Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
ZAINTERESIRANOST MLADIH ZA STUDIJ POLJOPRIVREDE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA
No full textOvim završnim radom želi se istražiti zainteresiranost mladih za studij poljoprivrede na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Želi se prikazati jasan uvid o studentskom standardu, stavovima studenata o motivaciji za studiranje i aspiracijama za vannastavne aktivnosti. Provedeno je anketno istraživanje kroz petogodišnje razdoblje od 2013/14. godine do 2017/18. godine na uzorku od 322 redovna studenta I. godine studija. Rezultati istraživanja pokazali su kako je VGUK potrebna bolja promocija, poboljšanje kvalitete studentske prehrane i smještaja studenata, kako bi se podigao nivo zainteresiranosti studenata za studij. Vrlo je važno daljnje kontinuirano istraživati želje i potrebe studenata te dobivene rezultate implementirati u dokumente kojima se planira strategija razvoja VGUK
ORGANIZACIJA TEHNOLOŠKIH POLSTUPAKA DORADE I SKLADIŠTENJA MERKANTILNE PŠENICE U PODUZEĆU "MLINOPROM" PREMA POKAZATELJIMA SKLADIŠNE I TEHNOLOŠKE KVALITETE
No full textCilj ovog rada je utvrditi organizaciju dorade merkantilne openice u poduzeću
„Mlinoprom“ od prijema do manipulacije merkantilne pšenice prije prerade, kako bi finalni
proizvodi bili zadovoljavajuće kvalitete. Postupci koji su obuhvaćeni obuhvaćaju sve
tehnološke operacije od prijema robe pa daljnja manipulacije robom, uključujući i
skladištenje, praćenje bitnih parametara i po potrebi nužnih intervencija tijekom
skladištenja u silosu. U tim tehnološkim procesima obuhvatit ću sve radnje od prijema i
otkupa, uzorkovanja, dorade i sušenja, transporta i skladištenja pšenice, a nakon toga
usporediti linije zaprimljene pšenice po količini otkupa i kvalitativnim parametrima koji
ujedno čine i cijenu/kategoriju pšenice. Na osnovi provedenih istraživanja uočeno je da se
ne zaprimaju one partije kojd bi mogle kasnije uzrokovati probleme u skladištenju i
tehnološkim postupcima meljave, a time ekonomski gubitak zbog smanjenja ili variranja
kvalitete različitih partija brašna. Manipulacijom robe od transporta pa sve do skladištenja
zaprimljena masa se dovodi u što adekvatnije stanje za čuvanje pomoću strojeva za doradu
i sušenje zrnja, (preventivno) kako nebi dolazilo do (raznih pojava štetnika, do
samozagrijavanja mase, proklijavanja, zbog disanja do povećanja vlage u masi), odnosno
da se skladišni gubici svedu na minimum. svi tehnološki postupci koji se provode u
poduzeću „Mlinoprom“ provode se po svim pravilima struke s ciljem dobivanja finalnog
proizvoda, tj. brašna, stabilne i ujednačene kvalitete svake partije. Takva ujednačena
kvaliteta brašna, posljedica je i odluke kupca, tj. ovlaštenih osoba na liniji zaprimanja, koji
ne zaprimaju partije merkantilne pšenice koje bi svojim niskim pokazateljima skladišne i
tehnološke kvalitete mogle bitno utjecati na ukupno smanjenje, ili što je još gore, veća
variranja (oscilacije) tehnološke kvalitete različitih partija brašna proizvedenog u
„Mlinopromu“
SJEMENSKA PROIZVODNJA GRAHA NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU PONGRAČIĆ U 2015.
