Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
HRANIDBA MLIJEČNIH KRAVA NA OPG-U IŠTVANOVIĆ
No full textGovedarstvo je najvažnija grana stočarstva. U razvijenim zemljama udio govedarstva iznosi 60-70 % vrijednosti stočarske proizvodnje i 40-50 % ukupne poljoprivredne proizvodnje. Proizvodnja mlijeka ima izuzetan proizvodno gospodarski značaj jer je namijenjena prehrani stanovništva. Smatra se kako je hranidba mliječnih krava jedan od najsloženiji procesa u proizvodnji mlijeka. Bez kvalitetne proizvodnja stočne hrana (krmnog bilja) kao i kvalitetne hranidbe nema ni uspješne proizvodnje mlijeka. Cilj ovog rada je bio procijeniti opće stanje na gospodarstvu, proizvodnju krmnog bilja koje se koristi u hranidbi mliječnih krava, kao i samu strukturu i kvalitetu obroka za mliječne krave. Za utvrđivanje navedenog cilja koristio sam se metodama intervjua s vlasnikom gospodarstva. Kod izračuna hranidbenih vrijednosti krmiva koja su zastupljena u obroku, kao i kod procjene hranidbenih obroka koristio sam se tablicama hranidbene vrijednosti krmiva, kao i tablicama hranidbenih preporuka potreba preživača od profesora Marenčića. Na gospodarstvo je ukupno 40 grla simentalske pasmine od kojih je 16 mliječnih krava, ostalo su telad, junad i junice. Krmiva za hranidbu stoke proizvode se na ukupno 25 ha, od čega je 18 ha u vlaništvu i 7 ha u višegodišnjem najmu. Prosječna godišnja proizvodnja mlijeka na gospodarstvu iznosi 6 100 kilograma mlijeka sa 4,2 % mliječne masti i 3,6 % bjelančevina. Iz svih prikazanih obroka vidljivo je kako se je koncentracija NEL-a u obrocima kretala od 5,42 MJ/kg ST do 5,57 MJ/kg ST i u prosjeku je iznosila 5,50 MJ/kg ST, dok se je koncentracija iSP kretala od 117,33 gr/kg ST do 119,91 gr/kg ST i u prosjeku je iznosila 118,64 gr/kg ST. Zajedno s povećanjem količine mlijeka, osim koncentracije energije i koncentracije proteina u obrocima se je povećavala i konzumacija ST tvari po kravi, i to s početnih 19,91 kg ST do gotovo maksimalne konzumacije od 21,65 kg ST. U prosjeku konzumacija ST po kravi je iznosila 20,78 kg. Navedeno povećanje konzumacije ST uzrokovalo je gotovo zanemarivo povećanje energetske koncentracije od svega 0,15 MJ/kg ST, kao i proteinske koncentracije od svega 2,58 gr/kg ST. Za razliku od energetske vrijednosti, proteinske vrijednosti i konzumacije ST s povećanjem proizvodnje mlijeka udio SV se je smanjio s početnih 25,06 % na 23,52 %, a u prosjeku je iznosio 24,27 %. Sveukupno gledajući može se zaključiti kako gospodarstvo unatoč nekim iznesenim nedostacima ima dobre temelje i kako se može nositi sa sve jačom konkurencijom koja vlada u proizvodnji mlijeka
PRINOS I KOMPONENTE PRINOSA ULJANE REPICE NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU FUNTEK TOMISLAV U 2017./2018. GODINI
No full textIstraživanje je provedeno na OPG FUNTEK TOMISLAV u Prikraju u Zagrebačkoj županiji tijekom 2017./2018. godine. Istraživano je 11 hibrida uljane repice na ukupnoj površini od 18 ha.
U pokusu su istraživani sljedeći hibridi: ALVARO, ALLBERICH, CRISTIANO, FACTOR, FRODO, GORDON, LEONARDO, UMBERTO, H9130216, HYBRIROCK, HYBRIROCK Lumiposa.
