Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PONUDA SORATA I REPROMATERIJALA ZA MERKANTILNU PROIZVODNJU SOJE U PRVČA P.Z. KOPRIVNICA U 2016.
No full textSoja je glavna bjelančevinasta i uljna kultura koja se uzgaja u svijetu. Njezina proizvodnja je u stalnom porastu. Najveći proizvođač soje u svijetu je SAD sa 85 milijuna tona na 30 milijuna hektara. Hrvatska uzgaja soju na oko 100 000 hektara. Što se tiče agrotehnike, soja je vrlo zahtjevna kultura koja traži da se sve agrotehničke mjere provedu sa pravilom struke. U poljoprivrednoj ljekarni Prvča P. Z. u ponudi se nalaze četiri sorte soje od kojih je u 2016. godini najprodavanija bila Ika. Od sredstva za bakterizaciju sjemena u ponudi su Slavol za soju i Nitrobakterin. Za zaštitu soje od korova nudili su se herbicidi prije nicanja korova i soje i poslije nicanja korova i soje
STRATEŠKO ODLUČIVANJE U FUNKCIJI POSTIZANJA KONKURENTNOSTI PRODAJE VINA NA TUZEMNOM TRŽIŠTU
No full textUlaskom u EU, Hrvatska je pružila različite vidove pomoći stanovnicima u ruralnom području, sustavom raznih poticaja. Mnogo poduzetnika i obitelji se sve više odlučuju na ostanak i poljoprivrednu proizvodnju te da ponude svoje proizvode na tuzemnom tržištu. Nažalost, nakon teškog rada i uloženog truda, proizvod nije prodan, najčešće zbog ne konkurentnosti.Veliki dio problema bi se riješio kada bi svaki poduzetnik prije ulaska u proizvodnju postavio ovih par jednostavnih pitanja i na njih dao jasne odgovore. Odgovori na pitanja što, kome i kako, odnosno tko je konzument proizvoda koji ću proizvesti, osnove su za strateško odlučivanje. Odgovori na ta pitanja dat će jasne smjernice proizvodnje i zahtjeve koje konačni proizvod mora udovoljiti, a rukovode se strategijom od-cilja-prema-startu. Naziva se još i obrnuta strategija jer definiraj vrijednosti i zahtjeve prilagodbe po svim resursima i dijelovima proizvodnje koracima unazad od cilja do samog početka proizvodnje.Kako se tema naslanja na početke proizvodnje tako se i odnosi na tržište na kojem se započinje - tuzemno tržište jer domaćeg korisnika najbolje možemo definirati. Konkretan primjer je iznesen u vinogradarsko-vinarskoj proizvodnji, odnosno ponudi vina
REZULTATI ISPITIVANJA RAZLIČITIH HIBRIDA KUKURUZA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2016.
No full textVisoko gospodarsko učilište već dugi niz godina sije demostracisjko-proizvodne pokuse različitih hibrida kukuruza najpovoljnijih FAO grupa za proizvodnju u podneblju Sjeverozapadne Hrvatske. U ovom završnom radu obrađeni su demonstracijski pokusi 42 hibrida kukuruza iz više sjemenarskih kuća tako što su zasijani po FAO grupama na istoj parceli. Predkultura je bila pšenica. Sjetva je bila obavljena 22.travnja 2016. Tretiranje protiv korova provedeno je sa BASF-ovim herbicidima Kelvinom i Callamom u fazi 5-6 lista. Prihrana zajedno sa kultivacijom provedena je u 2 navrata sa 130 kg/ha KAN-a. Biljka je prošla kroz sve fenološke faze u očekivanom razdoblju posebno za svaku FAO grupu. Godina 2016. je bila izrazito pogodna za razvoj kukuruza i ostvarivanje izvanrednih rezultata