No full textU radu se analizira proizvodnja standardnog sjemena graha na OPG-u Pongračić u 2015. godini. U sjemenskoj proizvodnji nalazila se sorta graha Trešnjevac, sjetva se vršila u optimalnom roku 04.05.2016. na površini 1,87 ha. Na OPG-u Pongračić stručni nadzor vršen je u dva navrata, prva prvi pregled vršen je datuma 7.7.2015. u stadiju cvatnje iz koje je zaključeno da nije prisutna bakterija Xanthomonas phaseoli. Drugi pregled radio se 3.8.2015. tj. sredina fiziološke zriobe te nisu bili zamijećeni simptomi napada bakterije Xanthomonas phaseoli i nisu uzeti uzorci graha. Tijekom vegetacije, točnije od mjeseca travnja do listopada bilo povećih količina oborina, ali zbog vodo propusnog tla nije došlo do zadržavanja površinskih voda koje bi ometale razvoj graha. U vrijeme cvatnje srednje dnevne temperature iznosile su od 22 do 27 ⁰C, ali su prelazile i na više od 30 ⁰C što se negativno odnosilo na oplodnju i zametanje plodova. Žetva je obavljena 03.09.2015. Nakon žetve grah je išao na sušenje u sušaru. Prije sušenja vlaga graha iznosila je 18 %, te se grah podvrgnuo sušenju na temperaturi od 35⁰C. Sjeme koje je bilo oštećeno ili polomljeno kasnije se ručno odstranjivalo. Na ovaj način dorađeno sjeme se kasnije pakiralo u PP vreće od 50 kg te se odvozilo u Semenarnu Ljubljana d.d.. Na osnovu rezultata analize proizvodnje sjemenskog graha trešnjevca na OPG-u Pongračić zaključeno je da gospodarstvo posjeduje sve strojeve i uređaje potrebne za kvalitetnu proizvodnju sjemena graha, ali je proizvodnja graha u 2015. godini bila slabija od očekivanja jer je realizirani prinos značajno niži u odnosu na prosjek, te su glavni razlozi smanjenog prinosa loši klimatski uvjeti u cvatnji u kombinaciji sa 30% šteta učinjene od divljači
MJERE OČUVANJA BILJNIH GENETSKIH RESURSA STARIH SORATA I EKOPOPULACIJE POVRĆA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA
No full textPotrebe suvremenog društva dovele su do brzog razvoja genetike i oplemenjivanja bilja, stvaranja i uporabe ujednačenih i visokoprinosnih sorata poljoprivrednih kultura. Stare sorte i ekopopulacije povrća nestaju iz proizvodnje. Kao posljedica toga smanjena je genetska raznolikost povrtnih kultura. Očuvanje genetskih izvora osigurava dostupnost istraživačima i proizvođačima, što pridonosi raznolikijoj i kvalitetnijoj prehrani sadašnjim i budućim generacijama. Gotovo u čitavom svijetu se pridaje velika pozornost očuvanju genetskih izvora, a u našoj zemlji se provodi putem Nacionalnog programa očuvanja biljnih genetskih izvora. Na Visokom gospodarskom učilištu regenerira se i čuva prikupljeno sjeme starih sorata i eko populacija povrća kao aktivna kolekcija u gen banci (ex situ). Sjeme se dugoročno čuva na temperaturi od -20 °C, a kratkoročno na +5°C. Svi uzorci povrća koji se vegetativno razmnožavaju regeneriraju se svake godine.
Ključne riječi: genetski resursi, ekopopulacija, aktivna kolekcij
UTJECAJ KLIMATSKIH PRILIKA NA PRINOS I KVALITATIVNA SVOJSTVA RAZLIČITIH HIIBRIDA KUKURUZA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU KRIŽEVCI
No full textIstraživanje je provedeno na površinama Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima u tri klimatski različite godine; sušnoj 2012., prosječnoj 2013., i vlažnoj 2014. s hibridima kukuruza iz FAO grupe 200 (Bc244, Ondina), FAO grupe 300 (Bc306, OS 398), FAO grupe 400 (Pajdaš i Drava404) i FAO grupe 500 (OS 515 i Bc572). Cilj rada je utvrditi reakciju hibrida kukuruza na različiti vremenske uvjete. Poljoprivrednom ocjenom klime na osnovi klimatski podataka za razdoblja 1986. – 2015. i 2011. - 2015. te 2012., 2013. i 2014. godinu utvrđene su sušna, prosječna i vlažna godina te postignuti prinosi i neka kvalitativna svojstva odabranih hibrida. Najveći ostvareni sklop je imao hibrid kukuruza Drava 404 u sušnoj godini (105.000 b m-2), a najmanji OS 515 i Pajdaš u prosječnoj godini (70.000 b m-2). Trogodišnji prosječni prinos zrna svih hibrida u pokusu bio je 10,43 t ha-1. Najveći prosječni prinos zrna istraživanih hibrida ostvaren je u vlažnoj (12,63 t ha-1) a najmanji u sušnoj godini (7,26 t ha-1). Najveći prinos u tri klimatski različite godine ostvario je hibrid Bc306 što upućuje na zaključak da je taj hibrid najotporniji na klimatske ekstreme. Najmanji prinos u sušnoj godini imao je hibrid Bc244 i Pajdaš, odnosno u sušnoj godini manji su prinosi FAO grupa 200 i 500. Analizom vlage zrna utvrđeno je da je najveću vlagu u berbi imao hibrid Pajdaš (25 %) u 2014. godini, a sušne 2012. godine Bc306 (21,6%). Općenito u sušnoj godini prosječna vlaga zrna bila je 15,6 % što znatno umanjuje troškove sušenja. Prosječna hektolitarska masa trogodišnjeg pokusa je 70,6 kg dok je najveću hektolitarsku masu imao hibrid Bc244 u sušnoj godini (78,4 kg). Najmanji prosječni hektolitar imao je hibrid OS 515 (67,4 kg), a u kišnoj godini Drava (64,2 kg). Prosječna masa 1.000 zrna pokusa bila je 369,8 g, a ona je bila najveća kod hibrida Pajdaš u vlažnoj godini (524,5 g), a najmanja kod hibrida Drava 404 u sušnoj godini (257,7)
AFLATOKSINI U STOČNOJ HRANI I MLIJEKU U REPUBLICI HRVATSKOJ OD 2012, DO 2017.