Cilj istraživanja bio je utvrditi prinos i komponente prinosa istraživanih hibrida uljane repice.
Pretkultura je bila pšenica. Na površinama su provedene uobičajene agrotehničke mjere za uzgoj uljane repice.
Neposredno prije žetve od svakog hibrida uzeto je 10 biljaka na kojima su izvršena sljedeća mjerenja: visina biljke (cm), dužina stabljike do prve postrane grane (cm),
34
dužina komuški (cm), broj komuški, broj sjemenki/komuški, masa 1000 zrna (g), vlaga (%), a utvrđen je i sklop biljaka u žetvi.
Prosječna visina biljaka iznosila je 162,5 cm, visina do prve postrane grane bila je 76,1 cm, prosječno je bilo 160,2 komuške po biljci koje su prosječne dužine 8,1 cm s prosječno 19,2 sjemenke po komušci. Utvrđen je prosječan sklop u žetvi od 32,5 biljaka/m2) Masa 1000 zrna iznosila je 5,12 g, a izračunat je prosječan prinos po biljci od 15,24 g i prosječan prinos sjemena po ha od 4,9 t.
Najveći prinos sjemena po biljci ostvaren je kod hibrida Gordon (18,44 g/biljci), a najveći prinos sjemena po ha kod hibrida Umberto (5,4 t/ha)
UTJECAJ GNOJIDBE NA PRINOS KRUMPIRA U EKOLOŠKOM UZGOJU NA GOSPODARSTVU SCHULTENHOF
No full textCilj istraživanja bio je prikazati utjecaj ekološke gnojidbe na prinos gomolja krumpira na ekološkom gospodarstvu Schultenhof u Njemačkoj u 2017. godini. Uzgajano je osam sorti krumpira. Tri sorte su sađene ranije a pet kasnije. Gnojidba je izvršena samo nakon sadnje. Korišteno je granulirano ekološko gnojivo Haarmehl-Pallets u količini 590 kg/ha. Od uzgajanih sorti krumpira ranijeg roka sadnje, najveći prinos ostvaren je sa sortom Leyla 15 t/ha. Sorte krumpira sađene u ranijem roku imale su manji prosječni prinos od kasnije sađenih sorti. Najboljom sortom pokazala se Belana s prinosom gomolja 32 t/ha. Ostale uzgajane sorte ostvarile su veće prinose u usporedbi s prinosima istih sorti u ekološkom uzgoju kod drugih autora
PROCJENA ADAPTIBILNOSTI GENOTIPOVA KUKURUZA PREMA TOLERANTNOSTI NA SUŠU U MIKRO POKUSU NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2017.
No full textKukuruz je jedna od najvažnijih ratarskih kultura. Po zasijanim površinama kukuruz je treća svjetska kultura, dok je u Hrvatskoj vodeća kultura zasijana na 40-45 % od ukupnih sjetvenih površina. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi koji genotipovi su najtolerantniji i najprilagodljiviji na sušu. Istraživanje je provedeno 2017. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima. Obavljena je obrada tla za sjetvu, gnojidba i prihrana, sjetva te je praćeni vegetacijski razvoj kukuruza i bilježene promjene svih genotipova. Mjerene su visine cijelih biljaka, visine biljaka do primarnog klipa te se vizualno opažano sušenje lišća. Nakon berbe, na odabranim klipovima obavljena su sljedeća mjerenja: vlaga zrna, mjerenje mase klipa, mjerenje duljine klipa, mjerenje promjere klipa, broj redova na klipu i mjerenje mase zrna klipa. Nakon provedenog istraživanja utvrđeno je da postoje razlike među genotipovima. Za neka od ispitivanih svojstava razlike među genotipovima su skoro neprimjetne, dok su kod nekih ispitivanja razlike uistinu velik
TEHNOLOGIJA UZGOJA I POMOLOŠKE OSOBINE TREŠANJA NA POKUŠALIŠTU VISOKOGA GOSPODARSKOG UČILIŠTA U KRIŽEVCIMA
