Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PRIMJENJIVOST PROJEKATA EUROPSKE MREŽE ZA RURALNI RAZVOJ NA RURALNI TURIZAM OPĆINE GRADEC
No full textU radu su analizirani dobri primjeri već postojećih prevedenih projekata iz stranice Europska mreža za ruralni razvoj koji se primjenjuju na općinu Gradec, odnosno na rekonstrukciju dvorca Maksimilijana Vrhovca s ciljem prepoznavanja općine kao ruralno-turističke destinacije. Kroz intervju i razgovor s načelnicom općine Gradec, fotodokumentacijom i pretraživanjem svih dostupnih podataka utvrđeni su nedostaci i mogućnosti analizirane općine, kako bi se pronašli projekti kojima bi se unaprijedilo poslovanje i daljnji razvoj općine Gradec.
Odabrani provedeni projekti i na osnovu toga predloženi novi projekt čije ideje će se primijeniti na rekonstrukciju dvorca u Gradecu, imaju za cilj povećati broj dolazaka turista i razgledavanje Gradeca (muzeja i tunela); povećati gastronomsku ponudu s naglaskom na lokalne specijalitete koji bi se posluživali u novosagrađenom restoranu u dvorcu, nova lokalna oznaka poljoprivredno-prehrambenih proizvoda poboljšala bi mogućnost proizvođačima da plasiraju svoje proizvode na lokalna i regionalna tržišta te bi se potaknuo napredak i razvitak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Stoga se osnovna korist projekta očituje kroz ekonomski rast promatranog ruralnog područja i to kroz: veće zapošljavanje lokalnog stanovništva, očuvanje i revitalizaciju kulturne baštine, stvaranje veće prepoznatljivosti lokalne gastronomije, dodatnu zaradu za poljoprivrednike te osnivanju novih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Ovim radom željelo se ukazati na primjere dobre prakse uspješno provedenih projekata ruralnog razvoja u zemljama Europske unije, čime se može povećati vjerojatnost za buduće uspješno apliciranje na projekte ruralnog razvoja.The paper analyses the good examples of already existing translated projects from the European Network for Rural Development, who are apply to Gradec municipality for the reconstruction of the Maksimilijan Vrhovac castle with purpose of recognizing the municipality as rural-tourist destinations. In an interview and conversation with municipality of Gradec, through photo-documentation and in searching of all available data, deficiencies and opportunities of analyzed municipalities were identified to find projects that would improve the business and further development of Gradec. Selected implemented projects and proposed new projects, whose ideas will be applied for the reconstruction of the castle in Gradec, have the purpose to increase the number of tourist arrivals and sightseeing of Gradec (museums and tunnels); to increase the gastronomic offer with an emphasis on local specialties which will be served in a newly-built restaurant in the castle. The new local characteristics of agricultural and food products would enhance the ability for producers to market their products to local and regional markets and encourage the advancement and development of family farms. So, the basic benefit of the project manifest through the economic growth of the observed rural area through: higher employment of the local population, preservation and revitalization of cultural heritage, creation of greater recognition of local gastronomy, additional income for farmers and establishment of new family farms. This paper points out the good practice examples who are successfully implement in rural development projects in European Union countries, by whose it could increase the probability of future successful application to rural development projects
UČINAK KASNE PRIHRANE PŠENICE NA PRINOS I KVALITETU ZRNA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2016.