PROIZVODNJA I DISTRIBUCIJA ODABRANIH JEDNOGODIŠNJIH CVJETNIH VRSTA U VRTNOM CENTRU "AGROKUĆA" d.o.o. KOPRIVNICA
No full textOd svih jednogodišnjih cvjetnih vrsta kadifica (Tagetes patula) je najzahvalnija jer je iznimno otporna na nepovoljne uvijete uzgoja. Osim kadifice najvažnija cvjetna vrsta za sadnju na zelenim površinama parkova, kućnih vrtova te balkonskih žardinjera je begonija (Begonia semperflorens). Također sve popularnije ljetno cvijeće koje se sadi u cvjetnim posudama ili na cvjetnim gredicama je vinka (Catharanthus roseus). Cilj ovog istraživanja je usporediti proizvodnju, distribuciju i prodaju jednogodišnjih cvjetnih vrsta (kadifica, begonija, vinka) te na osnovu dobivenih rezultata procijeniti isplativost proizvodnje. Istraživanje je provedeno u vrtnom centru Agrokuća d.o.o. Koprivnica na sorti kadifice Bonanza, begonije Ambasador i vinke Cora uzgajanim u plasteniku. Nakon provedenog istraživanja možemo zaključiti da je prema količini prodanih biljaka najisplativija bila begonija (begonia semperflorens), a prema ukupnoj zaradi najbolje se pokazala vinka (Catharanthus roseus)
TERAPIJSKO JAHANJE U UDRUZI ZA TERAPIJU I AKTIVNOST POMOĆU KONJA "PEGAZ" RIJEKA
No full textIstraživanje za izradu ovog rada provedeno je u udruzi „Pegaz“ u Rijeci s ciljem promoviranja provođenja terapijskog jahanja i prikaza utjecaja terapije i konja na osobe s posebnim potrebama. Spomenute metode terapija u ovom radu i slična istraživanja mogu doprinijeti poboljšanju terapija i boljem napretku korisnika, boljem dresiranju konja te komercijalizaciji proizvodnje specifične opreme za terapijsko jahanje. Terapijsko jahanje predstavlja već dugi niz godina dokazanu metodu pomaganja (rehabilitacije) osobama s posebnim potrebama, fizičkim ili mentalnim poteškoćama u razvijanju i poboljšavanju njihovih vještina te općeg fizičkog i mentalnog zdravlja. Najbolje ga je definirati kao rehabilitacija pomoću konja i aktivnosti koje uključuju rad s konjima. Ovim tipom rehabilitacije postiže se širok spektar bihevioralnih, društvenih, emocionalnih, fizičkih, kognitivnih, mentalnih te obrazovnih napredaka u liječenju hendikepiranih osoba, posebno djece. Osobe korisnici razvijaju jedinstvenu povezanost sa životinjom, što uvelike pomaže razvitku samopouzdanja, povjerenja, koncentracije i strpljenja. U radu su istraženi i navedeni svi čimbenici koji utječu na provođenje terapije i na korisnike terapijskog jahanja te efekti raznih terapija. Istražene su vrste terapijskog jahanja i način njihova provođenja. Osim vrste terapije bitni su uvjeti provođenja iste (timski rad voditelja i volontera, prostor u kojem su konji smješteni, jahalište, rampa za uzjahivanje, njega konja, i dr.) te sam konj (temperament, konstitucija, kretanje konja, starost, spol, zdravlje i dr.)
MERKANTILNA PROIZVODNJA SOJE U POLJOPRIVREDNO-PRIJEVOZNIČKOM OBRTU DERGIĆ U 2017.
