Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PHYSICAL, CHEMICAL AND BIOLOGYCAL PARAMETERS OF THE QUALITY OF DRINKING WATER IN VELIKA GORICA WATERWELL
No full textU radu su obrađeni fizikalni, kemijski i biološki parametri kakvoće vode za piće uzoraka vode uzete na vodocrpilištu Velika Gorica u 2015. i 2016. godini čiji rezultati su dali uvid u kakvoću vode za piće u navedenim godinama. Poseban osvrt je bio na utjecaj godišnjih doba na navedene parametre te na prisutnost atrazina u vodi za piće, praćenjem njegove koncentracije u odnosu na Pravilnikom propisane MDK. Svrha rada je upoznati se sa kakvoćom vode za piće, vodoopskrbe na području vodocrpilišta Velika Gorica. Cilj rada je da se uporabom dostupnih podataka dobije informacija o kakvoći pitke vode na osnovi „A“ i „B“ analize vode na ispitivane parametre kakvoće. Od fizikalnih parametara su obrađeni mutnoća, boja, miris i temperatura vode, od kemijskih su obrađeni nitrati, nitriti, kloridi, amonijak, orto-fosfati, električna vodljivost vode, oksidativnost vode, reakcija vode (pH vrijednost), atrazin, olovo i živa, a od bioloških parametara su obrađeni Escherichia coli, ukupni koliformi, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa i aerobne bakterije na 37 °C/48h i 22 °C/72h. Atrazin za 2015. godinu je u svim uzorcima bio ispod granice kvantifikacije (<0,01 μg/L), a naknadno je utvrđeno da su analize napravljene na tehnički neispravnom uređaju pa se podaci ne mogu koristiti za usporedbe. Svi rezultati analiza fizikalnih i kemijskih parametara u 2015. i 2016. godini su bili niži u odnosu na MDK vrijednosti, osim za atrazin u 2016. koji je u jednom slučaju iznosio 0,1 µg što je na granici MDK. Koncentracija atrazina u 2016.g. ni jednom ne prelazi vrijednost MDK. Od bioloških parametara ni u jednom uzorku nije izolirana Escherichia coli, ukupni koliformi, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa, kao što nije bilo ni aerobnih bakterija na 22 i 37 °C. Prema rezultatima analiza nije uočen bitan utjecaj padalina kroz godišnja doba na navedene parametre. Pregledom svih analiza iz 2015. i 2016. godine, dokazano je da je voda zdravstveno ispravna za piće te da odgovara odredbama važećeg Pravilnika (NN 125/2013).This paper shows physical, chemical and biological parameters of drinking water based on samples taken on Velika Gorica waterwell in 2015 and 2016. The results have given an insight into the quality of drinking water in the years stated. Special emphasis was given to the influence of seasons on the afore stated parameters and to the levels of atrazine in drinking water by monitoring its levels and comparing it with the levels stated in MCA regulations. The purpose of the paper is to learn more about the quality of drinking water in Velika Gorica waterwell. The goal is to get the information on the quality of water by using avaliable data on the basis of A and B water analysis of the measured parameters. Physical water quality parameters that were measured are transparency, colour, odourand temperature. Chemical parameters measured include nitrites, nitrates, chlorides, ammoniak, orto-phosphates, conductivity, oxidativity, water reaction (pH value), atrazine, led, quick silver. Biological pharameters measured are Eshericia coli, tolal coliforms, enteroccoci, Pseudomonas aeruginosa, and anaerobic bacteria on 37 ºC/48h and 22 ºC/72h. In 2015 atrazine levels were in all samples below the limit of quantification (<0,01 μg/L), but it was later discovered that the measurement device malefunctioned and that the data could not be used for comparison. Analysis of physical and chemical parameters in 2015 and 2016 were lower than levels stated by MCA, except for atrazine which in 2016 was 0.1µg (borderline MCA). The concentration of atrazine in 2016 never exceeded the values stated by MCA. Bilogical pharameters did not show Eshericia coli, total coliforms, enteroccoci, Pseudomonas aeruginosa, nor anaerobic bacteria on 37 ºC and 22 ºC. The results also showed that rainfall does not affect the afore mentioned parameters. By rewieving all the results of 2015 and 2016 it is safe to say that the water in Velika Gorica waterwell is pottable and in accordance with the Sanitary Water Regulations (NN 125/2013)
PROIZVODNJA OVČJEG MLIJEKA NA OPG GOLEK-KOKINAC OD 2008.-2016.