No full textMikotoksini, sekundarni metaboliti nastali u procesu metabolizma plijesni, imaju negativan biološki utjecaj na zdravlje ljudi i životinja. Najznačajniji među njima, aflatoksin B1, svojim inhibirajućim djelovanjem uzrokuje znatnu materijalnu štetu proizvođačima stočne hrane, dok je njihov metabolit aflatoksin M1 u mlijeku potencijalno opasan za zdravlje ljudi. U razdoblju od 2013. do 2017. analizirano je 203 uzorka stočne hrane na AFB1. Od 52,2% pozitivnih uzoraka u 19,02% sadržaj AFB1 bio je iznad dopuštenih 20 µg/kg. Najveći prosječni sadržaj bio je u 2015. (24,88 µg/kg) i 2014. (21,71 µg/kg). U razdoblju od 2012. do 2017. analizirano je 552 uzorka svježeg kravljeg mlijeka na AFM1. Od 98,7% pozitivnih uzoraka u 57,8% prosječni sadržaj bio je iznad dopuštenih 0,05 µg/kg. Najveći sadržaj AFM1 bio je u 2013. (0,2673 µg/kg), znatno manje, ali iznad dopuštenih količina, u 2017. (0,084 µg/kg) i u 2012. (0,0689 µg/kg). Visoke vrijednosti sadržaja AFB1 u stočnoj hrani i AFM1 u mlijeku u praćenom razdoblju ukazuju na povezanost ovih mikotoksina, a samim time i na važnost njihova kontinuiranog praćenja
STROJEVI I OPREMA ZA DORADU I PAKIRANJE SJEMENA U RWA D.O.O.
No full textProces dorade sjemena započinje predčišćenjem sjemena na aspiratoru koji radi na principu okruglih i sječenih sita s okruglim i duguljastim prorezima. Zadatak mu je izdvojiti veći dio čestica zemlje, pljeve, slame i druge krupne primjese. Iz aspiratora polupročišćeno sjeme ide u tampon ćelije iz kojih se trakom može usmjeravati na bilo koji stroj za daljnju doradu. Polupročišćeno sjeme ide na gravitacijski stol, s gravitacijskog stola na trier selektor, potom na stroj za tretiranje i na kraju se važe i pakira u vreće. Sve faze dorade prati laboratorij za ispitivanje kakvoće poljoprivrednog reprodukcijskog materijala. Cilj dorade je dobiti kvalitetno sjeme koje će zadovoljavati uvjete Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena žitarica NN 83/09, 31/13.
U 2017. godini zastupljenost žitarica iznosi 31% ukupnih površina pod sjemenskim usjevima, 13% iznosi industrijsko bilje, 6,7% krmno bilje, a samo 0,12% povrće. Domaća proizvodnja sjemenski vrsta je potpuno zanemarena, a većina se uvozi iz inozemstva.
