Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
STANJE MLJEKARSKOG SEKTORA OD USPOSTAVE SREDIŠNJEG LABORATORIJA ZA KONTROLU KVALITETE MLIJEKA (SLKM)
No full textProizvodnja mlijeka vrlo je zahtjevna gospodarska grana pa se uspješnost proizvodnje usko povezuje s poznavanjem biotehničkih, ekonomskih i drugih stručnih područja. Mlijeko je prirodna hrana stvorena u tijelima životinja – sisavaca za hranidbu njihove mladunčadi. Uspostavom SLKM-a i primjenom jedinstvenog kriterija za utvrđivanje kvalitete sviježeg mlijeka u razdoblju od 2003. do 2016. godine došlo je do značajnih strukturnih promjena u sektoru proizvodnje mlijeka. Na početku uspostave SLKM-a bilo je oko 65 000 proizvođača mlijeka koji su isporučivali oko 514 000 000 kg mlijeka. U 2003. otkupljeno je svega 22,7 % mlijeka koje je zadovoljavalo higijenske standarde I. razreda, dok je tijekom 2016. godine 96,0 % mlijeka zadovoljavali higijenske kriterije I. razred i svega 4,0 % mlijeka II. razreda.
Osnovni cilj uspostave sustava kontrole i rada SLKM-a je popravljanje mikrobiološke kvalitete mlijeka to znači da je EU standard postignut. Od 2013. do 2016. godine vidljiv je konstantan pad udjela mlijeka s povećanim brojem mikroorganizama mlijeku. Od 2013. više od 98 % mlijeka sadrži manje od 400 000 somatskih stanica po ml. Također mora se istaknuti da od početka uspostave SLKM-a do danas, značajno se smanjio broj isporučitelja mlijeka te se smanjio broj krava
The effect of age at first farrowing in the reproductive traits of Black Slavonian pigs
No full textUtjecaj dobi kod prvog prasenja na reproduktivna svojstva crne slavonske svinje Crna slavonska svinja je autohtona hrvatska pasmina čiji nastanak datira iz druge polovine 19 stoljeća. Uvođenjem modernih pasmina i križanaca, broj crnih slavonskih svinja drastično se smanjio no opstanak pasmine više nije ugrožen. Pasmina je dobro prilagođena za držanje na otvorenom i tradicionalni sustav uzgoja. Cilj ovog rada je utvrditi i analizirati utjecaj dobi kod prvog prasenja na reproduktivna svojstva ove pasmine. U istraživanje su uključene sve prvopraskinje (n=285) pod selekcijskim nadzorom u razdoblju od 2013. do 2015. Broj živooprasene prasadi u leglu prvopraskinja prosječno je bio 5,90, bilo je prosječno 0,94 mrtvo oprasene prasadi. Najviše odbite prasadi (4,96) bilo je kod prvopraskinja čija je starost bila do 280 dana, a najmanje 3,92 kod prvopraskinja starih 431-480 dana. S obzirom na različitu dob prvog prasenja između parametara: ukupno oprasene prasadi, trajanja laktacije, odbijene prasadi i uginule za vrijeme laktacije utvrđene su samo zanemarive razlike (P>0,05). Jedina značajna razlika je utvrđena samo kod parametra mrtvo oprasene pasadi i to između skupine koja se je prvi puta prasila sa 431-480 dana i sa više od 530 dana (P0,05). Može se zaključiti da dob kod prvog prasenja nije imala značajan utjecaj na reproduktivna svojstva nazimica crne slavonske svinje (P>0,05).The effect of age at first farrowing in the reproductive traits of Black Slavonian pigs Black Slavonian pig is an autochthonous Croatian breed created in the second half of the 19th century. With the introduction of modern breeds and crossbreeds the population was drastically reduced, but the survival of the breed is no longer endangered. The breed is well suited for outdoor and traditional farming system. The aim of this study is to determine and analyze the influence of age at first farrowing on the reproductive traits of this breed. The study included all gilts (n = 285) under selection control in the period from 2013. to 2015. Number of piglets liveborn per litter gilts average was 5.90, and piglets stillborn the average was 0.94.The most weaned piglets (4.96) were observed at gilts whose age was up to 280 days, and the least was 3.92 at gilts aged from 431 to 480 days. Due to the different age of first farrowing between parameters: total of born piglets, the duration of lactation, weaned pigs and pigs who died during lactation were found only negligible differences (P> 0.05). The only significant difference was found only for the parameter of stillborn piglets, and this is a group farrowed for the first time, from age of 431 to 480 days and with more than 530 days (P 0.05). It can be concluded that the age of first farrowing did not have a significant effect on the reproductive performance of gilts Black Slavonian pigs (P> 0.05)
THE PEA LEAF WEEVIL LARVAE IMPACT ON THE NODULE DEVELOPMENT ON THE PEA ROOT AND THE NITROGEN CONTENT IN THE SURFACE PLANT MASS AND PEA SEED
No full textGrašak ima sposobnost ostvarenja simbioze s kvržičnim bakterijama iz roda Rhizobium koje imaju sposobnost usvajanja atmosferskog dušika. Kako se ličinke pipa mahunarki hrane kvržicama, dolazi u pitanje ova korist od bakterija i potreba prihrane dušikom.