No full textOPG Golek se nalazi u mjestu Kokinac, u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Proizvodnjom mlijeka istočnofrizijske pasmine ovaca počeli su se baviti 2003. godine. Na proizvodnju ovčjeg mlijeka odlučili su se zbog isplativije proizvodnje od uzgoja krava koje također imaju na svome OPG-u. Tijekom perioda istraživanja OPG Golek držalo je oko 60 odraslih ovaca, 30 šilježica i 2 ovna. Proizvodnja ovčjeg mlijeka na OPG Golek-u razdoblju od 2008.-2016. imala je velike oscilacije. Trajanje laktacije u istraživanom razdoblju kretalo se od 190 do 255 dana, dok su rezultati u RH za to vrijeme je iznosili od 181 do 199 dana. OPG Golek je ostavljalo janjad na sisanju od 46 do 88 dana, što je iznosilo duže od prosjeka RH (37 do 68 dana). Zatim, period mužnje na OPG Golek se kretao od 100 do 200 dana, dok je u RH prosjek iznosio od 126 do 146 dana. Količina pomuzenog mlijeka na OPG Golek je iznosila od 110 kg do čak 319 kg mlijeka. Za to vrijeme prosjek u RH je iznosio od 122 kg do 241 kg. Osim što se ukupna proizvodnja mlijeka razlikovala od godine do godine, utvrđena je i velika razlika u proizvedenoj količini mlijeka po ovci od 0,86 kg do 1,86 kg, dok je istovremeno prosjek u RH iznosio od 0,93 kg do 1,66 kg ovčjeg mlijeka istočnofrizijske ovce. Iako su uočene mnoge nepravilnosti u pristupu proizvodnji mlijeka istočnofrizijske pasmine na OPG Golek, vlasnik namjerava povećati stado
PROIVZODNJA I DISTRIBUCIJA PROIZVODA OD BAZGE NA PRIMJERU OBITELJSKOG POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA PAVLIĆ
No full textU radu su opisani ključni čimbenici za samu proizvodnju, preradu i distribuciju proizvoda od bazge. Za potrebe istraživanja obrađeni su dostupni interni podaci OPG-a Pavlić te je proveden intervju s konkretnim pitanjima koja su sadržavala potrebne informacije za izradu rada. Svrha rada je istražiti problematiku proizvodnje i plasmana proizvoda od bazge na tržište Republike Hrvatske. Cilj ovog istraživanja je na konkretnim primjerima dobiti informacije o samoj proizvodnji bazge te distribuciji proizvoda od bazge na tržište. Za potrebe rada proveden je intervju s vlasnikom Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Pavlić kako bi se dobili podaci o proizvodni bazge, problemima s kojima se proizvođači susreću kod plasmana svojih proizvoda na tržište te o isplativosti proizvodnje bazge i proizvoda od bazge
UZGOJNO SELEKCIJSKI RAD NA PODRUČJU DJELOVANJA PODRUČNOG UREDA KRIŽEVCI - HRVATSKE POLJOPRIVREDNE AGENCIJE U RAZDOBLJU 2003.-2017.
No full textKoprivničko križevačka županija jedna je od vodećih županija u Republici hrvatskoj u razvoju stočarske proizvodnje a posebno govedarstva. Bez obzira što je govedarska proizvodnja zadnjih par godina doživjela znatan pad u brojnom stanju i proizvodnji mlijeka taj se pad nije znatnije osjetio na području Koprivničko križevačke županije. Pri tome moramo posebno istaknuti da se najveći broj stoke u županiji drži na istočnom djelu, odnosno na području djelovanja Hrvatske poljoprivredne agencije Područnog ureda Križevci. Ono obuhvaća područje Općina i grada Križevaca. Općina Kalnik, Gornja Rijeka, Orehovec i Sveti Ivan Žabno.
