Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
UTJECAJ REAKCIJE TLA NA BOJU CVJETOVA HORTENZIJE (Hydrangea hortensis)
No full textHortenzija (Hydrangea hortensis) je sve popularniji cvatući grm koji cvjeta cijelo ljeto i koja se svojim bojama uklapa u svaki vrt. Hortenzija se danas, zbog dugotrajnosti cvjeta, koristi kao cvijet za rez i jako je popularna za aranžmane na vjenčanjima. Cilj ovog rada je utvrđivanje utjecaja kemijske reakcije tla na boju cvijeta hortenzije, koristeći rezultate laboratorijskih istraživanja i uspoređujući ih s bojom cvjetova.
U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje na području Zagrebačke županije, te laboratorijsko istraživanje u Agrokemijskom laboratoriju Visokog Gospodarskog Učilišta u Križevcima. Na terenu je sondom uzeto jedanaest uzoraka tla u zoni korijena hortenzije uz fotografsko bilježenje boje cvijeta hortenzije. Na uzorcima tla provedene su laboratorijske analize kemijske reakcije tla (reakcija tla u 1M KCl).
Od ukupno jedanaest u laboratoriju očitanih uzoraka tla u 1M KCl- u, deset uzoraka predstavljaju neutralno tlo ili kategoriju D, na kojem su se javile roza, plava i ljubičasta boja cvjeta. U alkalna tla (kategorija E) spada jedan uzorak na kojem je boja cvjeta bila plava. Rezultati dobiveni ovim istraživanjem pokazuju da na istraživanim uzorcima kemijska reakcija tla nije utjecala na boju cvjeta hortenzije
KVALITETA SJENAŽE I SILAŽE U PROLJETNIM OBROCIMA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA UŽEG KRIŽEVAČKOG PODRUČJA
No full textCilj istraživanja bio je utvrditi kvalitetu silaže i sjenaže u proljetnim obrocima na 10 gospodarstava koja proizvode kravlje mlijeko. Drže ukupno od 8 do 31 grlo goveda, od čega 6 do 14 krava. Gospodarstva se nalaze u križevačkom kraju. Uzorkovanje navedene voluminozne krme obavljalo se u travnju 2016. godine. Od 10 gospodarstava, na 8 je bila prisutna silaža i to od cijele biljke kukuruza, dok je sjenaža bila prisutna na 9 gospodarstava i to na 4 od mase s prirodnih travnjaka, na 2 od DTS-a, na 1 od smjese talijanskog ljulja i lucerne te na 2 od talijanskog ljulja kao čistog usjeva.
Analiziranje uzoraka obavljeno je NIRS aparatom (Foss, Model 6500). Korištenjem škotskih kalibracijskih modela utvrđeni su sljedeći parametri kvalitete silaže: korigirana suha tvar (KST), organska tvar (OT), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), fermentirajuća metabolička energija u ME (FME/ME), škrob i probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost). Za sjenažu je još utvrđivan i razgradivi SP, amonijski dušik (NH3-N), šećer i faktor konzumacije za goveda (FK).
Prosječni rezultati analiza uzorkovanih silaža kukuruza pokazali su sljedeće: KST je iznosila 371 g/kg svježe mase (302 - 510), sadržaj škroba 321 g/kg ST (240-367), NDF 421 g/kg ST (408-439), ME 11,2 g/kg ST (9,7-11,7), pH 3,8 (3,6-4,4), SP 62 g/kg ST (50-96), FME/ME 79 % (76-81) i D-vrijednost 69 % (61-73).
Prosječni rezultati analiza uzorkovanih sjenaža pokazali su sljedeće: KST je iznosila 488,8 g/kg svježe mase (272 - 742), sadržaj šećera 120,2 g/kg ST (53-200), NDF 484 g/kg ST (377-578), ME 9,9 g/kg ST (8,5-11,0), pH 5,4 (4,4-5,9), SP 117 g/kg ST (50-220), razgradivi SP 87,2 % (77-95), NH3-N 208 g N/kg ukupnog N (151-262), FME/ME 81,2 % (68-86), OT 938,7 g/kg ST (885-960), D-vrijednost 61,8 % (53-69) i FK 116,2 (99-122).
