Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
The presence of protected agricultural and food products on rural tourism offer in central Croatia
No full textRad se bavi istraživanjem ponude zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na namjernom uzorku 107 ruralno-turističkih gospodarstava središnje Hrvatske evidentiranih u Nacionalnom katalogu Ruralnog turizma. Istraživanje je provedeno u dva dijela. U prvom dijelu istraženi su i analizirani svi podaci dostupni iz Nacionalnog kataloga Ruralnog turizma i istražene su sve dostupne internet stranice gospodarstava te su analizirani dostupni jelovnici. Od 107 analiziranih gospodarstava 54 ima ugostiteljsku ponudu, 25 ih ima dostupan cjelovit jelovnik na Internet stranici, međutim u niti jednom jelovniku nema naznaka o ponudi zaštićenog poljoprivredno-prehrambenog proizvoda. U drugom dijelu istraživanja poslana je Google anketa o zastupljenosti zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda prema 54 gospodarstava koja imaju ugostiteljsku ponudu, na koju je odgovorilo 13 gospodarstava. Na jelovnicima ruralno-turističkih objekata u središnjoj Hrvatskoj prvenstveno su zastupljena autohtona jela prepoznatljiva lokalnoj sredini. U gastro ponudi sva gospodarstva nude neko autohtono/tradicionalno domaće jelo, a nekolicina ih je predložena za prioritetnu zaštitu (mlinci, štrukli, bućino ulje, jela od guske i slično). Ponuda zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je mala. Prema provedenoj anketi od 22 proizvoda (15 zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i 7 proizvoda u postupku zaštite na razini EU) 40% se nalazi na jelovnicima u ponudi ruralno turističkih gospodarstava središnje Hrvatske, ali nisu prepoznati kao segment u proširenju gastronomske ponude. Većina zaštićenih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda je iz drugih krajeva Republike Hrvatske te ih ne smatraju atraktivnom i zanimljivom ponudom središnje Hrvatske. Međutim, ipak jedan dio ispitanika (38%) smatra da bi im se povećao ugled ako bi u svoju gastro ponudu uvrstili zaštićene proizvode (podizanje kategorije objekta, veće zapošljavanje), a najvažnije je što smatraju da bi na taj način mogli raditi na promociji gastronomske ponude cijele RH.The paper deals with the exploration of the offer of protected agricultural and food products on a deliberate sample of 107 rural-tourist farms of central Croatia recorded in the National Rural Tourism Catalog. The research was conducted in two parts. In the first part all data available from the National Rural Tourism Catalog has been explored and all available farm websites have been explored and available menus were analyzed. Of 107 analyzed holdings 54 have a catering offer, 25 have a complete menu available on the Internet, but none of the menus has any indication of the offer of a protected agri-food product. In the second part of the survey, a Google survey on the representation of protected agricultural and food products was sent to 54 companies that had a catering offer, to which 13 farms responded. The menu of rural-tourist facilities in central Croatia is predominantly represented by indigenous dishes recognizable in the local environment. In the gastronomic offer, all the farms offer some autochthonous / traditional home-made dishes, and a few are recommended for priority protection (mills, sprouts, pumpkin oil, dishes made of goose and the like). The offer of protected agricultural and food products is small. According to a survey of 22 products (15 protected agricultural and food products and 7 products in EU-wide protection), 40% are on the menus offered by rural tourism centers in central Croatia, but are not recognized as a segment in extending the gastronomic offer. Most of the protected agricultural and food products are from other parts of the Republic of Croatia and they are not considered as attractive and interesting offer of central Croatia. However, some respondents (38%) believe that they would gain a reputation if they included protected products (raising the category of facility, higher employment) in their gastronomic offer, and most importantly they think that they could work on promoting gastronomic offers of the whole Republic of Croatia
COMPETITIVENESS OF FRUIT SECTOR OF REPUBLIC OF CROATIA COMPARED TO NEIGHBOURING COUNTRIES MEMBERS OF EUROPEAN UNION
No full textPredmet rada jest kvantitativna analiza hrvatskog voćarskog sektora u odnosu na voćarski sektor prekograničnih zemalja Europske Unije (Slovenija, Italija i Mađarska) za razdoblje od 2004. do 2013. godine. Osim navedenog analizira se vanjskotrgovinska bilanca voća Republike Hrvatske tijekom 2013. godine, kao i konkurentske mogućnosti navedenog sektora. Na osnovi dostupnih statističkih podataka razlažu se osnovna obilježja voćarskog sektora: površina, proizvodnja, cijene te vrijednost uvoza i izvoza analiziranih voćnih vrsta.