Pokus sa stočnim graškom zrnašem postavljen je na površinama Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima u 2014. godini sa ciljem utvrđivanja utjecaja pipe mahunarke na opstojnost kvržica na korijenu biljaka i sadržaj dušika u nadzemnoj masi i zrnu graška.
U dvofaktorijelnom pokusu faktori su bili: insekticid Force 1,5 G (tretirano - I i netretirano I0) prihrana sa 150 kg/ha KAN (N i N0). Pretkultura je bila pšenica. U jesen je primijenjeno 200 kg/ha mineralnog gnojiva formulacije PK 20:30, a u proljeće prije sjetve 150 kg/ha NPK 15:15:15. Sjetva je obavljena 17. ožujka 2014., četverorednom pneumatskom sijačicom PSK OLT za kukuruz koja ima depozitor za insekticid, sa 100 zrna/m2, na međuredni razmak od 17,5 cm (tri prohoda sijačice), sortom grašaka Erby. Početkom cvatnje graška obavljena je prihrana dušikom, nakon koje je pala velika količina kiše. Žetva graška obavljena je 02. srpnja 2014. Početkom cvatnje graška obavljeno je određivanje mase suhe tvari kvržica i sadržaja dušika u nadzemnoj masi. Vrijednosti nisu bile značajno različite na I i I0 površinama (0,13; 0,12 g kvržica po biljci i 4,08; 3,78 % dušika). U fazi formiranja mahuna kvržice su bile pojedene od ličinki pipa mahunarki i nije bilo moguće utvrditi njihovu masu. Sadržaj dušika nije bio značajno različit među istraživanim faktorima niti u nadzemnoj masi (variranje od 2, 60 do 2,79 %) niti u zrnu graška (variranje od 3,36 do 3,62 %). Podaci su statistički obrađeni analizom varijance u programu Genstat 5.
Očekivano djelovanje insekticida nije postignuto te se nije mogao procijeniti učinak ličinki pipa mahunarki na istraživane parametre.Peas have the ability to establish symbiosis with nitrogen - fixing bacteria of the Rhizobium genus that have the ability to acquire atmospheric nitrogen. As the pea leaf weevil larvae feed on nodules, the benefits of these bacteria and the nitrogen top - dressing are questioned. The experiment with forage pea was set on the surfaces College of Agriculture in Križevci in 2014 with the aim of establishing an impact of the pea leaf weevil on the existence of nodules on plant roots and protein content in the surface mass and pea seed. The two level factorial experiment included the following factors: insecticide Force 1.5 G (treated - I and untreated I0) and nitrogen top dressing of 150 kg/ha of KAN (N and N0). The previous crop was wheat. In the autumn 200 kg/ha of fertilizer having the formulation of PK 20:30 was applied, while in the spring, before sowing, 150 kg/ha of NPK 15:15:15 was applied. The harvesting was completed on 17 March 2014 by a four-row pneumatic seeding machine PSK OLT for corn, which has an insecticide depositor, with 100 grains/m2, at a row spacing of 17.5 cm (three passages of the seeding machine) with Erby pea variety. At the beginning of pea flowering the nitrogen top-dressing was applied, after which a large amount of rain fell. The harvesting was completed on 2 July 2014. At the beginning of pea flowering dry weight nodule and nitrogen content in surface mass were determined. The values were not significantly different between I and I0 (0.13; 0.12 g dry weight nodule/plant and 4.08; 3.78 % of nitrogen). In the stage of pod formation, the nodules were eaten by pea leaf weevil larvae and it was not possible to determine their weight. The nitrogen content in the surface mass (2.60 - 2.79 %) and seed (3.36 - 3.62 %) was not significantly different among the researched factors. The data were statistically analysed by a variance analysis using Genstat 5 programme.