Na osnovi rezultata može se zaključiti da je silaža na većini gospodarstava bila stabilna, dobrog udjela FME/ME i dobre probavljivosti, ali niskog udjela proteina. Može se izdvojiti jedna silaža s vrlo visokim sadržajem KST te, iako višim sadržajem proteina, znatno lošijim rezultatima ostalih parametara kvalitete. Kod sjenaža, prisutne su vrlo velike varijacije u kvaliteti, za što se može pretpostaviti da je uzrok kvaliteta ishodišne mase (botanički sastav), različita agrotehnika (posebice gnojidba), zatim različiti stadij razvoja biljaka u vrijeme košnje i različiti stupanj provenutosti mase prije stavljanja u anaerobne uvjete
PROIZVODNOST RADA STROJEVA ZA SPREMANJE VOLUMINOZNE KRME U POLJOPRIVREDNOJ ZADRUZI-JEŽ
No full textU hranidbi preživača bitna je voluminozna krma koja može biti u obliku sijena, sjenaže i silaže. Za kvalitetno sijeno i sjenažu važna je pravovremena košnja kako bi se smanjili gubici hraniva i očuvala kvaliteta krme. Upotrebom odgovarajućih strojeva i tehnologije možemo smanjiti gubitke koji nastaju kod spremanja voluminozne krme. Kako bi strojevi bili isplativi potrebno je obratiti pažnju na njihovu učinkovitost, radni zahvat, snagu i ostale tehničke karakteristike. U ovom radu ispitivani su radni učinci strojeva za spremanje sijena i sjenaže u Poljoprivrednoj zadruzi – Jež. Na temelju obrađenih podataka utvrđeno je da na radni učinak najviše utječe veličina parcela, zatim nagib terena i na kraju prinos zelene mase voluminozne krme
STROJEVI I OPREMA NA FARMI TOVNE JUNADI PODUZEĆA ŠIRJAN D.O.O. KUSIJEVEC
No full textIstraživanje strojeva i opreme na farmi tovne junadi provedeno je tijekom 2016. godine u poduzeću Širjan d.o.o., u selu Kusijevec.
Farma posjeduje trenutno 3295 komada tovne junadi. Junad se tovi u 2 faze i to predtov koji traje oko 2 mjeseca ili do težine 220 kg te završni tov do 550 kg. Na farmi je slobodan način držanja junadi i to na rešetkastom podu u stajama za završni tov te na dubokoj stelji u staji za predtov. Primarna djelatnost je tov junadi što je i glavni financijski prihod. Gospodarstvo obrađuje 2700 hektara zemlje. Farma posjeduje svu potrebnu mehanizaciju za tov junadi te uzgoj usjeva, osim za spremanje silaže i žetvu žitarica i kukuruza
Breeding and Preservation of the Hrvatica Hen Breed in the Dalmatian Hinterland with Support from the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund
No full textNa temelju provedenog istraživanja vidljivo je da je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Republike Hrvatske prepoznao važnost zaštite autohtonih, hrvatskih pasmina i zaštićenih životinjskih i biljnih vrsta u Republici Hrvatskoj što potvrđuje potpora projekta Kokoš hrvatica u Dalmatinskoj zagori. Postoji dosljednost provedbe uzgojnog programa kokoši hrvatice u Dalmatinskoj zagori (potvrđeno u provedenom intervjuu), prema svim važećim propisanim načelima. Prikazana je postojeća suradnja svih subjekata u izradi i provedbi akcijskih mjera, pružanju novčane potpore te animiranje javnosti za očuvanje pasmine i promoviranje pasmine na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Uzgoj kokoši hrvatice u proteklom je razdoblju u stalnom porastu, s obzirom na broj uzgajivača, ali i na broj kljunova. Rezultati provedene ankete Kupnja ekoloških proizvoda (obuhvaćeno je po 50 ispitanika iz velikih gradova: Zagreb, Rijeka, Osijek, Split) pokazuju da postoji svijest o važnosti zaštite autohtonih životinja i biljaka i uzgoja autohtonih pasmina u RH, da kupci preferiraju domaće ekološke proizvode za koje su spremni izdvojiti više novaca i da postoji potražnja za ekološki uzgojenom hranom. Kupovinom domaćih ekoloških proizvoda omogućava se jačanje domaćih proizvođača i veće povjerenje u domaće proizvođače. Kao dobar primjer budućim uzgajivačima može poslužiti braniteljska zadruga Pauk-Čeka koja ima reprezentativni uzgoj kokoši hrvatice kojim zadovoljava sve kriterije. Uzgoj autohtone pasmine kokoši hrvatice osigurava bio održivost ekološkog sustava te omogućava održivost ruralnog područja i opstanak malih gospodarstava.Based on the conducted research, it is obvious that the Environmental Protection and Energy Efficiency Fund of the Republic of Croatia recognised the importance of protection of indigenous, Croatian breeds and protected animal and plant species in the Republic of Croatia, which is corroborated by support for the project entitled the Hrvatica hen –in the Dalmatian Hinterland. The Hrvatica hen breeding programme in the Dalmatian Hinterland shows consistency (confirmed in the interview) in accordance with all the relevant prescribed principles. The existing cooperation of all entities in the preparation and implementation of action measures, as well as in providing financial support, and stimulating the public to preserve and promote the breed at national and international level is shown. Breeding of the Hrvatica hen in the previous period has been on a constant increase, both in terms of the number of breeders and the number of breeding hens. The results of the survey Buying eco-products (included 50 respondents from each large town respectively: Zagreb, Rijeka, Osijek, and Split) show that people are aware of the importance of protection of indigenous animals and plants, and of breeding indigenous breeds in Croatia, that buyers prefer domestically grown ecological products on which they are willing to spend more money, and that there is a demand for ecologically grown food products. Buying of domestic eco-products strengthens and supports Croatian producers, and increases the consumers’ trust in the domestic producers. A good example for the future breeders is provided by the Homeland War veterans Cooperative Pauk-Čeka. It provides an exemplary model of breeding of the Hrvatica hen which meets all the criteria. Breeding of the indigenous Hrvatica hen breed ensures the sustainability of the ecosystem, it provides for the sustainability of rural areas, and ensures continued existence of small holdings
MERKANTILNA PROIZVODNJA SOJE U POLJOPRIVREDNO-PRIJEVOZNIČKOM OBRTU DERGIĆ U 2017.