Prema dobivenim rezultatima Hrvatska zaostaje za analiziranim članicama u proizvodnji (t/ha) svih voćnih vrsta, osim mandarina. Primjenom metode projekcije kretanja cijena u budućem vremenu, rezultati istraživanja pokazuju da će padati cijene hrvatskih trešanja, šljiva, mandarina, te bresaka i nektarina. Italija potvrđuje svoju razvijenost i konkurentnost voćarskog sektora kako površinama i proizvodnjom, tako i najnižim cijenama voćnih vrsta i vodećom pozicijom na Europskom tržištu voća. Slovenija slijedi primjer Italije po proizvodnji, te se ističe najvišim prosječnim cijenama voćnih vrsta.
Premda Hrvatska posjeduje prirodne resurse i pogodnosti za raznoliku voćarsku proizvodnju, u budućnosti će i dalje ovisiti o uvozu svih voćnih vrsta. Treba naglasiti da je krajnje vrijeme za primjenjivanje mjera koje omogućuju oporavak i dovođenje ovog sektora na razinu samodostatnosti voćem. Nelogično dovođenje ovog sektora i cijele poljoprivredne proizvodnje Republike Hrvatske od samodostatne i izvozne zemlje, na uvoznu ovisnost vodi u propast. Poljoprivreda, pa tako i voćarstvo ne sastoji se samo od velikih proizvođača, strategiju treba prilagoditi i omogućiti malim proizvođačima da opstanu i bave se voćarstvom, jer ipak je Hrvatska relativno mala zemlja. Ugledati se treba na primjer Slovenije, iskoristiti pogodnosti Europskih fondova te ih usmjeriti na mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, ali prije svega treba pokrenuti proizvodnju odnosno zasaditi nove površine.The subject of the work is the quantitative analysis of Croatian fruit growing sector compared to the fruit sector of neighbouring European Union countries (Slovenia, Italy and Hungary) for the period from 2004. to 2013. In addition an analysis of the fruit trade balance of Croatia during 2013. is analysed as well as the competitive potential of the mentioned sector. Based on the available statistical data the basic features of the fruit sector are described: production area, volume of production, prices and value of imports and exports of fruit production.
The results show significant lag of Croatia in comparison to the neighbouring EU countries in production (t/ha) of all fruit species except for tangerines. By applying the methods of price projections for future, the survey results show decrease in prices of Croatian cherries, plums, tangerines, peaches and nectarines. Italy confirms high development level and competitiveness of its fruit sector in both used surfaces and production volume, as well as in lowest prices of fruit species and the leading position on the European fruit market. Slovenia follows the example of Italy for its production, but stands out with the highest average prices of fruit species.
Although Croatia has the necessary natural resources and convenience for diverse fruit production, in future it will continue to depend on import of all fruit species. It should be stressed that time is running out for application of measures that allow the recovery and rehabilitation of the sector to the level of self-sufficiency in fruit production. Illogical actions in the past which brought this sector and the whole agricultural production of Croatia from self-sufficiency and even export in the past to current dependence on imports inevitably leads to the destruction of the fruit sector. Agriculture, including fruit production does not consist only of major manufacturers; the strategy needs to be adjusted to enable small producers to survive and continue fruit production, because Croatia is a small country. Croatia should learn from the example of Slovenia, take advantage of European funds and direct them to small family farms, but above all it should jump start the production and expand areas of production with new plants
KAKVOĆA RADA KOMBAJNA DEUZT-FAHR M 1322H PRI RAZLIČITIM RADNIM BRZINAMA
No full textU ovom radu istraživana je kakvoća rada kombajna Deutz Fahr M 1322H pri različitim brzinama rada. Istraživanje je provedeno na jednom gospodarstvu u proizvodnji pšenice sorte Srpanjka.