No full textU ovom radu istražen je utjecaj treće prihrane na kvalitativne i kvantitativne pokazatelje pšenice u makropokusu na površinama Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Makropokus je postavljen po bloknom rasporedu sa dvije sorte pšenice u tri ponavljnja, sa tri varijante gnojidbe na površini od 1 ha. Prva varijanta gnojidbe je bila bez treće prihrane, dok su druge dvije sadržavale treću prihranu. U trećoj varijanti druga prihrana je bila s Petrokemijasom, novim gnojivom Petrokemije Kutina d.d. Tijekom vegetacije obavljena su mjerenja visine biljaka i brojanje sklopa. Po završetku žetve iodređivala se vlaga pšenice, masa 1000 zrna, hehtolitarska masa, proteini i vlažni gluten. Primjenom treće prihrane ostvaren je veći prinos, povećao se je gluten, povećala se je masa 1000 zrna. Kod Kolede hehtolitarska masa se je povećala dok se je kod Sofru smanjila. Povećali su se i proteini što je i bio cilj pokusa. Proteini su bili 14% samo u trećoj varijanti gnojidbe sorte Koleda
UTJECAJ SORTE NA PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA RAJČICE UZGAJANE U ZAŠTIĆENOM PROSTORU
No full textKod uzgoja rajčice u zaštićenom prostoru vrlo je važan pravilan odabir sortimenta. Biraju se sorte visoke indeterminantne stabljike, dobre otpornosti na pucanje i održivosti na prodajnom mjestu koje dobro zameću plodove i u nepovoljnim uvjetima poput niskih ili visokih temperatura i relativne vlage zraka te slabog intenziteta svijetla. Kako se na tržištu stalno pojavljuju nove sorte prije uvođenja u proizvodnju poželjno ih je provjeriti. Stoga je u plasteniku obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Aleksić Nenad iz Velikih Zdenaca tijekom 2016. postavljen pokus s tri hibridne sorte rajčice (Mahitos F1, Alamina F1 i Abellus F1) s ciljem da se utvrdi njihov utjecaj na prinos i komponente prinosa. Sadnja rajčice obavljena je 11. lipnja 2016. Primijenjena je tehnologija uzgoja na mulchu od crne PE folije sa sistemom za navodnjavanje kapanjem. U razdoblju od 19. kolovoza do 27. rujna obavljeno je šest berbi tijekom kojih je određena masa, visina i promjer ploda, te ukupni i tržni prinos. Sorte se razlikuju u visini ukupnog i tržnog prinosa. Sorta Mahitos ostvarila je najveći ukupni i tržni prinos plodova (3,22 kg/biljci), kao i najveću prosječnu masu ploda (236,54 g). Bez obzira na manju krupnoću plodova (170,77) g sorta Alamina dala je podjednak tržni prinos (3,11 kg/biljci). Kod sorte Alamina ubran je najveći broj plodova po biljci
PROIZVODNJA KOKOŠJIH JAJA LAKOG LINIJSKOG HIBRIDA LOHMANN BROWN NA FARMI PIKO D.O.O. VOLAVJE
No full textU radu pod naslovom Proizvodnja kokošjih jaja lakog linijskog hibrida Lohmann Brown na farmi Piko d.o.o. Volavje prikazana je proizvodnja kokošjih jaja u obogaćenim kavezima i u volijeri u 2016. godini. Na farmi imaju vlastiti uzgoj i proizvodnju stočne hrane, izuzetno su zadovoljni dobivenim rezultatima u proizvodnji. Nakon provedenog istraživanja može se zaključiti da su na farmi optimalni uvjeti držanja, a u skladu s tehnološkim normativima proizvođača hibrida i važećim propisima RH. Proizvedeno je sveukupno 41 883 150 jaja. U volijeru je useljeno 49 160 nesilica u 17. tjednu starosti, te su bile u proizvodnji do 82. tjedna starosti. Ukupno je proizvedeno 16 704 336 jaja, što iznosi 339 jaja po nesilici. Utrošak hrane iznosio je 2 456 602 kg, odnosno 147,06 g po jajetu te 117,45 g po nesilici. U kaveze je useljeno 25 000 nesilica sa 18 tjedana starosti, a u proizvodnji su bile do 82. tjedna. Proizvedeno je ukupno 8 993 293 jaja, što iznosi 359 jaja po nesilici. Utrošeno je 1 152 300 kg hrane, odnosno 128,12 g po jajetu, te 108,23 g po nesilici
METODE ODREĐIVANJA DULJINE TRAJANJA DORMANTNOSTI SJEMENSKIH ŽITARICA U BC INSTITUTU D.O.O. ZAGREB U 2016.