Rezultati istraživanja su pokazali da je u istraživanom razdoblju od 2003.-2017. zabilježen najmanji pad broja stoke od samo 18,5%. Samo za usporedbu u cijeloj Koprivničko križevačkoj županiji pad je iznosio 32%, dok u susjednoj Varaždinskoj županiji veći od 80%. Na razini države u 2017.godini ukupni broj krava smanjio se za oko 9 % dok je postotak krava koje su pod kontrolom mliječnosti pao za oko 8% u odnosu na prethodnu godinu, a pad broja u Koprivničko-križevačkoj županiji bio oko 3% u odnosu na prethodnu godinu. Da na istraživanom području u pasminskom sastavu dominira simentalska pasmina s 92%, dok samo 8% zauzima holštajn pasmina. Time se potvrđuje privrženost domaćih uzgajivača simentalskoj pasmini koja je na području Križevaca udomaćena više od stotinu godina
TURISTIČKI POTENCIJAL KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE NA PRIMJERU AGROTURIZMA ZABOKY SELO
No full textU ovom radu analizira se ruralni turizam Krapinsko-zagorske županije s naglaskom na agroturizam „Zaboky selo“. Očuvana priroda, autentične Zagorske hiže, tradicionalna gastronomija i kultura karakteristične su oznake ruralnog turizma Županije i agroturizma „Zaboky selo“. Metodom intervjua i anketnog upitnika dobivena su saznanja o viđenju razvoja agroturizma iz pozicije vlasnika objekta, te zadovoljstva posjetitelja ukupnim dojmom „Zaboky sela“, koja će biti korisna u planiranju daljnjeg razvoja agroturizma
Halal kvaliteta prehrambenih proizvoda u Republici Hrvatskoj
No full textO važnosti kvalitetnih i kontroliranih prehrambenih proizvoda postaju svjesni potrošači diljem svijeta. Kvalitetna i sigurna hrana postaje sve veći javno zdravstveni problem na koji je potrebno pravovremeno reagirati. Potrebe potrošača su različite, ali svi se slažu da žele zdravstveno ispravnu hranu, što bolje kvalitete po prihvatljivoj nabavnoj cijeni. Ljudi sve više razumijevaju važnost muslimanskih zahtjeva za obredno čistom hranom, o čemu svjedoči činjenica da je tržište halal proizvoda danas tržište sa sve većom bazom potrošača.
U ovom radu se govori o povijesnom razvoju Halal certifikata, tržištu halal proizvoda i postupku certificiranja prehrambenih proizvoda Halal kvalitetom. Halal je arapska riječ koja znači dopušteno, a podrazumijeva hranu dopuštenu ljudima islamske vjeroispovijesti. Na području Republike Hrvatske oznaku halal mogu dobiti hrana, kozmetika, lijekovi, predmeti opće upotrebe i ugostiteljski objekti ukoliko su certificirani od strane Centra za certificiranje halal kvalitete Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu. Proces dobivanja halal certifikata utvrđen je procesom certificiranja halal kvalitete koja je sastavni dio halal standarda. U Hrvatskoj su 2016. godine bile certificirane 53 tvrtke, većinom iz područja prehrambene industrije koje su proizvodile oko 2000 proizvoda sa halal certifikatom. Uz te tvrtke Halal certifikat posjeduje i oko desetak ugostiteljskih i hotelijerskih objekata.
Prilike postoje za daljnja ulaganja i razvoj proizvodnje halal hrane, ali se nameće potreba bolje promocije proizvoda i edukacije kupaca o dobrobitima i važnosti halal standarda. Kada pogledamo da u svijetu muslimani čine preko 25% posto ukupnog stanovništva, upravo je izvoz na to tržište jedan od načina ostvarivanja većeg profita. Halal certifikat predstavlja ulaznicu za svjetsku trgovinu prehrambenih proizvoda
Determining the causes of the opening of the predecessor settlement through the analysis of financial statements for the company Agromeđimurje d.d. Čakovec
No full textAnaliza financijskih izvještaja je dio poslovne analize. Analiziramo podatke iz prošlosti kako bih lakše, efikasnije i točnije mogli donositi odluke u budućem poslovanju. Osnovni cilj ovog rada je različitim analitičkim postupcima analizirati poslovanje poduzeća Agromeđimurje d.d. Čakovec u trogodišnjem razdoblju od 2010.-2012. godine i ukazati na problematiku u poslovanju istog. Kada financijska analiza, posebno ona višegodišnja, a temeljena na egzaktnim činjenicama, pokazuje da je trend poslovanja doveden do točke ugroze opstanka, menadžment mora biti spreman mijenjati smjer poslovanja ili isto čak i okončati na za to najprimjereniji način. Kroz provedenu analizu financijskih izvještaja za poduzeće Agromeđimurje d.d. Čakovec u razdoblju od 2010.-2014. godine, a posebice s naglaskom na promatranje kretanja vrijednosti mjerenih parametara za razdoblje do sklapanja predstečajne nagodbe i nakon sklapanja, možemo zaključiti da je poduzeće u navedenom razdoblju poslovalo u otežanim uvjetima.The analysis of financial statements is part of the business analysis. We analyze data from the past so that we can make decisions in the future business easier, more efficiently and accurately. The main purpose of this paper is to analyze the business of Agromeđimurjed.d. by analytical methods. Čakovec in the three-year period from 2010th to 2012th and point to the business issues. When a financial analysis, especially those over the years, based on exact facts, shows that the business trend is brought to a point of threat of survival, management must be willing to change the course of business or even end it in the most appropriate way. Through the analysis of financial statements for Agromeđimurjed.d. Čakovec in the period from 2010th to 2014th especially with an emphasis on the observation of the movement of the values of the measured parameters for the period until the conclusion of the predecessor settlement and after the conclusion, we can conclude that the company was operating under difficult conditions in that period
PROIZVODNJA SJEMENA JAROG STOČNOG GRAŠKA NA POVRŠINAMA BC INSTITUTA U RAZDOBLJU OD 2016. DO 2018.