Istraživanje se provelo sa tri različite brzine rada ( 2,8, 3,7 i 5,3 km/h ) kako bi se utvrdili ostvareni gubici. Nakon analize podataka utvrđeno je da veća radna brzina rezultira i veće gubitke. Pri brzini 2,8 km/h gubici su iznosili 1,63 %, pri brzini 3,7 km/h gubici su iznosili 1,88 % a pri brzini 5,3 km/h gubici su iznosili 3,41 %
AGROTEHNIKA RATARSKIH KULTURA NA PODRUČJU OPĆINE SISAK U 2016. GODINI
No full text. SAŽETAK Anketiranjem 13 većih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava utvrđeno je da na ukupno 2.134 ha poljoprivrednog zemljišta kojeg koriste, odnosno 164 ha po gospodarstvu, najviše proizvode žitarice: kukuruz i pšenicu na 610 ha ili 46,9 %, odnosno na 601 ha ili 46,2 % te uljarice: soju i uljanu repicu na 378 ha ili 29,1 %, odnosno na 163 ha ili 12,5 %. Anketirana gospodarstva su vrlo dobro opremljena ratilima za obradu tla. U osnovnoj obradu tla svih kultura još uvijek dominira plug, dok su za dopunsku obradu najviše korišteni tanjurača i rotodrljača koju koriste u dopunskoj obradi svih kultura. Za gnojidbu najviše je utrošeno dušičnoga gnojiva KAN-a, ukupno 11.275 kg što je u prosijeku 867,31 kg po gospodarstvu. Najviše gnojiva primjenjuju u gnojidbi kukuruz koji je gnojen s ukupno 10.116 kg gnojiva, odnosno 779 kg po gospodarstvu. Odnos hraniva u svim kulturama je u prosijeku 59 % dušika, 19 % fosfora i 22 % kalija, a kulture najviše gnojene dušikom su pšenica sa 70 % i uljana repica sa 68 %. Najzastupljeniji proizvođači hibrida i sjemena u sjetvi vodećih kultura su Pioneer za hibride kukuruza i Poljoprivredni institut Osijek za sjeme pšenice. Anketirana gospodarstva dobro iskorištavaju svoje proizvodne potencijale te s lakoćom ostvaruju zacrtane ciljeve u pogledu postizanja visokih prinosa i visoke kvalitete proizvoda, međutim obnova znanja i nabava suvremenije poljoprivredne mehanizacije ostavljaju prostora za daljnja napredovanja u ratarskoj proizvodnji
UTJECAJ HRANIDBE PRASADI MLIJEČNOM ZAMJENICOM NA REZULTATE U UZGOJU
No full textIstražen je utjecaj hranidbe mliječnom zamjenicom na rezultate u uzgoju prasadi do odbića. Istraživanje je provedeno u dva navrta na svinjogojskoj farmi Sveučilišta Harper Adams u Velikoj Britaniji. U prvom istraživanju bilo je 61 prase u tri grupe, prasad A i B grupe bila je hranjena krmačinim mlijekom i predstarterom, a prasad u trećoj grupi je uz ovaj obrok dobivala je i mliječnu zamjenicu. U grupi A i B mortalitet prasadi bio je 5,9 odnosno 4,2 % dok je u C grupi prasadi hranjene i mliječnom zamjenicom zabilježen manji mortalitet 2,5%. Uočeno je da je prasad C grupe imala veću konzumaciju predstartera na 4. dan i 14. dan od ostale dvije grupe, a na 21. dan starosti čak 6,5 g tj. 9,7 g dnevno više od ostale dvije grupe. Može se reći da je prasad C hranidbe imala veći apetit u odnosu na preostale dvije grupe što je rezultiralo i najvećim dnevnim prirastom i najvećom prosječnom težinom kod odbića. U drugom je istraživanju učinka primjene mliječne zamjenice bilo 101 prase, od kojih je 51 prase u drugoj grupi imalo pristup mliječnoj zamjenici. Prosječna tjelesna težina prasadi na 4. dan je bila jednaka, 1,88 kg, a na 21. dan je prasad bez dodatka mliječne zamjenice imala veću prosječnu tjelesnu težinu (6,19 kg) kao i pri odbiću na 26. dan. Prirast mjeren do 4. dana je bio 272 g po prasetu po danu, dok u razdoblju promatranom od 4. do 21. dana dnevni prirast bio manji kod primjene mliječne zamjenice, razlog je sporija vremenska adaptacija na pojilicu, no nisu bile statistički značajne razlike između grupa. Grupa prasadi koja je hranjena mliječnom zamjenicom imala je mortalitet 1,9%, a kod prasadi bez dodataka mliječne zamjenice mortalitet je iznosio 6,1%, što je statistički vrlo visoko značajna razlika između grupa (P<0,001)
PROIZVODNJA MLIJEKA NA OPG-U MUŽINIĆ OD 2012. DO 2016.
