Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
BIOLOŠKO-DINAMIČKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA U REPUBLICI HRVATSKOJ I OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO BIOMARA KAO PRIMJER DOBRE PRAKSE
No full textBiodinamička poljoprivreda oblik je poljoprivrede odnosno jedan od smjerova unutar ekološke poljoprivrede te sveukupno gospodarenje kojim se nastoji maksimalno iskoristiti potencijale određenog eko sustava. Biodinamičko poljodjelstvo utemeljio je Rudolf Steiner na svojim predavanjima 1924. godine. Čini ga širok raspon tehnika, od sadnje po mjesečevom kalendaru do raznih bioloških preparata koji oživljavaju mikrobiološku aktivnost tla. Rezultat je plodnije tlo, zdravije biljke i životinje. Jedno od rijetkih gospodarstava koje prakticira biodinamičku proizvodnju jest obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) BIOMARA u mjestu Sveti Petar Čvrstec kraj Križevaca, koje je prikazano kao primjer dobre prakse ovim istraživanjem. Istraživanjem su potvrđene tri hipoteze rada, a to su slijedeće: H1 Broj biološko-dinamičkih poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj raste. H2 Biološko-dinamička poljoprivreda je isplativa na OPG Biomara. H3 Studenti VGUK su slabo informirani o biološko-dinamičkoj poljoprivredi. Općenito istraživanje o biološko-dinamičkoj poljoprivredi i broju proizvođača napravljeno je na temelju dostupnih sekundarnih podataka te kontaktiranjem stručnjaka iz Instituta Rudolf Steiner. Istraživanje o imanju Biomara provedeno je pomoću intervjua i podataka o poslovanju dobivenih od strane vlasnika imanja gospodina Željka Iličića. Google istraživanje o informiranosti mladih o biodinamici provedeno je sa studentima Visokog gospodarskog Učilišta u Križevcima. Sve postavljene hipoteze ovim su radom potvrđene.Biodynamic farming is a form of agriculture that is one of the directions within organic agriculture and overall management, which seeks to maximize the potential of a particular ecosystem. Biodynamic farming was founded by Rudolf Steiner in his lectures in 1924. It consists of a wide range of techniques, from planting by the lunar calendar to a variety of biological products that bring to life the microbial activity of the soil. The result is a more fertile soil, healthier plants and animals. One of the few economies that practice biodynamic production is the family farm (OPG) BIOMAR in St. Peter Čvrstec near Križevci, which is shown as an example of good practice in this research. The survey confirmed three hypotheses of work, and these are the following: H1 Number of bio-dynamic farmers is rising. H2 Bio-dynamic farming is profitable to farm BIOMAR. H3 Students of the Križevci College of Agriculture (VGUK) are poorly informed about bio-dynamic agriculture. General research on bio-dynamic agriculture and the number of producers was made on the basis of available secondary data and contacting experts from the Institute of Rudolf Steiner. Research on the farm BIOMAR was conducted using interviews and information about the business obtained by the owner of the estate of Mr. Zeljko Iličić. Google research on knowledge of biodynamics was conducted with students from College of Agriculture in Križevci. All these hypotheses have been confirmed by this work
SJEMENSKA PROIZVODNJA HIBRIDNOG KUKURUZA U SJEMENARSKOJ ZADRUZI "GRAMINEA" PITOMAČA U 2017.
No full textIstraživanjem proizvodnje sjemenskog kukuruza u sjemenarskoj zadruzi Graminea u 2017. godini mogu zaključiti da to nije jednostavan i lak proces. Od same sjetve na 18 ha gdje se linije majke siju u šest redova zajedno sa linijom oca koji se sije u tri reda u tri navrata. U radu su također prikazane kvalitete linija majke i oca da bi dobili odabrani hibrid, u ovom radu je to Osječki hibrid Drava 404. U proizvodnji je propisana obaveza od najmanje 6 pregleda od strane licenciranog nadzornika. Berba klipa se obavlja prilagođenim beračem te se odvozi u doradbeni centar PPK Kutjevo. U potrebnom periodu, od ožujka do rujna zabilježeno je sušno razdoblje koje je utjecalo na sami prinos koji je bio za 40% manji od očekivanog
ORGANIZACIJA PROIZVODNJE MLIJEKA NA OBITELJSKOM POOLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU NEJEDLI U 2016. GODINI
No full textU radu su istraživani poslovni parametri: način iskorištavanja poljoprivrednih površina, način hranidbe, utrošak radnog vremena po radnim operacijama, proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi. Podaci su obrađivani u obračunskim kalkulacijama.
