Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
UTJECAJ RAZLIČITOG OPTEREĆENJA TRSA NA PRINOS I KVALITETU GROŽĐA SORATA RAJNSKI RIZLING I SAUVIGNON BIJELI U VINARIJI BOLFAN VINSKI VRH
No full textOpterećenje trsa znatno pridonosi količini i kakvoći uroda. U provedenom pokusu cilj istraživanja bio je utvrditi kako će različito opterećenje trsa, sorti sauvignon i rajnski rizling u ekološkom tipu uzgoja utjecati na količinu i kvalitetu uroda. Pokus je proveden u zoni B vinogradarske proizvodnje, vinogorje Zlatar-Hrašćina, tijekom 2014. godine. Korištene su tri različite varijante opterećenja trsa: 6, 8 i 10 rodnih mladica po trsu, tijekom 2014. godine, na po 20 trsova svake sorte. Kod svake sorte i varijante praćeno je: broj grozdova po trsu, prosječna težina grozda, količina uroda po trsu te postotak trulih bobica u grozdu u vrijeme berbe. Analizom mošta utvrđena je koncentracija šećera, ukupnih kiselina i ukupnih fenola.
Važni čimbenici za uspješan i rentabilan uzgoj vinove loze svakako su i okolinski uvjeti, a oni su tijekom 2014. godine bili izrazito nepovoljni (obilne padaline i mali broj sunčanih dana). Prorjeđivanjem mladica odstranjene su sve nerodne mladica s trsa i dio mladica s rodnih elemenata trsa (reznika i lucnjeva). Svrha je ograničenje prinosa po trsu te smanjeni broj slojeva lišća na trsu, čime se postiže bolja osvijetljenost i prozračnost preostalih mladica, odnosno bolja osvijetljenost listova i grozdova na trsu. To je posebno bitno u ekološkoj proizvodnji zbog redukcije povoljnih uvjeta za razvoj bolesti. U nepovoljnim vegetacijskim godinama, kao što je bila 2014., nažalost ponekad ni sve to nije dovoljno za postizanje zadovoljavajuće kakvoće i količine uroda.
Na temelju količine i kakvoće uroda dobiveni rezultati ukazuju da su varijante sa šest i osam mladica po trsu najprikladnije za ekološki uzgoj grožđa sorti sauvignon i rajnski rizling, ali 2014. godinu zbog izuzetno nepovoljnih prilika ne bi trebalo uzimati kao referentnu godinu.The vine load contributes significantly to the quantity and quality of the crop. The aim of the study was to determine how different vine loads of cv. Sauvignon and Rhine Riesling in organic viticulture will affect the quantity and quality of the crop. The experiment was carried out in Zone B of vine growing, the vineyards of Zlatar-Hrašćina during 2014. Three different variants of vine load were used: 6, 8 and 10 fruitful shoots per vine on 20 vines of each variety during 2014. The number of grapes per vine, the average grape weight, the amount of crop per vine and the percentage of rotten berries in the grape at harvest time were monitored in each variety and variant. The analysis of the must showed a concentration of sugar, total acids and total phenols.
Important factors for successful and profitable viticulture are certainly the environmental conditions, and during 2014 they were extremely unfavorable (abundant precipitation and a small number of sunny days). By thinning the shoots, all unfruitful shoots of the vine and a part of the shoots of the fruitful vine elements (vine-shoots and grape-vine branching) were removed. The purpose is to limit the yield per vine and to reduce the number of leaf layers on the vine, thus achieving better lightning and aeration of the remaining shoots, and better leaf and grape lightning on the vine respectively. This is particularly relevant in organic production due to reduction of favourable conditions for the development of disease. In unfavorable vegetation years, as it was 2014, unfortunately sometimes all of this is not enough to achieve satisfactory yield quality and quantity
UZGOJ MUŠKATNE TIKVE PRI RAZLIČITOJ GNOJIDBI NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA
No full textPokus je proveden s ciljem da se istraži utjecaj različitih varijanti gnojidbe na prinos i troškove gnojidbe muškatne tikve. Muškatna tikva uzgajana je iz presadnica, a korištena je hibridna sorta Pluto F1 sjemenske kuće Sakata. Utvrđena je prosječna masa te prinos tržnih i ne tržnih plodova. Pri primjeni mineralnog i dehidriranog organskog gnojiva Siforga prinosi su bili viši za 15,52%, s Itapollinom za 10,69%, a u kombinaciji sa zrelim stajskim gnojem za 4,21%. Kod prinosa netržnih (oštećenih, raspucanih i nedozrelih) plodova situacija je obrnuta, najveći netržni prinos je zabilježen kod same mineralne gnojidbe, a najmanji pri primjeni mineralnog i dehidriranog organskog gnojiva Siforga. Na osnovnu utroška gnojiva i ostvarenog prinosa izračunati su troškovi gnojidbe i ostvareni prihodi te profitabilnost uzgoja po varijantama gnojidbe. U uzgoju muškatne tikve različitim varijantama gnojidbe, najviši troškovi gnojidbe utvrđeni su kod varijante gnojidbe sa stajskim gnojem i mineralnim gnojivima, a najmanji troškovi kod varijante gnojidbe samo mineralnim gnojivima. Najprofitabilnija varijanta gnojidbe u ovom istraživanju je varijanta s dehidriranim organskim gnojivom Siforga u kombinaciji sa mineralnim gnojivima NPK 7-20-30 i UREA
