveći 2014. godine i iznosi (78 %). Prosječan broj živorođene prasadi po prasenju tvrtke je najveći 2014. godine i iznosi (11,77). Kod 3., 4. i 5. prasenja 2014. godine tvrtka postiže broj živorođene prasadi po prasenju od (12,50-12,70). Prosječan godišnji indeks prasenja 2014. godine iznosi (2.00) i manji je u odnosu na 2013. godinu (2,18). Kod 3., 4. i 5. prasenja 2014. godine tvrtka postiže godišnji indeks prasenja od (2,13-2,16). Prosječan broj živorođene prasadi po krmači godišnje je bio najmanji 2014. godine i iznosi (23,71). Prosječan postotak uginule sisajuće prasadi je 2014. godine isti kao i 2013. godine i iznosi (9 %). Prosječan broj prasadi po krmači godišnje je najmanji 2014. godine i iznosi (21,58). Svi rezultati tvrtke dobiveni istraživanjem svrstavaju se u izvrsne rezultate. Istraživanje je potvrdilo važnost rednog broja prasenja te potrebu njihovog uključivanja u model za procjenu proizvodnih rezultata i ciljeva koje treba postići u proizvodnji svinja
PRINOSI I KVALITETA ZRNA STOČNOG GRAŠKA U AGROEKOLOŠKIM UVJETIMA KRIŽEVACA U 2016.
No full textCilj rada bio je utvrditi utjecaj oblika vegetacijskog prostora (12,5x8 i 25x4 cm) i prihrane dušikom (s 150 kg ha-1 KAN-a prije početka cvatnje graška), kod dvije sorte stočnog graška, Lessna i Jari stočni grašak (JSG). Istraživanje je provedeno u Križevcima u 2016. Određivana je masa suhe tvari kvržica, udio bjelančevina u nadzemnoj masi i zrnu (u suhoj tvari) te prinos i masa 1.000 zrna. Masa suhe tvari kvržica određivana je dva puta, prije početka cvatnje graška i u fazi formiranja mahuna. U prvom određivanju masa kvržica se kretala od 0,27 do 0,70 g i bila je najveća na korijenu sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm. Drugog određivanja nije bilo jer su ličinke pipa mahunarki (Sitona sp.) izgrizle kvržice. Sadržaj bjelančevina u suhoj tvari u nadzemnoj masi određivan je u vrijeme cvatnje graška i kretao se od 19,3 do 25,9 % i bio je najveći kod sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm i prihranjene. Prinos zrna kretao se od 2.830 do 4.290 kg ha-1 i bio je najveći kod sorte Lessna uzgajane uz prihranu i na razmak 12,5x8 cm, a najmanji kod sorte JSG uzgajane bez prihrane i na razmak 25x4 cm. Sadržaj bjelančevina u zrnu kretao se od 21,8 do 26,8 % i bio je najveći kod sorte JSG, sijane na 12,5x8 cm i prihranjene, a najniži kod sorte Lessna sijane na 25x4cm i bez prihrane dušikom. Masa 1.000 zrna kretala se od 197 do 212 grama, a krupnije sjeme imala je sorta JSG.
Kao konačan zaključak jednogodišnjeg istraživanja može se reći da su, kod obje sorte, prihrana i oblik vegetacijskog prostora s užim međurednim razmakom doveli do boljih rezultata, prvenstveno sadržaja bjelančevina i prinosa zrna. Sorta Lessna postigla je veće prinose zrna, a sorta JSG veći sadržaj bjelančevina