Od žitarica najzastupljenija je pšenica (64,52%) od koje je najpoznatija sorta Kraljica koje je 2017. godine proizvedeno 8.057.600 kg
KRETANJE BROJNOG STANJA HRVATSKIH IZVORNIH PASMINA KOZA OD 2008. DO 2017. GODINE
No full textPrema procjenama Hrvatske poljoprivredne agencije u 2017. godini u Republici Hrvatskoj uzgajalo se oko 65 tisuća koza, a tek 6. 837 grla bilo je pod uzgojno selekcijskim radom. Iz tih podataka možemo vidjeti da je tek 9,76% koza bilo u sustavu kontrole mliječnosti i kvalitete mesa. Od svih uzgojno valjanih koza na hrvatske izvorne pasmine pod uzgojno selekcijskim radom (hrvatska šarena koza, hrvatska bijela koza i istarska koza) otpada oko 1 700 koza, što čini tek 25% svih uzgojno valjanih koza u Republici Hrvatskoj. Hrvatska šarena koza je najzastupljenija hrvatska izvorna pasmina koza. Broj uzgojno valjanih koza hrvatske šarene koze u konstantnom je porastu. U 2008. iznosio je 517 ukupno valjanih grla da bi se do 2017. utrostručio na 1 435 uzgojno valjanih grla. Najzastupljenija je u Zadarskoj županiji (56,8%). Druga po zastupljenosti je hrvatska bijela koza. Broj uzgojno valjanih grla hrvatske bijele koze u početku iznosio je tek 78 grla, a nakon toga taj broj raste da bi 2017. godine iznosio 229 grla. Najzastupljenija je u Šibensko-kninskoj županiji sa oko 75% uzgojno valjanih grla. Treća po zastupljenosti je istarska koza koja spada u skupinu ugroženih pasmina sa samo 33 grla u 2017. godini
Stresna osjetljivost kod rasplodnih nerastova u Republici Hrvatskoj
No full textSAŽETAK Molekularni test za otkrivanje sva tri genotipa (HalNN, HalNn i Halnn) pouzdana je, brza i točna metoda. U istraživanom razdoblju, od 2014. do 2017. godine, na stres osjetljivost ukupno je testirano 724 nerasta odabranih za rasplod. Prosječni rezultati četverogodišnjeg istraživanja PCR metodom pokazuju da je genotip HalNN bio zastupljen s udjelom od 91,02% u ispitivanoj populaciji svinja, genotip HalNn 8,56% i genotip Halnn u svega 0,41%. Rezultati testiranja po pasminama kroz četverogodišnje istraživano razdoblje pokazuju zastupljenost Halnn genotipa jedino kod pasmine pietren i to u udjelu od 1,91% Prosječna frekvencija alela u istraživanim godinama utvrđena je u omjeru N: n 95,31 : 4,69. Nepoželjnih genotipova Halnn nije pronađeno kod čistokrvnih nerastova pasmina durok i veliki jorkšir, te kod križanaca durok x pietren. Sustavnim praćenjem stanja RYR1 gena u Hrvatskoj nazire se povoljni trend smanjenja nepoželjnih gena u populaciji čistokrvnih svinja. Ključne riječi: selekcija, RYR1, stresna osjetljivost svinjaThe molecular test for the detection of all three genotypes (HalNN, HalNn i Halnn) is reliable, fast and accurate method. In the research period, from 2014 to 2017, 724 boars selected for breeding were tested for stress sensitivity. The average results of a four-year study using the PCR method shows that HalNN genotype was represented with 91.02% in the examined population of pigs, HalNn genotype with 8.56%, and Halnn genotype in only 0.41%. Exploratory period also showed 1.91 percent of the Halnn genotype in pietrain breed. The average frequency of alleles in the studied years were found in a ratio of N: n 95.31: 4.69. Undesirable genotypes Halnn were not found in purebred breeds of durok and large yorkshire, and in the crossbreeds of durok x pietrain. Systematic monitoring of RYR1 gene status in Croatia shows a favorable trend of decreasing undesirable genotype in pure-blood pig population
KORIŠTENJE NERASTOVA U REPRODUKCIJI NA PODRUČJU DJELOVANJA REPROVET D.O.O.
No full textReproVet je centar za uvoz, skladištenje i distribuciju rasplodnog materijala goveda i svinja osnovan sa ciljem poboljšanja uzgojnih svojstava životinja u domaćem stočarskom sektoru. Usko je vezan uz rad i područje djelovanja Veterinarske stanice Križevci, iako se distribucija rasplodnog materijala nerastova obavlja i na širem području Središnje Hrvatske. ReproVet raspolaže sa visoko kvalitetnim rasplodnim materijalom poznatih Europskih selekcijskih kuća, trenutno su u korištenju 4 pasmine svinja i to landras, pietren, jorkšir i durok. Prema učestalosti korištenja pojedinih pasmina nerastova na području djelovanja ReproVet-a vidljivo je da je najčešće korištena pasmina landras, sa 57,68%, zatim pasmina pietren sa 20,56% što je u skladu sa najvećom učestalošću korištenja istih pasmina i u Republici Hrvatskoj. Slijedi pasmina jorkšir sa 15,1%, te durok sa udijelom od 6,65%, dok je u Republici Hrvatskoj nešto učestalije korištenje sjemena nerastova pasmine durok od velikog jorkšira