No full textU istraživanju je analiziran uzgoj sjemena Jarog stočnog graška u periodu od 2016. do 2018.
godine u Bc institutu na lokaciji Odranski Obrež i Blato. Grašak je u 2016. sijan 30.1., u
2017. 23.2., a u 2018. 31.1. Za sjetvu je korišteno 220 kg/ha sjemena (200 klijavih zrna/m2).
Gnojidbom je primjenjivano 132-135 kg/ha N, 54-64 kg/ha P2O5 i 81-96 kg/ha K2O. Zaštita
od korova obavljana je s herbicidom Corum (1,25 l/ha) u fazi 2 lista. Zaštita od graškovog
žiška obavljana je u fazi 20% cvatnje s insekticidom Sumialfa 5 FL (0,2 l/ha). Tijekom
vegetacije dva puta je obavljan stručni nadzor nad sjemenskim usjevom.
U 2016. žetva je bila 142., u 2017. 115., a u 2018. 129. dan nakon sjetve. Prinos sjemena
graška u 2016. bio je 3,7 t/ha, u 2017. 2,85 t/ha i u 2018. 3,1 t/ha. Uspoređujući s
višegodišnjim prosjekom, u 2016. je palo za 140 mm više oborine i 1,2 0C je bila veća
temperatura zraka, u 2017. palo je za 69 mm manje oborine i za 1,7 0C je bila veća
temperatura zraka, a u 2018. palo je za 105 mm više oborine i za 0,6 0C je bila veća
temperatura zraka.
Na osnovi iznesenoga može se zaključiti da, kako je primijenjena istovjetna agrotehnika u
sve tri godine uzgoja, na prinos graška su najviše utjecale vremenske prilike u vegetacijskom
periodu, pri čemu se kao najpovoljnije ističu one u 2016. godini
REZULTATI RAD SAVEZA UZGAJIVAČA SIMENTALSKOG GOVEDA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE I GRADA ZAGREBA U 2016. 2017.
No full textJedan od novijih oblika udruživanja u poljoprivredi na području Europske unije su proizvođačke organizacije, koje se polako razvijaju i u Republici Hrvatskoj. Cilj rada je predstaviti proizvođačku organizaciju Savez uzgajivača simentalskog goveda (SUSG) Zagrebačke županije i grada Zagreba. Savez uzgajivača simentalskog goveda (SUSG) Zagrebačke županije i grada Zagreba priznat je kao proizvođačka organizacija u sektoru govedine i teletine od 2017. godine i ima u istraživanom razdoblju 111 članova koji posjeduju goveda simentalske pasmine različitih kategorija. Uglavnom su članovi mali proizvođači. Svega 5 uzgajivača posjeduje više od 40 mliječnih krava, dok najveći broj ima 10 i manje mliječnih krava (55%). Isto tako 53 uzgajivača posjeduje manje od 5 rasplodnih ženskih grla (junica), odnosno njih 88 ili 86% ima do 20 rasplodnih ženskih grla na gospodarstvu. Većih uzgajivača po broju držane teladi i tovne junadi je samo 3 ili 4% te drže 31, 40 i 82 grla odnosno 23% grla udruge. Od 2015. godine bilježi se porast vrijednosti utržene proizvodnje za 10.9% ,odnosno u 2016. godini za 22.53% u odnosu na prethodnu godinu. S obzirom da je SUSG Zagrebačke županije i grada Zagreba „mlada“, može se reći tek osnovana udruga kojoj je krajem 2017. dodijeljena potpora u iznosu od 3.779.650,00 kn temeljem odobrenog poslovnog plana (u trajanju od pet poslovnih godina u godišnjim ratama) očekuje se dalji pozitivan trend poslovanja i uspješnost proizvodnje članova
REGIONALNE RAZLIKE U STAVOVIMA KUPACA EKOLOŠKIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA NA PODRUČJU SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
No full textPredmet ovog rada je uočiti postojeće regionalne razlike na području Sisačko-moslavačke županije između kupaca ekoloških poljoprivrednih proizvoda te predložiti mjere koje bi utjecale na smanjenje tih razlika. Za ovo istraživanje korištena je teritorijalna podjela Sisačko-moslavačke županije na tri regije Posavina, Banovina i Moslavina. U istraživanju je sudjelovalo 180 žena, životne dobi od 25-65 godina. Rezultati su obrađeni odgovarajućim matematičko–statističkim metodama u programu MS Office – Excel. Rezultati prikazani u radu pokazuju kako postoje regionalna razlike na području Sisačko-moslavačke županije između kupaca ekoloških poljoprivrednih proizvoda, ali