Insecticide application did not meet the expectations. Therefore the impact of leaf weevil larvae could not be measured
ODRŽIVA PROIZVODNJA PRASADI MATIČNIH KRMAČA NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU RUMEK
No full textPrikazan je uzgoj čistokrvnih svinja pasmina landras i crna slavonska i proizvodnost matičnih krmača na OPG-u Rumek u usporedbi s velikim farmama u RH i drugim obiteljskim gospodarstvima kroz broj oprasene, živooprasene, mrtvooprasene i odbijene prasadi te dogovječnost krmača. Analizom je u razdoblju od 2012. do 2015. godine obuhvaćeno za pasminu landras 3.444 legla na velikim farmama u RH, 3.924 legla na obiteljskim gospodarstvima u RH i 190 legala na OPG Rumek, te za crnu slavonsku svinju 4.172 legala na obiteljskim gospodarstvima u RH i 9 legala na OPG Rumek. Rezultati istraživanja za pasminu landras su pokazali da je broj živooprasene prasadi najveći u prva tri legla na svim farmama, a kasnije pada. Najviše živooprasene (11,24 %), a najmanje mrtvooprasene (1,7 %) prasadi utvrđeno je upravo na OPG Rumek. U usporedbi s ukupnim i podacima za landras pasminu u RH najbolje rezultate prema prosječnom broju oprasene, živooprasene i odbijene prasadi po krmači pasmine ima OPG Rumek (20,95/20,24/15,82) zatim velike farme u RH (18,56/17,09/14,07) i na kraju OPG-i u RH (17,27/16,56/14,42). Za pasminu landras prosjek živooprasene prasadi u leglu u RH je 10,65 na velikim farmama u RH za navedeno razdoblje zabilježeno je 9,8 živooprasene prasadi, a na OPG Rumek 11,24 što je iznad prosjeka RH. Nazimice se oplođuju sa 7,5 mjeseci i kada pređu tjelesnu masu od 120 kg i prase se u prosjeku sa 339,6 dana čime se povećava životna proizvodnja i dugovječnost krmača. Na velikim farmama u RH remontna stopa je 42,44 % dok se na OPG Rumek životinje duže drže u proizvodnom ciklusu te je remont 26,45 %. Na OPG Rumek u promatranom razdoblju zbog starosti je izlučeno 21,42 % krmača, a 32,57 % krmača ima 7 - 12 prasenja što je vrlo dobar pokazatelj dugovječnosti.The breeding of purebreed Landrace and Black Slavonian pig and the production of pure breed sows on OPG Rumek is presented in comparison with large farms in Croatia and other family farms through the number of born, live-born, stillborn and rejected pigs and longevity of sows. The analysis in the period from 2012. to 2015. included the Landrace pig breed of 3.444 litters on large farms in Croatia, 3.924 litters on family farm in Croatia and 190 litters on OPG Rumek, and Black Slavonian pig of 4.172 litters on family farms in Croatia and 9 litters on OPG Rumek. The results of the research for the Landrace breed have shown that the number of live-born pigs is highest in the first three litters on all of the farms, and that later it descends. The largest number of live-born (11,24 %) and the smallest number of stillborn pigs (1,7 %) was determined just on OPG Rumek. In comparison with the total data and data for Landrace breed in Croatia the best results according to the average number of born, live-born and rejected pigs per pig has OPG Rumek (20,95/20,24/15,82) then large farms in Croatia (18,56/17,09/14,07) and at the end OPGs in Croatia (17,27/16,56/14,42). For the Landrace breed the average of live-born pigs in litter in Croatia is 10,65 on large farms in Croatia in this period 9,8 live-born pigs were recorded, and 11,24 on OPG Rumek which is above the average in Croatia. Gilts can mate with 7,5 months and when they reach body weight of 120 kg and farrow in average after 339,6 days which increases lifetime production and longevity of sows. On large farms in Croatia repairing rate is 42,44% while on OPG Rumek animals are longer kept in production cycle and repairing rate is 26,45 %. On OPG Rumek in the observed period due to old age 21,42 % of sows were culled and 32,57 % sows have 7-12 farrows which is a very good indicator of longevity