No full textCilj rada bio je provesti istraživanje koje prikazuje metode određivanja energija i klijavosti sjemena žitarica sa i bez predtretmana za prekidanje dormanstnosti sjemena. Istraživanje je provedeno na šest uzorak sjemena strnih žitarica u vremenska roka; odmah nakon žetve i 74 dana od žetve. Ispitivanje je provedeno u laboratoriju za kontrolu kvalitete sjemena Bc instituta. Određivanjem energije i klijavosti sjemena bez predtretmana i sa predtretmanom odmah nakon žetve utvrdili smo da sjeme Tritikala / Bc 6315, pšenice Bc Anice, Bc Darije i ječma Bc Vedrana ima izraženo svojstvo dormantnosti, dok sjeme ječma Bc Bosut i pira Bc Vigor ne pokazuju svojstvo dormantnosti. U ponovljenom ispitivanju nakon 74 dana ni jedan od navedenih uzoraka nije pokazivao svojstvo dormantnosti, energija i klijavost sjemena bile su u ispitivanju sa i bez predtretmana u granicama dozvoljenih odstupanja
UČINAK TREĆE PRIHRANE DUŠIKOM NA KVANTITATIVNE I KVALITATIVNE POKAZATELJE MIKROPOKUSA PŠENICE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA 2015.
No full textU radu je istražen utjecaj treće prihrane dušikom na kvalitativne i kvantitativne pokazatelje
pšenice u makropokusu na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Izvršena su
mjerenja broja klasova/m2, visine biljaka, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, vlaga i
prinos, te količina bjelančevina i glutena. Prihrana dušikom pokazuje povoljan učinak na
većinu kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja kvalitete istraživanih sorti pšenice,
Srpanjke i Kolede. Trećom prihranom ostvarene su veće mase 1000 zrna obje sorte, kao i
hektolitarske mase. Najznačajnije, treća prihrana 20% otopinom ureje u fazi klasanja
uvećala je prinos zrna za prosječno 713 kg/ha, te je uvećala parametre kakvoće -
bjelančevine za 1,2% i vlažni gluten za 2,7%. Ovi pokazatelji ukazuju na pozitivan učinak
III prihrane pšenice sa 20% urejom u fazi početka klasanja
INFLUENCE OF FERTILIZATION WITH ORGANIC AND MINERAL FERTILIZERS ON YIELD AND QUALITY OF ITALIAN RYEGRASS AND RED CLOVER MIX
No full textU radu je istraživan utjecaj gnojidbe organskim i mineralnim gnojivima na prinos i kvalitetu
smjese talijanskog ljulja i crvene djeteline. Istraživanje je provedeno u 2010. u mjestu Poljanec u Varaždinskoj županiji. Pokus je postavljen po shemi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Varijante gnojidbe su bile sljedeće: bez gnojidbe (G1), gnojidba sa 40 t/ha krutog goveđeg gnoja (zaorano) + prihrana sa 20 000 l/ha gnojnice u proljeće i iza 1. otkosa (G2), gnojidba sa 30 t/ha krutog goveđeg gnoja i 300 kg/ha gnojiva NPK 7-20-30 (zaorano) + prihrana sa 20 000 l/ha gnojnice u proljeće i iza 1. otkosa (G3) i gnojidba sa 350 kg gnojiva NPK 7-20-30 (zaorano) i 150 kg/ha NPK 15-15-15 (pred sjetvu) te 200 kg/ha KAN-a (prihrana) u proljeće i iza 1. otkosa (G4). Djetelinsko travna smjesa sijana je 11. IX. 2009. s udjelom talijanskog ljulja od 20 % (8 kg/ha) sorte Mir i 80 % crvene djeteline (16 kg/ha) sorte Viola. Nakon sjetve je, zbog nedostatka oborina, obavljeno zalijevanje površine s 60 mm vode (4x15 mm). Košena su tri otkosa (26. IV., 9. VI. i 8. VII.). Istraživalo se sljedeće: udio komponenata u smjesi, prinos svježe mase (SVM), suhe tvari (ST) i sirovih proteina (SP) te sadržaj ST, SP, sirovih vlakana (SV), sirovog pepela (SPep), sirove masti (SM) i sirovih nedušičnih ekstraktivnih tvari (S.NET). Udio talijanskog ljulja bio je izrazito visok (u prosjeku 92,7 %), crvene djeteline izrazito nizak (u prosjeku 5,0 %) u sva tri otkosa. Jedino je na G1 varijanti u G2 varijantu bilo manje talijanskog ljulja, a više crvene djeteline. Udio korova bio je izraženiji samo u 