MORFOLOŠKI POKAZATELJI ODREĐENIH LJEKOVITIH VRSTA UZGOJENIH U VRTU LJEKOVITOG BILJA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA
No full textU 2015. godine na „Ratarnici“ Visokog gospodarskog učilišta zasnovan je jedan manji vrt ljekovitog i začinskog bilja. Cilj ovog rada bio je morfološki opisati tri ljekovite vrste zastupljene u ljekovitom vrtu Visokog gospoarskog učilišta u Križevcima, arniku (Arnica chamissoris), bergamot (Monarda didyma) i neven (Calendula officinalis). Istraživanje je provedeno na deset biljaka po vrsti, a mjerena su sljedeća morfološka svojstva: prosječna visina, prosječna širina i prosječan broj listova. Neven je poznat još od 12. stoljeća, a danas se neven uzgaja u cijelom svijetu i kao ukrasna i kao ljekovita biljka. Arnika je planinska aromatična biljka koja koja se zbog ugroženosti svojih prirodnih staništa sve se više komercijalno uzgaja. Bergamot potječe iz Sjeverne Amerike, a smatra se kao osvježavajući biljni napitak i kao začin za divljač i ribu. Nekad se upotrebljavao i kao lijek protiv prehlade, bronhitisa i astme, bolesti kostiju i zglobova, te za dezinfekciju rana. Temeljem provedenog istraživanja triju ljekovitih vrsta (arnike, bergamota i nevena) u ljekovitom vrtu Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima može se zaključiti sljedeće: da su se biljke povoljno razvile usprkos suši i zbijenom tlu i kontinuirano su rasle u svim mjerenim parametrima. Zahvalne su za uzgoj zbog skromnih zahtjeva prema temperaturi i vlazi
LINIJE I RODOVI PASMINE LIPICANAC U DRŽAVNOJ ERGELI LIPIK
No full textLipicanac je pasmina koja je nastala križanjem Španjolske pasmine konja i kladrubskih kobila. Smatra se da se tim križanjem osnovala ova poznata i u današnje vrijeme cijenjena pasmina konja. Godinom osnutka pasmine smatra se 1580. godina na područjima Trsta dolaskom nadvojvode Karla II. Lipicanac je konj srednjih dimenzija rasta, visinom grebena od 150 do 160 cm, a stvoren najprije za potrebe jahanja i kasnije korišten u zaprežnom sportu. Na prostore današnje ergele Lipik dolazi preseljenjem ergele Stančić s područja Božjakovine.
Državna ergela Lipik se bavi dugom tradicijom uzgoja ove pasmine konja, trenutno u svojim štalama uzgaja 80-tak konja. U zemaljskom uzgoju Republike Hrvatske postoje 7 linija pastuha. Državna ergela u svojim štalama posjeduje 5 linija pastuha to su: Neapolitano, Siglavy, Conversano, Maestoso, Favory. U radu je prikazan uzgoj lipicanske pasmine u ergeli Lipik, brojno stanje linija i rodova konja lipicanske pasmine. Cilj rada bio je opisati pojedine linije i rodove konja ergele Lipik, navesti pojedine tjelesne mjere (visina grebena mjerene štapom i vrpcom, opseg prsa i cjevanice) te usporediti dobivene mjere s vrijednostima koje su dobili drugi autori i mjerama koje su navedene u Uzgojnom programu lipicanske pasmine u Republici Hrvatskoj. U radu je naglašen problem vezan za rasplod kobila, tj. ergela nema u svome vlasništvu kvalitetnog, licenciranog pastuha i time je onemogućeno dobivanje kvalitetnog muškog i ženskog potomstva, a što se kasnije odražava na konformacijske odlike grla oždrijebljenih u ergeli Lipik
THE REGISTRATIN OF AGRICULTURAL LAND IS „GEOTAGEDD“ IN ARCOD SYSTEM
No full textRad se bavi istraživanjem korištenja aplikacije geotagiranja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Radeći na evidentiranju poljoprivrednog zemljišta veći niz godina, geotagiranje kao jedna od metoda ARKOD funkcionalnosti uvedena novim Pravilnikom o evidenciji poljoprivrednog zemljišta (17/18) autorici se učinila vrlo korisnom i zanimljivom pa ju je odlučila istražiti i analizirati kroz anketu koju je provela među korisnicima te kroz fokus grupu koju čine kolegice i kolege koji rade na istom postupku geotagiranja koji je opisan u ovom diplomskom radu. U radu se koriste sljedeće metode istraživanja:
1. Analiza razvoja ARKOD sustava od 2007. godine do primjene geotagiranja.
2. Analiza postupaka geotagiranja – od upisa privatnih površina bez dokumentacije do dostave geotagiranih fotografija.
3. Anketiranje poljoprivrednika s područja Bjelovarsko-bilogorske županije o korištenju geotagiranja fotografija za potrebe evidencije poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustavu.
4. Fokus grupa o korištenju i provedbi ARKOD aplikacije sa stručnjacima koji rade na poslovima geotagiranja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa ciljem unapređenja modela geotagiranja.
Rezultati ankete su pokazali da je postupak ucrtavanja ARKOD parcela bez dokumentacije putem geotagiranja na području analizirane Podružnice dobro odrađen od strane konzultanata te dobro prihvaćen od korisnika, a što potvrđuje da je 80% korisnika ovu metodu odradilo iz prvog pokušaja samostalno ili uz pomoć mlađih ukućana. Djelatnici se konstantno educiraju i informiraju poljoprivrednike o svim mjerama vezane uz razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Stoga smatraju da vezano uz geotagiranje poljoprivrednici ne trebaju dodatne edukacije, nego im je dovoljan prijenos znanja o toj metodi koju dobiju od strane djelatnika u Agenciji za poljoprivredu.The paper deals with the research of the usage of the geotagging application in the Bjelovarska-bilogorska county. The author, working for a number of years on the tasks of enrollment of agricultural land into the Arkod data base, identified the new ARKOD functionality agrotagging, implemented with the new Ordinance on Registration of Agricultural Land (17/18), as a very effecient and interesting solution and decided to check and analyse the premisses. Working with the method of questionaire for the useres and with a focus group that consisted of colleagues who are working on the same tasks of registration that is described in the paper. In the paper the following methods of research have been used:
1. Analysis of the development of the ARKOD system starting from 2007. till the implementation of the geotagging
2. Analysis of the geotagging proccess – starting from the enrollment of the private agricultural areas without complete documenation to the receipt of the geotagged photographs
3. Focus group on the use and implementation of the Arkod application with experts from Bjelovarsko-bilogorska county that work on geotagging tasks with the aim to identify improvement potential.
The survey results showed, that the ARKOD plot mapping for agricultural land without complete documentation by geotagging, was well done by the consultants and well-accepted by the users, confirming that 80% of the users were able to use this method from the first attempt alone or with the help of younger household members . The experts have a constant training and are able to inform and educate the farmers about all measures of the agricultural policy implementation. Based on the survey conducted among farmers and the focus group, it can be concluded that both hypotheses were completely accepted
DOPUNSKE AKTIVNOSTI SEOSKOG TURIZMA KEZELE
No full textRad se bavi istraživanjem ponude dopunskih aktivnosti na seoskom turizmu Kezele, jednom od najpoznatijih seoskih turizama u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kroz intervju i razgovor s vlasnikom, fotodokumentaciju i podatke dobivene tijekom odrađivanja stručne prakse na seoskom turizmu Kezele, istražuju se sadašnje dopunske aktivnosti koje imaju u svojoj ponudi za posjetioce. Na osnovi dobivenih podataka, također se predlažu nove dopunske aktivnosti čijom bi se primjenom unaprijedilo poslovanje seoskog turizma Kezele. Predložene nove dopunske aktivnosti za cilj imaju povećati broj posjetioca i broj noćenja na gospodarstvu
UTJECAJ RAZMAKA SADNJE NA MORFOLOŠKE KARAKTERISTIKE I DULJINU CVATNJE KADIFICA (Tagetes sp.)