No full textSoja kao kultura se počinje sve više prihvaćat na našem proizvodnom području dok je u zemljama kao što su SAD, Brazil, Argentina dugo već poznata, jedna od globalnih karakteristika proizvodnje soje je i to da je ona najviše zastupljena kulturna vrsta u postotku genetskih preinačenih organizama u odnosu na ukupnu svjetsku proizvodnju. Soja je specifična kultura značajno se razlikuje po složenosti i zahtjevima od drugih ratarskih kultura, obradu i pripremu tla traži slično kao i šećerna repa. Sjetvena priprema treba biti što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve i površinski maksimalno poravnata. Sjetva soje često se preklapa se sa sjetvom kukuruza, jedan od bitnih čimbenika u tehnološkom ciklusu je borba protiv korova, izuzetno je specifična i zahtjevna, a uspjeh osim herbicida uvjetuje i dobar sklop biljaka. Gospodarstvo Dergić raspolaže sa ukupno 110 ha oranica od kojih na 37 ha proizvode soju. Na gospodarstvu se nalazi veliki broj mehanizacije koji je potreban za obradu tla, sjetvu te žetvu soje i drugih kultura. Proizvodna godina 2017. za gospodarstvo Dergić bila je dosta loša što se može vidjeti iz smanjenog prinosa u usporedbi sa ostalim godinama. Na smanjenje uroda u ovoj godini osim suše utjecala je i tuča koja je potpuno uništila jedan dio usjeva, dok se drugi dio oporavio ali sa znatno manjim prinosom
COMPARATIVE ANALYSIS OF THE RATE OF SUCCESS OF IPARD PROJECTS IN THE REPUBLIC OF CROATIA BETWEEN 2010 AND 2013.
No full textPredmet rada je analiza i ocjena uspješnosti na temelju prikupljenih podataka o projektima IPARD programa preko kojeg su hrvatski poljoprivrednici prijavljivali svoje poduzetničke projekte na natječaje resornog ministarstva, odnosno Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (kao provedbenog tijela) u privlačenju bespovratnih sredstva EU fondova. Iskazati uspješnost korištenja svih mjera IPARD programa u RH u promatranom razdoblju po natječajima, i iskoristivost pojedinih mjera po broju ugovorenih korisnika i isplaćenih projekata po svakoj županiji u RH. Iskazati iskorištenje u odnosu na ranije predpristupne fondove za poljoprivredu (SAPARD) za RH. Istraživanjem je utvrđeno da je nakon provedena 21 natječaja IPARD programa ( za Mjere 101, 103, 301, 302, 202 i 501) podneseno je 1287 prijava, a broj ugovorenih projekata iznosio je 800 tj. 62,99% od podnesenih prijava, s ugovorenim iznosom ulaganja od 2.207.042.228,06 kuna. Nakon realiziranih projekata broj isplaćenih prijava bio je 591, što je 73,88% isplaćenih prijava u odnosu na ugovoreni broj prijava. Isplaćena potpora je u iznosu od 826.155.577,94 kuna, što je 63,87% isplaćene potpore u odnosu na iznos odobrene potpore od 1.293.570.091,76 kuna. Istarska županija ugovorila je najviše projekata u Republici Hrvatskoj, njih 136, što u postotku svih ugovorenih prijava iznosi 17.0%, kao i najvišu vrijednost iznosa isplaćene potpore u RH, koja iznosi 126.311.937,91 kuna. Prema službenim podacima, u četiri je natječaja SAPARD programa prijavljeno bilo 139 projekata, ugovoreno 86 prijava (61,7%) od kojih je isplaćeno njih 37 (47%), u iznosu od oko 117 milijuna kuna. Očekivanja da će na kraju provedbe IPARD programa ukupna financijska iskoristivost Republike Hrvatske biti najmanje 70% su prevaziđena iskoristivošću isplaćenih projekata od 73,88%. Djelomično dokazujemo hipotezu da se realizacijom investicijskih projekata prijavljenih na IPARD natječaje postiglo određeno zadovoljstvo stanovništva osiguravanjem mogućnosti zapošljavanja u ruralnim područjima te pomoć poljoprivrednim gospodarstvima da povećanjem prihoda postanu konkurentniji na hrvatskom i EU tržištu te kako bi se razvila i oporavila osnovna ruralna infrastruktura. 