PROTECTION OF INDIGENOUS BREEDS OF DOMESTIC ANIMALS THROUGH STATE AID IMPLEMENTATION
No full textIzvorne i zaštićene pasmine predstavljaju vrijedan genetski nasljeđe stvarano stotinama godina i kao takve se trebaju zaštiti i očuvati. Za razliku od selektiranih pasmina koje su se pokazale osjetljive na bolesti i klimatske uvjete, izvorne pasmine imaju sposobnost prilagodbe na sve prisutnije klimatske promjene. Osim toga mogu služiti kao temelj za poboljšanje značajki postojećih pasmina domaćih životinja, mogu se koristiti u održavanju i korištenju pašnih površina, uključivati u programe ekološke proizvodnje. Sastavni su dio ekosustava o kojem ovise brojne druge biljne i životinjske vrste. Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo EU, Hrvatska je postala korisnica sredstva iz europskih fondova i u razdoblju od 2014.-2020. godine i ima na raspolaganju 2,383 milijarde eura za poljoprivredu i ruralni razvoj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR). Kroz IAKS mjere ruralnog razvoja nastoji se umanjiti ili zaustaviti negativni utjecaj poljoprivrede na prirodne resurse i bioraznolikosti potaknuti poljoprivrednike da zaštite okoliš na svom gospodarstvu. Kada poljoprivrednik zatraži potporu za ovu mjeru, mora ju provoditi idućih pet godine. Na taj način je omogućeno kvalitetno postizanje ciljeva iz ove mjere. Osim poljoprivrednika potporu za ovu mjeru mogu podnijeti i Uzgojne organizacije koje, također sudjeluju u programu očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja. Stvarni troškovi držanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja su veći nego prihodi, i iznosi koje država predlaže su minimum koji služi kao garancija da će poljoprivrednici nastaviti s uzgojem izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja.Native and protected breeds represent a valuable genetic heritage that has been created for hundreds of years and as such should be protected and preserved. Unlike selected breeds that have proven to be susceptible to disease and climaticr conditions, native breeds have the ability to adapt to everpresent climate change. Also they can serve as a basis for improving the features of existing breeds of domestic animals, can be used in the maintenance and use of pasture land, include in ecological production programs. They are an integral part of the ecosystem that depends on numerous other plant and animal species. By Croatian accession to the EU, Croatia become a beneficiary of funds from the European funds in the period 2014- 2020. And has available 2.383 billion euros for agriculture and rural development by the European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD). Through IACS rural development measures are traying to reduce or stop the negative impact of agriculture on natural resources and biodiversity to encourage farmers to protect the environment in their economy. When a farmer asks for support for this measure, he will have to spend it for the next five years. In this way , the achievement of the goasls of this measure is enable. In addition to farmers' support for this measure can be submitted by Breeding organizations, also participate in the conservation of indigenous and protected breeds of domestic animals. Actual costs of holding the native and protected breeds of domestic animals are higher than the income, and that the state suggests are the minimum that serves as a guarante that farmers will continue to breeding native and protected breeds of domestic animals
UTJECAJ GNOJIDBE DUŠIKOM NA MORFOLOŠKE PARAMETRE KOPRIVE UZGOJENE IZ RIZOMA