No full textIstraživanje proizvodnje mlijeka od 2012. do 2016. godine provedeno je na OPG Mužinić koje se nalazi u selu Križevčec, pokraj Sv. Ivan Zeline, u Zagrebačkoj županiji. Na mliječnoj farmi OPG Mužinić utvrđena je prosječna proizvodnja mlijeka po kravi oko 23 kg, dok je standardnu laktacijska proizvodnja (305 dana) iznosila prosječno oko 6.800 kg, što iznosi gotovo 1.800 kg više mlijeka od prosjeka RH za simentalsku pasminu. Uz prosječno trajanje laktacije od 330 dana mliječne krave su imale kraći servis period za 25 dana od prosjeka RH. OPG Mužinić je u istraživanom razdoblju proizvodilo dostatne količine hrane na vlastitim i površinama u zakupu (160 ha). Iz parametra sadržaja uree u mlijeku koji je iznosio 21 mg može se vidjeti da je OPG Mužinić vodilo briga o kvalitetnoj hranidbi mliječnih krav
UTJECAJ KULTIVARA I OBLIKA VEGETACIJSKOG PROSTORA NA PRINOS ULJNIH BUČA
No full textCilj ovih istraţivanja bio je utvrditi utjecaj kultivara i oblika vegetacijskog prostora na prinos sjemena uljnih buča (Cucurbita pepo L. var. oleifera) na području sjeverozapadne Hrvatske. Istraţivanje je provedeno na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Kriţevcima (VGUK) i na poljoprivrednom obrtu Autoprijevoz i uzgoj ţitarica Ivan Ţmegač (Vinica) u 2016. godini. Pokus je postavljen po bloknom rasporedu u četiri ponavljanja. U pokusu su istraţivana dva kultivara uljnih buča (sorta Gleissdorfer Olkürbis i hibrid GL Rustikal) sijana u dva oblika vegetacijskog prostora (140 x 30 i 70 x 60 cm). Planirani sklop bio je 23 810 biljaka ha-1. Na pokusnoj površini na VGUK je najveći prinos suhih sjemenki ostvario hibrid Rustikal (906,1 kg ha-1) u vegetacijskom obliku 70 x 60 cm. Sorta Gleisdorfer je na poljoprivrednom obrtu u Vinici ostvarila najveći prinos suhih sjemenki od 1 293,7 kg ha-1 u vegetacijskom obliku 70 x 60 cm
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE ULJANE REPICE NA OPG-U PETRIĆ U 2013./2014.
No full textCilj ovih istraživanja bio je opisati i analizirati proizvodnju uljane repice na OPG-u Petrić u 2013./2014. Pratio se uzgoj uljane repice od sjetve do žetve usjeva. Bilježeni su svi agrotehnički zahvati u uzgoju te sve provedene mjere u suzbijanju štetočinja, a nakon žetve utvrđeni su ostvareni prinosi.
Sijani su hibridi KWS Hybrirock, Pioneer PT200CL i Pioneer PR46W14 na površini od 10 ha. Sve agrotehničke mjere obavljene su u agrotehnički optimalnim rokovima, a kemijske mjere suzbijanja štetočinja bile su učinkovite.