No full textSoja kao kultura se počinje sve više prihvaćat na našem proizvodnom području dok je u
zemljama kao što su SAD, Brazil, Argentina dugo već poznata, jedna od globalnih
karakteristika proizvodnje soje je i to da je ona najviše zastupljena kulturna vrsta u
postotku genetskih preinačenih organizama u odnosu na ukupnu svjetsku proizvodnju. Soja
je specifična kultura značajno se razlikuje po složenosti i zahtjevima od drugih ratarskih
kultura, obradu i pripremu tla traži slično kao i šećerna repa. Sjetvena priprema treba biti
što kvalitetnije mrvičaste strukture do dubine sjetve i površinski maksimalno poravnata.
Sjetva soje često se preklapa se sa sjetvom kukuruza, jedan od bitnih čimbenika u
tehnološkom ciklusu je borba protiv korova, izuzetno je specifična i zahtjevna, a uspjeh
osim herbicida uvjetuje i dobar sklop biljaka. Gospodarstvo Dergić raspolaže sa ukupno
110 ha oranica od kojih na 37 ha proizvode soju. Na gospodarstvu se nalazi veliki broj
mehanizacije koji je potreban za obradu tla, sjetvu te žetvu soje i drugih kultura.
Proizvodna godina 2017. za gospodarstvo Dergić bila je dosta loša što se može vidjeti iz
smanjenog prinosa u usporedbi sa ostalim godinama. Na smanjenje uroda u ovoj godini
osim suše utjecala je i tuča koja je potpuno uništila jedan dio usjeva, dok se drugi dio
oporavio ali sa znatno manjim prinosom
AGROTURIZAM PINETA - POKRETAČ POSLOVANJA MALIH POSLOVNIH SUBJEKATA
No full textRuralni turizam skupni je naziv za različite aktivnosti i oblike turizama koji se razvijaju na ruralnom prostoru. Ostvaruje se unutar prirodnih i kulturnih resursa na ruralnim područjima, koji omogućavaju brojne turističke aktivnosti i oblikuju veliki broj različitih oblika turizma. Prema broju registriranih ruralno-turističkih gospodarstava i razvoju hrvatskog ruralnog turizma vodeće mjesto zauzima Istra, a pojedinačan razvoj svakog ruralno-turističkog gospodarstva ovisi o malim poslovnim subjektima koji upotpunjuju ponudu svega onoga što se ne proizvodi ili ne nudi na gospodarstvu.
Stoga je cilj rada na primjeru Agroturizma Pineta u Istri istraţiti koliko malih poslovnih subjekata posluje zahvaljujući dobrom poslovanju Agroturizma Pineta,. Metodom intervjua, izravnim prikupljanjem podataka i fotodokumentacijom, analizirano gospodarstvo se pokazalo kao pokretač poslovanja desetak malih poslovnih subjekata. Osim toga, svako uspješno ruralno-turističko gospodarstvo predstavlja polugu očuvanja i rasta malih poslovnih subjekata, a naročito obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
KVALITETA SIJENA U PROLJETNIM OBROCIMA NA FARMAMA MLIJEČNIH KRAVA UŽEG KRIŽEVAČKOG PODRUČJA
No full textIstraživanje kvalitete sijena je provedeno u travnju mjesecu 2016. godine na 12 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz užeg križevačkog kraja u Koprivničko križevačkoj županiji. Gospodarstva se bave proizvodnjom kravljeg mlijeka, a broj krava se kreće od 5 do 14.