No full textKadifice su najomiljenije i jedne od najotpornijih jednogodišnjih cvjetnih vrsta. Uzgajaju se iz sjemena, sjetvom u teglice ili direktno na otvoreno. Mogu se saditi u vrt, kamenjar, uz rub staza, cvjetne sandučiće i lonce. Najbolje je sjeme zasijati u klijalište pa kad prođe opasnost od mraza presadi se na željeno mjesto. Kadifice ne zahtijevaju gotovo nikakvu njegu, te su vrlo korisne jer tjeraju štetnike u vrtu, osobito puževe. Predmet ovog istraživanja je utvrditi utjecaj razmaka sadnje na morfološke karakteristike i duljinu cvatnje kadifica. Sadnice su uzgojene u plasteniku Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Kadifice su sađene na otvorenom u tri reda po dvije tabele, s različitim razmacima unutar redova. Unutar reda sadnja je provedena na 20 cm, 15 cm i 10 cm; a na razmak između redova od 20 cm. Kroz istraživanje su provedene zabilješke razvoja kadifice u svim fazama, od sadnje pa sve do prestanka cvatnje, uz mjerenje dva puta mjesečno visine biljke, brojanja cvjetnih grana, te brojanja cvjetova. Rezultati istraživanja pokazuju da razmak sadnje utječe na rast i razvoj kadifica. Biljke sađene na razmak 20 cm postigle su veću visinu, broj cvjetnih grana i cvatova od biljaka sađenih na razmak 15 i 10 cm. Cvatnja je trajala podjednako dugo kod svih razmaka sadnje, ali je kod sadnje na 20 cm bilo najviše biljaka u cvatu kod zadnjeg mjerenja
MOGUĆNOST UPOTREBE SJEMENA KONOPLJE U EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
No full textPoznato je da se konoplja može koristiti kao sakupljač onečišćenja odnosno uzgajati kao biljka za remedijaciju onečišćenih tala. Istraživanje je provedeno u analitičkom laboratoriju na odsjeku za kemiju i biokemiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta Mendel u Brnu. Postavljen je pokus sa sjemenom 10 različitih kultivara konoplje gdje je istraživan postotak klijavosti sjemena tretiranog onečišćenom otpadnom vodom, razrijeđenom otpadnom vodom i destiliranom vodom. Utvrđene su količine teških metala u vodi i klijancima nakon četiri dana. Najveće broj klijavih zrna utvrđen je kod svih sorti na varijantama gdje je sjeme zalijevano otpadnom vodom. Međutim, drugi dan na toj varijanti posušili su se svi klijanci. Na varijanti gdje je sjeme zalijavano razrijeđenom otpadnom vodom najveća količina nikla u klijancima utvrđena je kod sorte Bialobrzeskie dok je sorta Santhica 27 sakupila najviše cinka, a sorta USO 31 najviše žive. Iz navedenog se može zaključiti da se konoplja ne može uzgajati kao biljka za remedijaciju u blizini odlagališta otpada. Na tlima onečišćenim manjim količinama cinka najbolje je uzgajati sortu konoplje Santhica 27, za remedijaciju cinka sortu Bialobrzeskie, a na tlima gdje ima žive sortu USO 31
THE REGISTRATIN OF AGRICULTURAL LAND IS „GEOTAGEDD“ IN ARCOD SYSTEM
No full textRad se bavi istraživanjem korištenja aplikacije geotagiranja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Radeći na evidentiranju poljoprivrednog zemljišta veći niz godina, geotagiranje kao jedna od metoda ARKOD funkcionalnosti uvedena novim Pravilnikom o evidenciji poljoprivrednog zemljišta (17/18) autorici se učinila vrlo korisnom i zanimljivom pa ju je odlučila istražiti i analizirati kroz anketu koju je provela među korisnicima te kroz fokus grupu koju čine kolegice i kolege koji rade na istom postupku geotagiranja koji je opisan u ovom diplomskom radu. U radu se koriste sljedeće metode istraživanja:
1. Analiza razvoja ARKOD sustava od 2007. godine do primjene geotagiranja.
2. Analiza postupaka geotagiranja – od upisa privatnih površina bez dokumentacije do dostave geotagiranih fotografija.
3. Anketiranje poljoprivrednika s područja Bjelovarsko-bilogorske županije o korištenju geotagiranja fotografija za potrebe evidencije poljoprivrednog zemljišta u ARKOD sustavu.
4. Fokus grupa o korištenju i provedbi ARKOD aplikacije sa stručnjacima koji rade na poslovima geotagiranja u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji sa ciljem unapređenja modela geotagiranja.