No full textJednogodišnji monofaktorijalni poljski pokus postavljen je 2013. u selu Blatuša u Sisačko-moslavačka županija. Poljski pokus postavljen je po metodi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Uzgajana kultura bila je kopriva iz rizoma. Rizomi za sadnju vađeni su blizu lokacije postavljanja pokusa. Cilj istraživanja bio utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom i roka košnje na morfološke svojstva koprive. Najbolji rezultati glede istraživanih morfoloških svojstava dobiveni su kod prvog otkosa. Uglavnom nisu utvrđene značajne razlike između istraživanih morfoloških svojstava po razinama gnojidbe. Zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta kod prvog otkosa bio smanjen učinak gnojidbe dušikom, a veći utjecaj je imala gnojidbe provedena prije sadnje rizoma. Kod dugog i trećeg otkosa najlošiji rezultati ostvareni su na varijanti bez gnojidbe. Prosječne vrijednosti za vegetacijsko razdoblje (sva tri otkosa) ukazuju na značajan utjecaj gnojidbe dušikom na morfološka svojstva koprive. Najveća visina biljaka koprive, najveći broj nodija, broj listova, širina i dužina listova, masa biljka po sadnom mjestu i najveći prinos nadzemne mase po m2 utvrđeni su kod prvog otkosa u usporedbi s drugim i trećim otkosom. Najveća visina biljaka i broj nodija utvrđeni su na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N. Najveći broj, dužina i širina listova utvrđeni su na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N Također je utvrđena najveća masa biljaka po sadnom mjestu i prinos nadzemne mase (herbe) na varijanti gnojidbe s 200 kg ha-1 N. Na temelju rezultata se može zaključiti da se u cilju postizanja zadovoljavajućeg prinosa herbe, pri uzgoju koprive iz rizoma preporučuje se primjena gnojidbe od 200 kg ha-1 N, a buduća istraživanja bi trebalo proširiti s analizama količine nitrata u biljci osobito za koprive koje se koriste u prehrani ljudi
HRANIDBA MLIJEČNIH KRAVA NA POG HUBZIN MIROSLAV
No full textGovedarska proizvodnja jedna je od najznačajnijih grana stočarstva i jedna od najvažnijih grana ukupne poljoprivredne proizvodnje. Odgovarajuća hranidba zahtijeva dobro poznavanje hranjive vrijednosti krmiva i njihovo specifično djelovanje na organizam i produktivnost krave. Osim na količinu i sastav mlijeka hranidba uvelike djeluje i na reprodukciju krava kao i na pojavu metaboličkih bolesti. Cilj ovog završnog rada bio je detaljno opisati hranidbu i procijeniti kvalitetu korištenih obroka na gospodarstvu. Za utvrđivanje navedenog cilja korištena je metoda intervjua s vlasnikom gospodarstva, a provedena je i kemijska analiza krmiva korištenih u obroku mliječnih krava i to na sadržaj: suhe tvari (ST), sirovog pepela (Spep), sirovog proteina (SP), sirove vlaknine (SV), sirove masti (SM), sirove nedušične ekstraktivne tvari (SNET) u laboratoriju LKSH. Na temelju kemijskog sastava navedenih krmiva, a prema DLG-ovim (1997) formulama, utvrđena je hranidbena vrijednost navedenih krmiva: energetska vrijednost (bruto i neto energija laktacije), ruminalni dušični balans (RNB), kao i metabolička proteinska vrijednost, tj. količina iskoristivog sirovog proteina (iSP). Utvrđene energetske vrijednosti izražene su u MJ/kg, dok su RNB i količina iSP-a izraženi u g/kg. Na gospodarstvu se uzgaja oko 60 grla stoke od čega je 30 muznih krava, te ovisno o godišnjem dobu, oko 30 grla rasplodnog podmlatka. Krmiva za hranidbu stoke proizvode se na ukupno 28 ha, od čega je 50% u vlasništvu, a ostatak višegodišnjem najmu. Prosječna proizvodnja mlijeka na gospodarstvu iznosi 7 000 litara sa 4,2% mliječne masti i 3,4% bjelančevina. Koncentracija energije se u svim obrocima kretala od 5,36 MJ/kg ST do 5,93 MJ/kg ST, dok se je koncentracija iskoristivog sirovog proteina kretala od 115,41 g/kg ST do 138,86 g/kg ST. Zajedno s povećanjem koncentracije energije povećavala se i konzumacija ST tvari po kravi s početnih 12,57 kg ST tijekom suhostaja do 24,18 kg ST u vrhu laktacije. Povećanje konzumacije ST uzrokovalo je blago povećanje svih hranjivih tvari, što je izrazito bitno kod mliječnih krava, jer se na taj način smanjuje pojavnost metaboličkih poremećaja. Većinu hranidbenih potreba, od oko 70%, pokriva voluminozan dio obroka, što obroke čini vrlo ekonomičnim. Iz svega navedenoga može se zaključiti kako se na OPG-u Hubzin pridaje velika pažnja hranidbi stoke, od proizvodnje krmiva do samog sastava obroka za svaku proizvodnu fazu mliječnih krava