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kvalitetu sijena koja se koriste u proljetnim obrocima krava, ali i prikazati osnovne karakteristike gospodarstava i proizvodnje sijena.
Prirodni travnjaci su u strukturi poljoprivrednih površina na gospodarstvima zastupljeni s 16,7 do 54 %, površine. Karakterizira ih velika usitnjenost (veliki broj malih parcela, veličina površine od 0,14 do 0,50 ha, u prosjeku od 0,20 do 0,30 ha) i prilična udaljenost od gospodarstava (od 0,01 do 4,6 km, u prosjeku 1,67 km). Navedeni razlozi dovode do različitih razina primjene agrotehničkih mjera i rokova košnje, a samim time i broja otkosa te prinosa. Sijena iz proljetnih obroka potjecala su s prirodnih travnjaka i to većinom od prvog otkosa.
Za određivanje kvalitete sijena utvrđivani su sljedeći parametri: suha tvar (ST), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), ugljikohidrati topivi u vodi (UTV) i probavljivost organske tvari u ST (D-vrijednost). Uzorci sijena su analizirani NIRS aparatom (Foss, Model 6500). ST se kretala od 835,1 do 908 g/kg ST. Sadržaj SP u većine uzoraka sijena iznosio je svega 40 g/kg ST, a samo je jedno sijeno bilo sa znatno većim sadržajem SP (101 g/kg ST). Sadržaj NDF je iznosio oko 700, a samo u jednom uzorku bio je 629 g/kg ST. ME se kretala od 7 do 9,3 MJ/kg ST. Utvrđeno je variranje sadržaja UTV od 58 do 191 g/kg ST, ali je samo jedno sijeno imalo 191 g/kg ST dok su ostala većinom bila do 90 g/kg ST. D vrijednost je varirala od 47 do 62 %. Povoljne vrijednosti za UTV, NDF, ME i D vrijednost utvrđene su kod samo jednog sijena, ali je i ono imalo, kao sva ostala sijena, nizak sadržaj proteina.
Rezultati istraživanja su pokazali da je sijeno iz proljetnih obroka krava s istraživanih gospodarstava slabe kvalitete, bez obzira je li sijeno iz prvog ili drugog otkosa. Iako je poznat veliki broj čimbenika koji utječu na kvalitetu sijena, razlozi slabe kvalitete ispitivanih sijena zasigurno leže u prekasnoj košnji travnjaka
ISPITIVANJE GOSPODARSKIH VRIJEDNOSTI RAZLIČITIH SORATA I LINIJA PŠENICE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2016.
No full textOplemenjivanjem pšenice tijekom poslijednjih 50 godina dobijale su se sorte visoke rodnosti, a
tek osamdesetih godina prošlog stoljeća javlja se naglašenija potreba za pekarskom kakvoćom. U
ovom radu analizirao se demonstracijski pokus pšenice gdje je naglasak na gospodarskoj
vrijednosti različitih sorata i linija pšenice u Koprivničko-kriţevačkoj ţupaniji na Visokom
gospodarskom učilištu u Kriţevcima. Istraţivanjem se dokazalo da je oplemenjivanje bilja
najjeftiniji način podizanja poljoprivredne proizvodnje i produktivnosti. Unatoč lošijim
klimatskim prilikama prinosi su bili relativno dobri zahvaljujući dobro odraĎeoj agrotehnici,
pravlnoj gnojidbi te pravilnoj primjeni pesticida u odgovarajućem trenutku
Prema prosjeku najveći prirod zrna je imala sorta Julia 9,59 t/ha, dok je najmanji prirod zrna
imala linija DVN 5,85 t/ha
UTJECAJ GNOJIDBE NA PRINOS I KEMIJSKI SASTAV ŠPINATA
No full textPokus je postavljen na proizvodnoj površini Srednje gospodarske škole u Križevcima. Uzgajan je špinat, sorta Norvak. Analize kemijskog sastava i komponenti prinosa izvršene su u laboratoriju Visokog gospodarskog učilišta. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj različite gnojidbe na prinos i komponente prinosa špinata te na neka kemijska svojstva. Najveći biološki i tržni prinos špinata postignut je na varijanti konvencionalne gnojidbe. Također je u špinatu s te varijanti gnojidbe utvrđen najveći sadržaj dušika i proteina. Na varijanti gnojidbe organskim gnojivom utvrđena je najveća koncentracija suhe tvari