Rezultati ankete su pokazali da je postupak ucrtavanja ARKOD parcela bez dokumentacije putem geotagiranja na području analizirane Podružnice dobro odrađen od strane konzultanata te dobro prihvaćen od korisnika, a što potvrđuje da je 80% korisnika ovu metodu odradilo iz prvog pokušaja samostalno ili uz pomoć mlađih ukućana. Djelatnici se konstantno educiraju i informiraju poljoprivrednike o svim mjerama vezane uz razvoj poljoprivrede i ruralni razvoj. Stoga smatraju da vezano uz geotagiranje poljoprivrednici ne trebaju dodatne edukacije, nego im je dovoljan prijenos znanja o toj metodi koju dobiju od strane djelatnika u Agenciji za poljoprivredu.The paper deals with the research of the usage of the geotagging application in the Bjelovarska-bilogorska county. The author, working for a number of years on the tasks of enrollment of agricultural land into the Arkod data base, identified the new ARKOD functionality agrotagging, implemented with the new Ordinance on Registration of Agricultural Land (17/18), as a very effecient and interesting solution and decided to check and analyse the premisses. Working with the method of questionaire for the useres and with a focus group that consisted of colleagues who are working on the same tasks of registration that is described in the paper. In the paper the following methods of research have been used:
1. Analysis of the development of the ARKOD system starting from 2007. till the implementation of the geotagging
2. Analysis of the geotagging proccess – starting from the enrollment of the private agricultural areas without complete documenation to the receipt of the geotagged photographs
3. Focus group on the use and implementation of the Arkod application with experts from Bjelovarsko-bilogorska county that work on geotagging tasks with the aim to identify improvement potential.
The survey results showed, that the ARKOD plot mapping for agricultural land without complete documentation by geotagging, was well done by the consultants and well-accepted by the users, confirming that 80% of the users were able to use this method from the first attempt alone or with the help of younger household members . The experts have a constant training and are able to inform and educate the farmers about all measures of the agricultural policy implementation. Based on the survey conducted among farmers and the focus group, it can be concluded that both hypotheses were completely accepted
REVITALIZATION OF THE ' BANIJSKA ŠARA ' PIG
No full textPočeci nastanka banijske šare bili su u 19. stoljeću, pasmini je prijetilo izumiranje, no, prije desetak godina na obroncima Zrinske gore i Šamarice su skupljeni posljednji primjerci i krenulo se u revitalizaciju. Rješenje o priznavanju nove izvorne i zaštićene pasmine pod nazivom banijska šara rezultat uspješnog rada. Populacija svinja u tipu banijske šare uspješno se razlučila od ostalih populacija, ustanovljena je dobra kakvoća trupa i mesa tovljenika. Kroz tri promatrane godine povećao broj jedinki i broj uzgajivača. Bilo je 156 plotkinja koje su imale 189 legala. Ukupno je odbijeno 837 prasadi banijske šare. Kod krmača se indeks prasenja od početnog 1,19 u prvoj godini povećao na 1,42 u posljednjoj promatranoj godini. Prosječni rezultati svojstava veličine legla banijske šare iznose 8,2 živooprašenih prasadi po plotkinji i 5,2 odbijene. U leglu je od prosječno 7,2 živooprašene bilo 4,6 odbijena praseta. Zabilježeni su relativno visoki gubici prasadi do odbića (37,6%) te je potrebno je u budućnosti poraditi na smanjenju istih. Banijska šara je uz Crnu slavonsku svinju i Turopoljsku svinju postala treća priznata zaštićena pasmina svinja u RH, ponajprije zahvaljujući VIP projektu Revitalizacija uzgoja banijske šare svinje.The beginnings of the Banijska šara were in the 19th century, the breed threatened to extinc, however,ten years ago, on the slopes of Zrinska Gora and Šamarica, the last examples were collected and it started to revitalize. Decision on recognition of new original and protected breed under the name of the 'Banijska šara ' is the result of successful work. Population of pigs in the type of Banijska šara was successfully distinguished from other populations, good quality of body and meat of the fatling was established. Through the three observed years the number of individuals and the number of breeders increased. There were 156 fertile sows who had 189 broods. In total, 837 pigs of Banijska šara were rejected. Indeks of the initial farowing was 1.19 in the first year, increased to 1.42 in the last year under observation. The average results of the size of the Banijska šara brood is 8.2 live piglets per fertile sow and 5.2 rejected. There were 4.6 rejected from average 7.2 live piglets. The relatively high losses of piglets (37.6%) were recorded and in the future it has to be reduced. The Banijska šara, along with Black Slavonian pig and Turopoljska pig, has become the third recognized protected breed of pigs in the Republic of Croatia, primarily thanks to the VIP project Revitalization of breeding Banijska šara