56 Većom ili manjom uspješnosti hrvatskih korisnika u regijama/županijama u realizaciji projekata i povlačenju sredstava pomoću IPARD programa nije se postigao brži i ujednačeniji gospodarski i društveni razvoj ruralnih regija. Time ne dokazujemo hipotezu da se realizacijom investicijskih projekata prijavljenih na IPARD natječaje postigao ujednačeniji gospodarski razvoj ruralnih regija.This thesis aims to analyse and evaluate the rate of success in withdrawing and absorbing non-refundable financial aid from the EU Funds on the basis of the official data collected on the projects submitted through the IPARD Programme. The Croatian farmers submitted their entrepreneurial projects through the IPARD Programme to tenders of the line Ministry, i.e., the Paying Agency for agriculture, fisheries and rural development. Furthermore, this thesis evaluates, analysing all executed tenders, the rate of success in the usage (absorption) of all available measures of IPARD Programme in the Republic of Croatia in the monitoring period, as well as the utilisation of individual measures taking into account the number of contracted users and paid projects in all Croatian counties. It also analyses and compares the levels of their absorption in relation to earlier pre-accession funds for agriculture available to Croatia (SAPARD). The research indicates that for 21 tenders carried out in the framework of the IPARD programme (for measures 101, 103, 301, 302, 202 and 501), altogether 1,287 applications (nominated projects) have been received, and 800 projects have been contracted (62.99% of all applications), amounting to HRK 2.207.042.228,06. After the realization of the projects, 591 applications have been paid, representing 73.88% of all contracted applications (projects). The total payment carried out amounted to 826.155.577,94 HRK, representing 63,87% of the approved payment of 1.293.57.091,76 HRK. The County of Istria contracted 136 projects, the highest number of all counties in the Republic of Croatia, representing 17% of all contracted projects. The same county also received the highest payment in the Republic of Croatia, in the amount of 126.31.938,91 HRK. According to the official data, in the four tenders carried out under the SAPARD programme, there were 139 project applications received, 86 have been contracted (61,7%), 57 and 37 of them paid (47% of all projects submitted), in the amount of approx. 117 millions HRK.The expectations that, at the end of the implementation of the IPARD Programme, the Republic of Croatia will absorb some 70% of the funds made available through that programme have thus been surpassed and the final rate of absorption was 73.88%. We are partly trying to prove the hypothesis that the realization of investment projects submitted to the IPARD tenders helped achieving a certain satisfaction of the rural population by providing them with employment opportunities in rural areas and by helping farms to become more competitive on the Croatian and EU markets by increasing their incomes and by developing and rebuilding basic rural infrastructure. Greater or lesser success of Croatian customers in the regions / counties regarding the implementation of projects and the level of withdrawal of funds by the IPARD program didn't contribute to faster and more balanced economic and social development of rural regions. This does not prove the hypothesis that the realization of investment projects submitted to the IPARD tenders contributed to a more balanced economic development of rural regions
EKOLOŠKI UZGOJ ARONIJE NA IMANJU EKO BOBO TRGOVINA
No full textIstraživanje je provedeno na gospodarstvu „Eko Bobo“ koje se nalazi u Krapinsko-zagorskoj županiji; u gradi Krapini. U postupku istraživanja obrađena je biljka aronija od njezine sadnje, pa do finalnog proizvoda. Istraživanje je obuhvatilo tehnologiju uzgoja aronije u 2011. godini kada je posađen jedan dio sadnica i obradu sadnica koje su posađene 2010 godine.
Eko bobo trgovina raspolaže sa svom potrebnom mehanizacijom i opremom za uzgoj aronije, od sadnje do gotovih proizvoda (sokova i vina od aronije). Na gospodarstvu se uzgajaju se dvije sorte aronije: sorta Nero i Viking Prednost EkoBobo trgovine je činjenica da gospodarstvo ima zatvoreni ciklus uzgoja aronije, od sadnje pa do proizvodnje ekološki proizvoda (sokova i vina od aronije).
Zahvaljujući kvaliteti proizvoda i sposobnosti proizvođača, a unatoč umanjenoj kupovnoj moći kupaca, ali i razvijenoj svijesti o kvaliteti ekoloških proizvoda, svi proizvedeni sokovi i vina prodaju se u trgovinama zdrave hrane, sajmovima diljem Hrvatske te kafićima i nešto na kućnom pragu
PROIZVODNJA MLIJEKA KOD POLJOPRIVREDNOG PROIZVOĐAČA ZDOLEC-PUŠĆINE OD 2010.-2016.