1. otkosu (6,4 %). Prinos SVM bio je najviši u 1. otkosu (37,8 t/ha) i padao je do 3. otkosa (26,1; 17,6 t/ha). U prosjeku otkosa, značajno niži prinos SVM bio je na G2 (29,3 t/ha) u odnosu na G2 i G3 (29,3 i 29,6 t/ha) varijante gnojidbe. Ukupni prinos SVM u 3 otkosa bi je značajno veći na G2 (87,9 t/ha) i G4 (88,8 t/ha) u odnosu na G1 (72,2 t/ha) i G3 (77,4 t/ha) varijante gnojidbe. Najniži prinos suhe tvari bio je u 3. otkosu (4,2 t/ha) u odnosu na 1. i 2. otkos (5,8 i 5,8 t/ha). Ukupni prinos STV u 3 otkosa kretao se od 14,8 do 16,8 t/ha. Različite varijante gnojidbe nisu pokazale različito djelovanje na prinos STV niti u prosjeku otkosa niti u ukupnom prinosu 3 otkosa. Prinos SP značajno je opadao od 1. do 3. otkosa (900,3; 704,8; 416,7 kg/ha). Najniži prinos SP bio je na G1 (578,2 kg/ha), a najviši na G4 i G2 (781,9 i 720,2 kg/ha) varijanti gnojidbe. Ukupni prinos SP u 3 otkosa bi je značajno veći na G2 i G4 (16,6 i 16,0 t/ha) u odnosu na G1 i G3 (15,3 i 14,8 t/ha) varijante. S povećanjem rednog broja otkosa rastao je sadržaj ST (16,1; 22,2; 23,6 %), SV (23,1; 27,7; 32,5 %) i S.NET (76,9; 102,8 i 109,3 g/kg ST), a opadao sadržaj SP (15,5; 12,2; 10,0 %), SPep (10,5 i 10,8; 8,7 %) i SM (4,0; 3,0 i 2,6 %). Varijante gnojidbe, u prosjeku otkosa, nisu utjecale na sadržaj SV, SPep i SM, a značajnije razlike su nastale kod sadržaja SP gdje je na G4 utvrđen značajno viši sadržaj SP (14,3 %) u odnosu na ostale tri varijante (11,2 do 12,5 %) te za S.NET gdje je na G1 utvrđen značajno niži sadržaj NET u odnosu na G2 i G4 (88,3-92,4 g/kg ST).
Može se zaključiti da se gnojidbom isključivo mineralnim gnojivima (G4) u usporedbi s gnojidbom isključivo organskim gnojivima (G2) prinosi i kvaliteta krme nisu značajno razlikovali.The paper presents the research regarding the influence of fertilization with organic and mineral fertilizers on yield and quality of Italian ryegrass and red clover mix. The research was carried out in 2010 in Poljanec, Varaždin County. The trial was set according to the scheme of random block order in 4 repetitions. Fertilization variants were as follows: no fertilization (G1), fertilization with 40 t/ha of solid cattle manure (plowed) + additional nutrients from 20 000 l/ha of slurry in spring and after the first cut (G2), fertilization with 30 t/ha of solid cattle manure and 300 kg/ha of NPK 7-20-30 fertilizer (plowed) + additional nutrients from 20 000 l/ha of slurry in spring and after the first cut (G3) and fertilization with 350 kg of NPK 7-20-30 fertilizer (plowed) and 150 kg/ha of NPK 15-15-15 fertilizer (prior to seeding) and 200 kg/ha KAN-a (additional nutrients) in spring and after the first cut (G4). Clover grass mix was sown on 11. November 2009 with proportion of Italian ryegrass amounting to 20 % (8 kg ha-1) of the Mir cultivar and 80 % of red clover (16 kg ha-1), Viola cultivar. After sowing, due to lack of rain, the surface area was watered with 60 mm of water (4x15 mm). There were three cuts (26. April, 9. June and 8. July). The research comprised the following parameters: percentage of components in the mix, yield of fresh mass (FM), dry matter (DM) and crude proteins (CP) as well as the content of DM, CP, crude fibers (CF), crude ashes (CA), crude fat (CF) and crude non-nitrogen extractive matter (C.NEM). The percentage of the Italian Ryegrass was distinctively high (on average 92.7 %), whereas the percentage of red clover was very low (on average 5.0 %) in all three cuts. Only the G1 and G2 variants indicated smaller levels of the Italian ryegrass and higher levels of red clover. The percentage of weed was more prominent only in the first cut (6.4 %). The yield of FM was the highest