Godine 2015.–2016. gospodarstvo posjeduje 10 grla mliječnih krava za proizvodnju mlijeka. U 2015. godini proizvedena količina mlijeka bila je 47.791kg mlijeka, a u sljedećoj je povećana na 49.639kg, prosječna dnevna proizvodnja po kravi iznosila je 13kg.
Na nivou cijelog poslovanja ostvaren je prihod od 232.205,80 kn, troškovi od 89.918,98 kn što je rezultiralo pozitivnim financijskim rezultatom od 142.286,82 kn.
Proizvodnjom i prodajom mlijeka ostvareni prihod iznosio je 136.506,95 kn. U taj prihod ulazi godišnja proizvodnja mlijeka od 49.639 kg, što je iznosilo 109.205,50 kn i poticaji za mlijeko koji iznose 0,55 kn/l mlijeka, što je iznosilo 27.301,45 kn.
Gospodarstvo posluje pozitivno, no postoji mnogo prostora za poboljšanje: pravilnijom hranidbom stoke, praćenjem proizvodnih sposobnosti svakog grla pojedinačno i ulaganjem u opremljenost novijom tehnologijom
TEHNOLOGIJA UZGOJA MALINA I POMOTEHNIČKE OSOBINE SORTE POLKA NA OPG-U STRNKA
No full textMalina je voće koje je izrazito traženo na svjetskom tržištu. Hrvatska ima sve uvjete koji su potrebni za optimalan uzgoj malina, međutim hrvatski poljoprivrednici još uvijek nisu prepoznali malinu kao isplativu kulturu. Pokusom tijekom vegetacijske 2018. na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu STRNKA uz isti sustav pomotehnike i agrotehnike utvrđeno je da korištenje sustava uzgoja s naslonom povećava količinu uroda i kakvoću ploda maline sorte Polka, te ujedno omogućava i lakše obavljanje pomotehničkih i agrotehničkih zahvata u nasadu
ANALIZA PROJEKTNOG PRISTUPA NA PRIMJERIMA PROJEKATA RAZVOJA POLJOPRIVREDNOG GOSPODARSTVA U VRAŽDINSKOJ ŽUPANIJI U RAZDOBLJU 2015.-2016.