bez značajnijih odstupanja. Anketni rezultat potvrđuje vlastito previđanje kako socio-demografska obilježja i stupanj obrazovanja tj, znanje nemaju utjecaj na povjerenje kupca u ekološku oznaku. Suprotno početnoj tvrdnji, dokazano je kako ispitanice poznaju oznaku ekološkog proizvoda Republike Hrvatske i Europske unije. Dokazano je kako bez obzira na financijske poteškoće prisutnost ekološke oznake na proizvodima povećava kupovnu spremnost potrošača ekoloških proizvoda. Gospodarska kriza se primjećuje u rezultatima tvrdnje kako prisutnost ekološke oznake na proizvodima povećava cjenovnu spremnost potrošača ekoloških proizvoda. Ispitanice svih regija smatraju kako ekološki proizvod mora imati veću cijenu, ali suprotni vlastitom predviđanju cjenovno su osjetljivije, tj. spremne su za njega izdvojiti manje od očekivanog. Sisačko-moslavačka županija prema mišljenju ispitanica ima najvažniju ulogu u razvoju ekološke poljoprivredne proizvodnje na području županije. Nadalje, mišljenja su kako ekološka poljoprivredna proizvodnja ima budućnost i kako je od strateškog značaja za razvitak Sisačko-moslavačke županije.
Mjere koje bi se trebale poduzeti kako bi se smanjile regionalne razlike jesu edukacija, promidžba i marketing. Edukaciju potrošača potrebno je provoditi kako bi se upoznali sa svim prednostima ekološke poljoprivredne proizvodnje. Promidžba treba biti agresivnija, a marketinški stručnjaci bi svakako trebali osmisliti način kako promijeniti svijest potrošača i tako privući cjenovno osjetljivije potrošače.Subject of this study is to observe the existing regional differences in the Sisak-Moslavina County among the buyers of organic agricultural products and to propose measures that would have the effect of reducing these differences. For this research, a three-region territorial division was used: Posavina, Banovina and Moslavina .The study involved 180 women, ages 25-65 .The results were processed by appropriate mathematical-statistical methods in MS Office-Excel. The results presented in this study show that there are regional differences in the Sisak-Moslavina County between buyers of ecological agricultural products, but without significant deviations. The survey results confirm my own predictions of how the socio-demographic characteristics and the degree of education have no impact on customer's trust in the ecological label. Contrary to the initial statement it was proven that respondents recognize and are acquainted with the label of ecological product of Croatia and the European Union. It has been shown that despite the financial difficulties, the presence of an ecological label on the product increases purchase willingness of consumers of ecological products. Economic crisis is reflected in the statement that the presence of an ecological label on products increases the consumer's willingness to buy ecological products. Residents of all regions believe that ecological products must have a higher price, but contrary to their own prediction, they are more price sensitive, that is, they are prepared to pay less than expected. According to the respondents, the Sisak-Moslavina County plays the most important role in the development of ecological agricultural products in that area. Furthermore, the view is that ecological agricultural production has a future and is of strategic importance for the development of the Sisak-Moslavina County.
Measures that should be taken to reduce regional differences are education, promotion and marketing. Consumer education needs to be implemented in order to be acquainted with all the benefits of ecological agricultural production. Advertising should be more aggressive and marketing experts should certainly create the ways to change awareness and attract more price sensitive consumers