in the first cut (37.8 t/ha) and gradually dropped until the third cut (26.1; 17.6 t ha-1). Based on the mean values of the cut, G2 indicated a significantly lower yield of FM (29.3 t ha-1) in comparison with G2 and G3 (29.3 and 29.6 t ha-1) fertilization variants. The total yield of FM in all three cuts was significantly higher in G2 (87.9 t ha-1) and G4 (88.8 t ha-1) in comparison with G1 (72.2 t ha-1) and G3 (77.4 t ha-1) fertilization variants. The lowest yield of DM was observed in the third cut (4.2 t/ha) in relation to the first and the second cut (5.8 and 5.8 t ha-1). Total yield of DM in all three cuts moved from 14.8 to 16.8 t ha-1. Different fertilization variants didn't indicate different influence on the yield of DM, neither in the mean values of the cut nor in the total yield of all three cuts. The yield of CP dropped significantly from the first to the third cut (900.3; 704.8; 416.7 kg ha-1). The lowest yield of CP was in G1 (578.2 kg ha-1), and the highest in G4 and G2 (781.9 and 720.2 kg ha-1) fertilization variants. Total yield of CP in all three cuts was significantly higher in G2 and G4 (16.6 and 16.0 t ha-1) in comparison with G1 and G3 (15.3 and 14.8 t ha-1) variants. The increase in the number of cuts was accompanied with the increase of DM content (16.1; 22.2; 23.6 %), CF (23.1; 27.7; 32.5 %) and C.NEM (76.9; 102.8 and 109.3 g kg-1 ST), and decrease of CP content (15.5; 12.2; 10.0 %), CA (10.5 and 10.8; 8.7 %) and CF (4.0; 3.0 and 2.6 %). Regarding the mean values of individual cuts, fertilization variants didn't influence the content of CF, CA and CF, whereas more significant differences were observed with the content of CP, since the CP content for G4 was significantly higher (14.3 %) in comparison with the remaining three variants (11.2 to 12.5 %), as well as for C.NEM where the NEM content observed with G1 was significantly lower in comparison with G2 and G4 (88.3-92.4 g kg-1 ST).
It can be concluded that fertilization with mineral fertilizers (G4) in comparison with fertilization with organic fertilizers (G2) showed no significant differences in yield and quality of fodder crops
STROJEVI ZA SPREMANJE SJENAŽE NA OPG MILICA JENDRIJEV
No full textU spremanju sjenaže na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima važnu ulogu ima usklađenost kapaciteta pojedinih strojeva u liniji za spremanje sjenaže s potrebama gospodarstva. Istraživanje radnog učinka i utroška radnog vremena strojeva za spremanje sjenaže provedeno je na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Milica Jendrijev koje se bavi proizvodnjom mlijeka i tovom junadi. Istraživanje je provedeno na parceli veličine 1 ha i 0,36 ha. Na gospodarstvu koriste liniju strojeva za spremanje sjenaže koja je sastavljena od rotacijske bubnjaste kosilice radnog zahvata 1,65 m, rotacijskog okretača radnog zahvata 6,85 m, rotacijskih grablji radnog zahvata 3 m, roto preše s fiksnom komorom širine sakupljačkog uređaja 2,2 m i omotača bala kojeg koriste stacionarno, na farmi. Najveći radni učinak ostvaren je u radu rotacijskog okretača, a najmanji u radu roto preše. Veći učinci i, shodno tome, manji utrošak rada po hektaru, ostvaren je na većoj parceli, što ukazuje na problem primjene strojeva većih kapaciteta na malim, usitnjenim parcelama, pri čemu se ne može iskoristiti njihov eksploatacijski potencijal. Strojevi u liniji za spremanje sjenaže na OPG Milica Jendrijev nisu u potpunosti usklađeni svojim kapacitetom, pri čemu strojevi manjeg radnog zahvata i učinka predstavljaju usko grlo u spremanju sjenaže na tom gospodarstvu
Utjecaj veličine i oblika vegetacijskog prostora na komponente prinosa bijele lupine (Lupinus albus L.)