No full textPoljoprivredno gospodarstvo potrebno je razvijati i unaprjeđivati kako bi se ono održalo i kao takvo doprinosilo svojoj svrsi i ciljevima. Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju pružila se mogućnost razvoja poljoprivrednog gospodarstva kroz Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD). U radu se metodom razgovora i određenim analizama detektiraju čimbenici koji utječu na uspješnost provedbe projekata za razvoj poljoprivrednog gospodarstva. Za dobivanje preciznijih rezultata proveden je razgovor u obliku intervjua s djelatnicima konzultantske tvrtke koji izrađuju projekte takve vrste. Određenim se analizama analizirao projekt koji je proveden na području Varaždinske županije u razdoblju 2015.-2016. godine te mu je cilj bio razvoj malog poljoprivrednog gospodarstva. Rezultatima istraživanja detektirani su svi čimbenici koji mogu pozitivno ili negativno utjecati na suvremeni projektni pristup projektima kojima se želi razvijati poljoprivredno gospodarstvo.It is needed to develop and to improve the agricultural economy to keep it itself and to contribute to its purpose and aims. Joining the EU, Croatia got the opportunity to growth the agricultural economy through European Agricultural Fund for Rural Development (EAFRD).. In this paper, by using the method of interview and determined analysis, factors that affect the success of the project implementation for the development of agricultural economy have been detected. To get more precisely results there was carried out the interview with the employees of a consulting company who create such projects. Also, the project that was carried out in the Varazdin County in the period between 2015 and 2016, whose aim was the growth of small agricultural economy has been analysed. In the results of the research all the factors which could positively or negatively affect to the contemporary project approach whose aim is to develop the agricultural economy have been detected
USPOREDNA ANALIZA RADA TRAKTORA NA OPG-U MIKULANDI
No full textU radu se uspoređuje i analizira rad traktora na OPG-u Mikulandi na području
Bjelovarsko-bilogorske županije u mjestu Dautan. Istraživanje je provedeno na traktorima
i strojevima na OPG-u Mikulandi. OPG se bavi tovom vlastite junadi i tovom svinja, za
njih je veoma važno proizvoditi dovoljne količine hrane, ali uz to mora paziti i na
optimalnu kvalitetu. U radu su korištene metode prikupljanja, analize i obrade podataka o
traktorima i njihovom korištenju na OPG Mikulandi. Za potrebe istraživanja i usporedbe
rada provedeno je praćenje radnog učinka po mjesecima u 2017. godini i izračunati su
ukupni godišnji troškovi rada svakog traktora kao i prosječni trošak po satu rada. Rezultati
istraživanja pokazali su da su tri traktora na gospodarstvu korištena ukupno 606 sati u
2017. godini. Od toga je traktor Deutz 68 06 A radio 239 sati u promatranoj godini i
njegov ukupni trošak iznosio je 15296 kn, traktor Deutz DX 85 A radio je 203 sata i njegov
ukupni trošak iznosio je 16444 kn, a traktor Torpedo Deutz 48 06 C radio je 164 sati i
njegov ukupni trošak iznosio je 8856 kn. Po radnim satima traktor Deutz 68 06 A obavlja
najviše poslova i na gospodarstvu se najviše koristi, traktor Deutz DX 85 A ostvaruje
najviše godišnje troškove korištenja i najvišu cijenu po satu rada, a traktor Torpedo Deutz
48 06 C najmanje je korišten traktor na gospodarstvu, ali je i godišnji trošak rada ovog traktora,
kao i prosječni trošak po satu rada
ANTIMICROBIAL RESISTANCE OF DIFFERENT TYPES OF ESCHERICHIA COLI BACTERIA IN CONVENTIONAL AND ORGANIC PIG BREEDING SYSTEMS
No full textAntimikrobna rezistencija bakterija općenito, pa tako i sojeva bakterije Escherichia coli, rastući je problem u cijelom svijetu do kojeg je došlo zbog pretjerane i često nepotrebne upotrebe antibiotika. Uzgoji svinja nisu izuzeti od spomenutog problema, a rezistentni sojevi bakterije Escherichia coli javljaju se i u konvencionalnim i u organskim uzgojima. U ovom istraživanju pretražena su 44 patogena soja crijevne E. coli izdvojeni iz prasadi na sisi i odbite prasadi, podrijetlom iz konvencionalnih uzgoja sa 6 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Koprivničko-križevačke županije. Kod predmetnih sojeva je disk difuzijskom metodom istražena rezistencija prema 10 antimikrobnih pripravaka dostupnih na tržištu te su rezultati uspoređeni sa dosadašnjim istraživanjima provedenim u konvencionalnim i organskim uzgojima svinja u Hrvatskoj i svijetu. Rezultati su pokazali najmanju rezistenciju testiranih sojeva E. coli na amoksicilin