Uzgoj pilenki lakog linijskog hibrida Lohman brown do 18 tjedana starosti na farmi PIKO d.o.o. Volavje
No full textU završnom radu pod naslovom Uzgoj pilenki lakog linijskog hibrida Lohmann brown na farmi Piko d.o.o. Volavje prikazana je tehnologija i način uzgoja pilenki od jednodnevnih pilića pa do kokoši starosti 18 tjedana, a sve u svrhu kako bi se iskoristio njihov puni genetski potencijal, odnosno dobila puna proizvodnost. Kako bi se puni genetski potencijal mogao ispuniti, uzgoj se odvija u skladu s tehnološkim normama propisanim od strane proizvođača hibrida. Farma Piko d.o.o. jedna je od rijetkih u Republici Hrvatskoj, koja svoj budući proizvodni materijal uzgaja samostalno. Na farmi se ništa ne prepušta slučaju tj. puno se radi na preventivi kao što je zdravstvena zaštita. Po svim su objektima postavljene dezbarijere, a radnici ne smiju biti u kontaktu s ostalim proizvodnim objektima niti smiju imati bilo kakvu perad kod kuće. Kako svuda u svijetu imunoprofilaksa za ovaj hibrid ne moţe biti jednka, ona se izrađuje i provodi u suradnji veterinara, odnosno tehnologa farme te Hrvatskog veterinarskog zavoda. Na farmi se također nalazi i vlastita proizvodnja stočne hrane u specijaliziranoj mješaoni, te su vrlo zadovoljni postignutim rezultatima
TEHNOLGIJA PROIZVODNJE KAMILICE U PODUZEĆU "SILADI" d.o.o. KOTORIBA
No full textKamilica je jednogodišnja zeljasta biljka i sije se svake godine, ali je uvrštena u skupinu višegodišnjih nasada te su na taj način zakonski zaobiđeni propisi o plodoredu. Kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvažnijih ljekovitih kultura. U proizvodnji ljekovitog bilja u Hrvatskoj dominira kamilica, godišnja proizvodnja je cca. 2.500 ha. Da bi uzgoj kamilice bio uspješan potrebno je savladati tehnologiju proizvodnje kamilice, od duboke obrade tla sve do sušenja uroda nakon berbe. Uzgoj kamilice u monokulturi je moguć uz primjenu dobrih agrotehničkih mjera kao što su mjere za suzbijanje korova i pravilna gnojidba. U završnom radu proučavana je proizvodnja kamilice u tvrtci Siladi d.o.o. Istraživanje je pokazalo je da su plodored i kvalitetna obrada tla iznimno važna u proizvodnji kamilice (Matricaria chamomilla L.) U promatranoj 2017 godini unatoč pravilno odrađenim agrotehničkim mjerama, kvalitetnoj gnojidbi i svim ostalim zahvatima prinos je ispod očekivanog zbog loših vremenskih uvijeta u vrijeme žetve
OBILJEŽJA MALIH GRUPA U POSLOVANJU MLJEKARE "EUROMILK" D.O.O.
No full textCilj ovog završnog rada je istražiti koja su obilježja malih, neformalnih grupe koje djeluju unutar formalne radne organizacije, ispitati razloge njihovog nastanka, komunikaciju unutar grupe, između samih grupa te njihov utjecaj na međuljudske odnose, konflikte i poslovanje same organizacije. Ovim radom prikazani su stvarni odnosi među zaposlenicima poljoprivredno-prehrambenog poduzeća, mljekare Euro-milk d.o.o. temeljem analize rezultata koji su dobiveni promatranjem i anketnim upitnikom. Došlo se do zaključka da unutar poduzeća postoji nekoliko manjih neformalnih grupa te da su članovi tih grupa povezeni prije svega privatnim vezama. Iako su zaposlenici izjavili da ne pripadaju ni jednoj od grupa analizom njihovih odgovora na povezana pitanja dolazi se do zaključka da im pripadaju, iako toga nisu svjesni. Udruživanje u grupe u konačnici ne utječe na poslovanje same mljekare i učinkovitost zaposlenika jer oni izuzetno savjesno obavljaju svoj posao, a eventualne probleme u komunikaciji rješavaju razgovorom