No full textU voćnjaku-pokušalištu Visokog gospodarskog Učilišta u Križevcima praćena je pomotehnika i agrotehnika suvremenog načina uzgoja trešnji. Praćene su sorte: Narana, Vigred, Canada Giant, Regina, Kordia, Giorgia i Sweet Heart. Tijekom vegetacijske 2018. godine praćene su i sve fenološke faze rasta i razvoja ispitivanih sorti. Nakon zriobe i berbe analizirane su pomološke osobitosti ispitivanih sorti (masa ploda i koštice, širina ploda, topljiva suha tvar, te ukupne kiseline i ukupni fenoli u plodu). Sorte su ocijenjene kao prikladne za suvremeni uzgoj na području Križevaca
UZGOJ GOVEDA U SUSTAVU KRAVA-TELE NA OPG-U MILAN JURČEVIĆ
No full textIstraživanje uzgoja sustav krava-tele provedeno je na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (OPG) Jurčević iz mjesta Ladislav, općina Hercegovac koja se nalazi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Istraživanje je provedeno u razdoblju od 2011. do 2017. godine. Vlasnik OPG Jurčević je Milan Jurčević ujedno je i jedini člana gospodarstva koje se bavi proizvodnjom mesa junadi i sustavom krava-tele od 2011. godine. Prvotno se gospodarstvo bavilo proizvodnjom mlijeka, da bi se 2011. prebacilo u sustav krava-tele. Godine 2011. gospodarstvo je posjedovalo svega desetak goveda, da bi konstantnim povećanjem u 2017. dospjelo do brojke od 39 grla. Proizvodnja mlijeka, koja je bila osnova razvoja gospodarstva u samim počecima, bila je uz tovnu junad glavni izvor prihoda. Međutim, uslijed bolesti 2010. bio je primoran promijeniti sustav privređivanja i držanja goveda na gospodarstvu. Osim bolesti i nedostatak raspoloživih poljoprivrednih površina bio je jedan faktora koji je prevagnuo prema promjeni sustava gospodarenja na gospodarstvu. OPG Jurčević je 2011. raspolagalo sa samo 13 hektara da bi 2017. raspolagalo sa 21 hektarom zemljišta. Ipak je budućnost OPG-a Jurčević u dogledno vrijeme vrlo upitna, jer vlasnik ima u planu prekinuti uzgoj krava-tele zbog velike starosne dobi, tj. zbog nemogućnosti skorijeg bavljenja govedarstvom
PROIZVODNJA MLIJEKA NA POLJOPRIVREDNOM OBRTU KOPECKI-LIPOVLJANI
No full textPoljoprivredno obiteljsko gospodarstvo Kopecki intenzivnom se proizvodnjom mlijeka bavi od 1975. godine. Svojim radom, konstantnim ulaganjem i edukacijom stvorilo je zadovoljavajuću, konkurentu, održivu i nadasve rentabilnu proizvodnju mlijeka. Proizvodnja se nastoji poboljšati iz dna u dan kupnjom nove mehanizacije, provođenjem selekcije, uvođenjem nove genetike i poboljšanjem hranidbe. Staja je otvorenog tipa (lauf staja), napravljena po svim europskim standardima i spada u modernije staje toga tipa sa tom opremom. Posjeduje se sva potrebna mehanizacija za proizvodnju te se obrađuje dovoljna količina zemljišta za proizvodnju hane za stoku. Gospodarstvo je 2016. godine posjedovalo 83 muzne krave simentalske pasmine te proizvelo 662.215 kg mlijeka , a 2017. sa 88 krava 663.717 kg sa oko 4,3 mliječne masti i 3.6 sirovih proteina. U prosjeku krave su po danu proizvele 23-25 kg mlijeka. Hranidbeni obrok na mliječnoj farmi PO Kopecki sadrži 6,25 MJ/kg ST energije i 137,68 g/kg ST Isp. Voluminozni dio obroka u prosjeku pokriva 74,07% hranjivih potreba, tj. u pogledu energije voluminozni dio obroka pokriva 74,45%, dok u pogledu proteinskih potreba voluminozan dio obroka pokriva 73,68%. U obje istraživane godine P.O. Kopecki je proizveo mlijeko koje spada u 1 razred kvalitete. PO Kopecki posluje ekonomski rentabilno i sa lakoćom ostvaruje zacrtane ciljeve, poštujući sve navedene zakonske akte i dobrobit životinj
UTVRĐIVANJE TEHNIČKIH KARAKTERISTIKA DVOREDNOG KOMBAJNA PRI VAĐENJU KRUMPIRA
No full textU radu je istraživan rad vučenog dvorednog kombajna GRIMME SE 260.