sa klavulanskom kiselinom (9,1%), dok je rezistencija prema florfenikolu 40,9% te enrofloksacinu 50%. Prema ostalim antimikrobnim pripravcima ustanovljena je značajna rezistencija, koja se kreće od 66,7% prema gentamicinu i cefaleksinu, 73,3% prema kolistinu, 80% prema oksitetraciklinu, 86,2% prema flumekvinu pa sve do 91,3% prema sulfametoksazolu sa trimetoprimom i 91,4% prema linkospektinu. Testirani sojevi rezistentni su na 8 od 10 testiranih antimikrobnih lijekova u više od 50% slučajeva, a 77,3% pretraženih sojeva rezistentno je na 4 i više antimikrobnih lijekova. Rezultati ukazuju na viši postotak rezistentnih sojeva u usporedbi s dosadašnjim istraživanjima u konvencionalnim uzgojima svinja, a visoka rezistencija zabilježena je i prema aminoglikozidima (gentamicin) i fluorkinolonima (enrofloksacin), što nije uobičajeno u svijetu. U odnosu na organske uzgoje u zemljama EU, rezistencija sojeva bakterije Escherichia coli u konvencionalnim uzgojima svinja Koprivničko-križevačke županije višestruko je veća. Visoka rezistencija testiranih sojeva E. coli posljedica je nekontrolirane uporabe antibiotika, bez prethodnog testiranja osjetljivosti.SUMMARY Antimicrobial resistance of Escherichia coli strains, as well as bacteria in general,is increasing problem worldwide, that has arisen due to the overuse and often unnecessary use of antibiotics. Pig production is not excluded from the above mentioned problem, and resistant strains of Escherichia coli occur both in conventional and in organic breeding. In this study, 44 strains of intestinal E. Coli isolated from suckling and weaned piglets originating from 6 conventional breeding farms of Koprivnica-Križevci County were studied. For the strains concerned, the disc diffusion method was used to investigate the resistance to 10 antimicrobial drugs available on the market and the results were compared with the previous investigations carried out in conventional and organic pig breeding in Croatia and throughout the world. The results showed the lowest resistance of tested E. coli strains to amoxicillin with clavulanic acid (9.1%), while resistance to florfenicol was 40.9% and to enrofloxacin 50%. Other antimicrobial drugs showed significant resistance ranging from 66.7% to gentamicin and cephalexin, 73.3% to colistin, 80% to oxytetracycline, 86.2% to flumequin and up to 91.3% to sulfamethoxazole trimethoprim and 91.4% to the lincospectin. The strains were resistant to 8 out of 10 antimicrobial drugs tested in more than 50% of cases, and 77.3% of the strains tested were resistant to 4 and more antimicrobial drugs. The results indicate a higher percentage of resistant strains compared to studies carried out in conventional pig breeding, and high resistance to aminoglycosides (gentamicin) and fluoroquinolones (enrofloxacin), which is not common in the world. Compared to organic pig farming in EU countries, the resistance of Escherichia coli strains from conventional breeding of Koprivnica-Križevci County is several times higher. High resistance of tested E. coli strains is the result of uncontrolled antibiotic use without prior sensitivity testing
ZAINTERESIRANOST MLADIH ZA BAVLJENJE AGROTURIZMOM
No full textIstraživanjem se putem anketnog upitnika provedenoga među 65 studenata Visokoga gospodarskog učilišta nastojalo utvrditi jesu li mladi spremni baviti se agroturizmom, odnosno, postoji li zainteresiranost za takvu vrstu posla. Zabrinjava pokazatelj da većina ispitanika ne poznaje propise koje treba poštivati prilikom pokretanja, odnosno vođenja agroturizma, no, 46% iskazuje interes za bavljenje agroturizmom u sljedećih 5 godina. Kao motiv za pokretanje agroturističke djelatnosti ispitanici najviše navode lakši plasman proizvoda i mogućnost povećanja dohotka, Glavni nositelji (pokretači) razvoja agroturizma u ruralnom području, prema mišljenju ispitanika, trebali bi biti Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede i županija. Ispitanici smatraju da bi agroturistička djelatnost mogla potaknuti socioekonomski razvoj ruralnog područja županije (njih 87%). Većina ispitanika (83%) smatra da potražnja za agroturizmom raste te da agroturizam već sada doprinosi socioekonomskom razvoju ruralnog područja županije. Ispitanici smatraju da agroturizam doprinosi očuvanju tradicije i povećanju dohotka na gospodarstvu, da doprinosi gospodarskom razvoju područja, i zadržavanju stanovništva na selu
UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA FAZE RAZVOJA SOJE U MIKROPOKUSU NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2017.