Prosječan prinos iznosio je 3,85 t/ha. Vlaga sjemena u žetvi bila je 7,2 - 8,6 %
DRUŠTVENA OBILJEŽJA KULTURNE BAŠTINE KALNIČKOG KRAJA
No full textOvim završnim radom žele se prikazati obilježja kulturne baštine kalničkog kraja. Želi se prikazati na koje sve načine udruge, općina i Turistička Zajednica Kalnika kroz organizaciju raznih manifestacija i događaja doprinose sveukupnoj društvenosti kalničkog kraja. Istraživanje je provedeno metodom intervjua s osobama koje su važne u radu udruga i općine Kalnik, a koje su zadužene za čuvanje kulturne baštine kalničkog kraja. Rezultati istraživanja su pokazali da su udruge glavni čuvari kulturne baštine i identiteta toga kraja. Ujedno su i glavni čimbenici koji okupljaju ljude radi druženja, boljeg upoznavanja vlastite kulturne baštine, tradicije i povijesti
Utjecaj različite gnojidbe na morfometrijska svojstva ranog kupusa
No full textKupus je najčešće lisnato povrće u Hrvatskoj, gdje se zbog klimatske raznolikosti može uzgajati tijekom cijele godine. Kupus se uglavnom uzgaja u konvencionalnom sustavu, što bi moglo dovesti do zagađenja okoliša i ugrožavanja zdravlja potrošača. Kako bi se izbjegle moguće štetne posljedice prekomjerne uporabe mineralnih gnojiva, straživana je mogućnost njihovog smanjenja i veća upotreba organskih gnojiva. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj različitih gnojidbe na rast i prinos kupusa u ljetno-jesenskom uzgoju. Sadnice ranog kultivara kupus Parela posađene su u tlo gnojeno s mineralnim, organsko-mineranim i organskim gnojivom. Pokus je postavljen po metodi slučajnom bloknom rasporedu u četri ponavljanja sa 30 biljaka po tretmanu, na dvije lokacije u Križevcima (kontinentalna regija) i Sinuj (mediteranska zaleđe).Biljke zasađene u Sinju postižu veću visinu, promjer rozeta i promjer stabljike od onih u Križevcima. Značajno veća biljke su zabilježene u gnojidbi s mineralnim gnojivom. Biljke gnojene s organskim gnojivom su imale manji promjer rozete i promjer stabljike od biljaka gnojenih s mineralnim i mineralno-organskim gnojivom. Kupus ubran u Sinju imao je veću visinu glavica, promjer glavica i duže stabljike unutar glave. Kupus na lokaciji u Sinju postiže znatno veći prinos, veču masu glavica, veči udio mase stabljike u glavici i postotak suhe tvari od kupusa u Križevcima, dok primijenjena gnojidba nije imala utjecaja na iste karakteristike.Oblik gnojidbe nije imao značajan utjecaj na parametre glave i prinosa, dok je izbor lokacija bio presudna za uzgoj kupusa u ljetno-jesenskom razdoblju.Cabbage is the most common leafy vegetable in Croatia, where due to climatic diversity it can be grown all year round. Cabbage is mainly grown in conventional system, which could result in environmental pollution and endangering consumer health. In order to avoid possible adverse consequences of excessive use of mineral fertilizers, different applications of reduced and organic fertilizer are studied. The aim of this study was to determine the effect of different fertilization on growth and yield of cabbage in the summer-autumn cultivation. Seedlings of early cabbage cultivar Parel were planted in soil fertilized with mineral, mineral-organic and organic fertilizers. Field trial was established at randomized block design with four replications with 30 plants per treatment and at two locations Križevci (continental region) and Sinj (Mediterranean hinterland).Plants planted in Sinj achieved greater height, rosettes and stem diameter than those in Križevci. Significantly higher plants were recorded in treatment with mineral fertilizer. Plants fertilized with organic fertilizer had smaller rosettes and stem diameter than plants fertilized with mineral and mineral-organic fertilizer. Cabbage harvested in Sinj had greater heads height and width and a longer stem inside the heads. Cabbage on the location Sinj achieved significantly higher yield, head weight, head efficiency and the percentage of dry matter than cabbage in Krizevci, while applied fertilizers had no effect on the same characteristics.Type of fertilization had no significant effect on the parameters of the head and yield, while the selection of location was crucial for cabbage growing in the summer-autumn season