Utvrđivana je radna brzina uređaja pri vađenju krumpira, radni učinak i gubitci. Mjerenja su izvršena kod tri različita stupnja prijenosa.
Nakon prolaza dvorednog kombajna za vađenje i transport krumpira do spremnika, utvrdila se količina krumpira koja je ostala na parceli. Utvrđivan je bio broj gomolja (kom.) i masa gomolja (kg).
Dobiveni podatci pokazali su da veća brzina kretanja kombajna rezultira većim radnim učinkom, a da su pri većim brzinama i veći gubitci pri vađenju
UZGOJ KADIFICA (TAGETES SP.) U VRTNOM CENTRU AGROKUĆA D.O.O. KOPRIVNICA
No full textKadifica je idealna za tradicijske seoske vrtove, urbane okućnice, gradske parkove, a sadi se na cvjetne gredice, u kamenjare i cvjetne posude. Osim što je jednostavna za uzgoj korisna je jer tjera štetnike u vrtu. Predmet ovog istraţivanja je proizvodnja kadifica u Vrtnom centru Agrokuća d.o.o. u Koprivnici. Istraţivanje je provedeno kroz sve faze proizvodnje, od sjetve od pripreme proizvodnog prostora, načina sjetve, mjera zaštite do konačnog proizvoda za trţište. Istraţivana je proizvodnja kadifica sorte Perfection i Durango u plasteniku. Plastenik je opremljen modernom tehnologijom. Nicanje biljka odvijalo se u kontroliranim uvjetima u klijalištu, nakon nicanja biljke su premještene u plastenički prostor. Nakon prepikiravanja vršena je odgovarajuća prihrana i zaštita, a rezultat su bile zdrave sadnice. Broj proizvedenih sadnica usklaĎen je sa potraţnjom te nije bilo otpisa sadnica. Zbog moderne tehnologije, educirang kadra i iskustva u samoj proizvodnji proizvodnja kadifica u Vrtnom centru Agrokuća d.o.o. je vrlo uspješna i isplativa
UTJECAJ KLIMATSKIH PRILIKA NA DVOGODIŠNJU PROIZVODNJU STOČNIH JEČMOVA NA OPG BOROVIĆ U 2016. I 2017.
No full textU ovom istraživanju uspoređena su dva različita kultivara ječma za hranidbu stoke u dvije uzastopne proizvodne godine. Za pripremu tla za sjetvu, te cjelokupan uzgoj ječma primijenjene su sve agrotehničke mjere, te zaštita od korova i bolesti. Za sjetvu je korišteno sjeme sortnog ječma Bosut, 230 kg ha-1 i hibridnog ječma Jallon, 90 kg ha-1. Hibridni ječma Jallon u dvije uzastopne godine je imao veći prinos od sortnog ječma Bosuta, ali u drugoj proizvodnoj godini zbog dugog razdoblja bez kiše prinosi su manji