No full textSoja je kultura koja je danas rasprostranjena širom svijeta. Na području Hrvatske soja se prvi put pojavljuje između 1876. i 1878. godine. Najveće površine zasijane sojom nalaze se u Sjevernoj Americi, dok u Hrvatskoj se najveće površine sojom nalaze u Slavoniji i Baranji. Agrotehnička važnost soje je vrlo velika jer soja posjeduje kvržice koje se nalaze na korijenu biljaka i žive u simbiozi s bakterijama. Njihov zadatak je da dušik iz zraka pretvaraju u dušik lako pristupačan biljkama - N2. Klimatski uvjeti i vlaga tla imaju veliki značaj u rastu i razvoju soje. Od svih ekstremnih nepogoda suša ima najveći utjecaj na soju. Štetna je za sve faze razvoja pa tako i na sam prinos biljaka. Na pokusu soje zbog manjka vlage zabilježena su mnoga venuća ali i opadanja lišća. Na nekim genotipovima bilo je više, a na nekima manje izraženo, ovisno o genotipu. Pokus soje je zasijan baš iz tog razloga, kako bi se vidjelo kako suša utječe na koji genotip. Na temelju meteoroloških podataka i vlage u tlu vršila se analiza podataka da se vidi kako koji genotip podnosi sušu. Pokus je zasijan 20. travnja 2017. u pokusu su korištena 32 genotipa, koje su zasijane u četiri repeticije. Tijekom vegetacije zabilježene su faze razvoja, venuća, visine, odbacivanja lišća i klimatske prilike. Nicanje soje zabilježeno je 6. srpnja 2017. Cvjetovi su se počeli formirati 18. lipnja, a na nekim 21. lipnja, dok su na ovima koje su prije cvale već bile formirane mahune. Dana 18. lipnja i 11. srpnja 2017. nisu zabilježena nikakva venuća, već tek 20. srpnja 2017. kada je bilo više sušnih razdoblja nego vlažnih što je negativno utjecalo na soju. Dana 20. srpnja 2017. na nekim biljkama zabilježeno je odbacivanje lišća. Klimatske prilike kao i kvaliteta same sorte imaju veliki utjecaj na biljke što se vidjelo u našem pokusu soje
PROIZVODNJA PILEĆEG MESA NA FARMI - OBRT ZA PERADARSTVO OLETIĆ
No full textU radu pod naslovom „Proizvodnja pilećeg mesa na farmi – Obrt za peradarstvo Oletić“ prikazani su rezultati tova jednog turnusa od 13000 pilića linijskog hibrida Ross na farmi 'Oletić' u Stanetincu, općina Štrigova u Međimurskoj županiji.
Peradnjak je korisne površine 730,88 m2. Oprema za hranidbu i napajanje pilića je automatska s visećim okruglim hranilicama i nipple pojilicama proizvođača Big Dutchman. Grijanje pilića u peradnjaku je pomoću plinskih infracrvenih grijalica. Ventilacija peradnjaka je također automatska, s postrano smještenim ventilatorima proizvođača Big Dutchman i podesivim otvorima za ulaz svježeg zraka. Osvjetljenje je u prvih pet dana tova kontinuirano, s 35-40 lx, a od 6. dana do kraja tova 5 lx, uz svjetlosni režim od 23 h svjetla i 1 h tame dnevno.
Tovni pilići su u dobi od 37 dana dostigli prosječnu tjelesnu masu od 2,13 kg, s tim da je u ciklusu tova postotak preživljavanja bio 96 %. Konverzija hrane je iznosila 1,78 kg smjese za kg prirasta. Uzgojni proces u potpunosti je bio u skladu s pravilima struke