No full textIstraživanje kretanja brojnog stanja goveda, količine i kvalitete isporučenog mlijeka izvršeno je od 2010. do 2016. kod poljoprivrednog proizvođača (PP) Dragana Zdoleca iz mjesta Pušćine u Međimurskoj županiji. Izvor podataka za količinu i kvalitetu mlijeka je otkupljivač mlijeka prehrambena industrija Vindija iz Varaždina, dok za podatke o brojnom stanju stoke, zemljišnim površinama i proizvodnji korišteni su podaci s PP Zdolec, direktno ili dijelom iz dokumentacije koju za njih vodi privatna konzultantska firma. Istraživanjem se došlo do podataka da je PP Zdolec u razdoblju od 2010. do 2012. povećalo stočni fond na 54 mliječne krave, ali se 2013. taj broj smanjio na ispod 40 krava. Glavni razlog je bio elementarna nepogoda (poplava) koja je zadesila gospodarstvo krajem 2011. Isto tako je bitno istaknuti da je proizvodnja mlijeka u 2010. iznosila oko 5.643 kg po kravi (305 dana) ili prosječno 18 kg mlijeka po kravi. Nakon 2012. gospodarstvo je zbog prethodno opisanih šteta smanjilo broj krava na ispod 40, a čiji se broj zadržao do 2016. Sa smanjenjem broja krava gospodarstvo je smanjilo proizvodnju mlijeka na razinu oko 4.700 kg. Hranidba mliječnih krava i rasplodnog podmlatka bila je na samim rubovima samodostatnosti. Zbog smanjenja površina za proizvodnju voluminozne krme, što je uslijedilo nakon poplave, prvo su u obroke stavljali veću količinu gotove krmne smjese. Kako im je to znatno poskupljivalo proizvodnju, smanjili su količine smjese u obrocima. Kao rezultat smanjivanja hranidbene vrijednosti obroka došlo je do smanjene proizvodnje mlijeka. Što se tiče kvalitete mlijeka, isporučuju mlijeko kvalitetnijeg kemijskog sastava i mikrobiološke kvalitete unutar 1. razreda. U 2016. prosječna cijena isporučenog mlijeka iznosila je 2,30 kn/kg
Efekti primjene silaže crvene djeteline u hranidbi ovaca u bređosti i ranoj laktaciji
No full textIstraživanje o efikasnosti crvene djeteline kao potencijalne zamjene za koncentratna krmiva ili smjese u vrijeme kasne bređosti i perioda početka laktacije provedeno je u razdoblju od prosinca 2016. godine do travnja 2017. godine. Istraživanje je provedeno na ovčarskoj farmi Sveučilišta Harper Adams u Velikoj Britaniji. U istraživanju je sudjelovalo 45 ovaca podijeljenih u tri hranidbene skupine - 1. skupina: travna silaža i koncentrat, - 2. skupina: silaža crvene djeteline i koncentrat, - 3. skupina: silaža crvene djeteline. Promatrana skupina ovaca koja je hranjena samo silažom crvene djeteline imala je bolje priraste nego skupina hranjena travnom silažom i koncentratnom smjesom, u prosjeku za 0,6 kg u 4., posljednjem promatranom tjednu nakon janjenja kod ovaca, odnosno za pola kilograma u prosjeku kod janjadi stare 4 tjedna. Skupina ovaca hranjena silažom crvene djeteline i koncentratnom smjesom pokazala se kao najbolja, ovce su imale u prosjeku za 4,2 kg veći prirast u 4. tjednu nakon janjenja od ovaca hranjenih travnom silažom i koncentratnom smjesom, dok je janjad u prosjeku bila teža za 1,87 kg od janjadi hranjene travnom silažom i koncentratnom smjesom. Na kraju istraživanja potvrđeno je da silaža crvene djeteline može velikim dijelom zamijeniti koncentratna krmiva, ali za najbolje rezultate i maksimalno iskorištavanje potencijala životinja bilo bi poželjno hraniti s obje komponente. Na taj način je jedino moguće zadovoljiti sve hranjive i djelatne tvari potrebne za normalan rast i razvoj janjadi te ostvariti visoke dnevne prinose