No full textPokus sa ekopopulacijom bijele lupine (Lupinus albus L.) koja se uzgaja u Križevcima postavljen je na površinama Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima u 2017. godini sa ciljem utvrđivanja utjecaja veličine i oblika vegetacijskog prostora na komponente prinosa lupine.
Istraživale su se dvije gustoće sjetve (70 i 85 sjemenki / m2) i dva međuredna razmaka (25 i 50 cm). Pokus je postavljen prema shemi slučajnog bloknog rasporeda u 4 ponavljanja. Istraživano je sljedeće: masa suhe tvari kvržica, sklop biljaka u žetvi, visina biljaka, visina biljaka do primarnog cvata, broj mahuna po biljci, broj zrna po mahuni, masa 1 000 zrna i prinos zrna po jedinici površine. Sjetva je obavljena 3. travnja 2017., određivanje mase kvržica 8. lipnja 2017. (u cvatnji biljaka), a žetva 8. kolovoza 2017.
Pri gustoći sjetve od 70 sjemenki/m2 ostvaren je manji broj biljaka u žetvi (55,9 bilj. / m2), veća masa 1 000 zrna (334,7 g) i veći prinos zrna (3961,1 kg ha -1) u odnosu na gustoću sjetve od 85 sjemenki / m2 (63,9 bilj. / m2, 316,5 g; 3532,7 kg ha -1). Pri razmaku redova od 25 cm ostvaren je veći broj biljaka u žetvi (62,2 bilj. / m2), veći broj mahuna po biljci (6,2) i veći prinos zrna (4310,7 kg ha -1) u odnosu na međuredni razmak od 50 cm (57,7 bilj. / m2; 4,9 mah. / bilj.; 3183,1 kg ha -1). Na ostale parametre istraživanja značajan utjecaj nisu imale niti gustoća sjetve niti razmak redova.
Na osnovi istraživanja može se zaključiti da su najbolji prinosi zrna ostvareni kod gustoće sjetve od 70 sjemenki / m2 i kod razmaka redova od 25 cm, što znači da je biljkama za formiranje prinosa u istraživanim agroekološkim uvjetima najbolje odgovarao vegetacijski prostor veličine i oblika od 25 cm između reda i 5,7 cm u redu
UTJECAJ GREŠAKA UZORKOVANJA MLIJEKA NA KONAČNI REZULTAT LABORATORISJKIH ISPITIVANJA U SLKM-U OD 2004.-2011.
No full textUtvrđen je utjecaj grešaka uzorkovanja mlijeka na konačni rezultat laboratorijskih ispitivanja provedenih u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji (HPA) – Središnjem laboratoriju za kontrolu kvalitete mlijeka (SLKM-u) u Križevačkoj poljani u Križevcima, za razdoblje od 2004. do 2011. U tom vremenskom razdoblju ukupno je analizirano 5 416 658 komercijalnih i 6 056 947 selekcijskih uzoraka kravljeg, kozjeg i ovčjeg mlijeka. Iz dostupnih podataka može se zaključiti da niti značajnim smanjenjem broja komercijalnih uzoraka za 592 583 uzorka u praćenom razdoblju nije došlo do značajnijeg smanjenja broja grešaka analitike, odnosno broja nesukladnih uzoraka godišnje što izraženo u postocima u praćenom razdoblju iznosi 20,6 %. Isto tako važno je istaknuti da je u praćenom razdoblju došlo do porasta broja nesukladnih uzoraka u ukupnom broju selekcijskih uzoraka. Taj rast nesukladnih uzoraka u 2004. godini iznosio je 22,6% da bi 2011. godine porastao na 24,04%. Uočljivo je da SLKM u praćenom razdoblju od 2004.-2011. ima veliki broj nesukladnih uzoraka i komercijalnih i selekcijskih, u ukupnom broju uzoraka. Taj broj se kretao iznad 20% što upućuje na potrebu uvođenja izvjesnih promjena u radu SLKM-a kao sto su: nova metodologija rada, novi pristup načinu uzimanja uzoraka, uklanjanje grešaka u transportu te promjena evidencije uzoraka mlijeka