Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
TUBERKULINIZACIJA GOVEDA NA PODRUČJU RADA VETERINARSKE AMBULANTE DUGO SELO
U ovom radu istražili smo kliničku sliku, način širenja tuberkuloze, provođenje i postupak tuberkulinizacije te dijagnostiku. Zdravstveni status goveda na području rada Veterinarske ambulante Dugo Selo kontrolirana je tuberkulinskim testom pri čemu je bovin tuberkulin apliciran intrakutano. Rezultate koje smo dobili tijekom dijagnostičkog ispitivanja na području rada Vetrinarske ambulante Dugo Selo, pokazali su nam kako niti jedna životinja nije bila zaražena tuberkulozom te su sva goveda imala negativan rezultat. Otkrivanje tuberkuloze u Republici Hrvatskoj provodi se redovitom tuberkulinizacijom goveda koja se izvodi intrakutanim testom iz kojeg možemo dobiti tri različite reakcije (negativnu, sumnjivu i pozitivnu)
DRUŠTVENI ZNAČAJ KULTURNO UMJETNIČKOG DRUŠTVA U RURALNOM RAZVOJU TUROPOLJA
Kulturna baština je vezana uz ljude i stoga ima veliko društveno značenje, pruža osjećaj pripadnosti i sigurnosti. Ključan čimbenik za očuvanje kulturne baštine je osjećaj ljudi prema vlastitoj kulturi i tradiciji, samim time djeluje poticajno na promociju i prenošenje tog osjećaja na mlađe generacije. Kroz isticanje svojeg kulturnog nasljeđa kulturno-umjetnička društva ciljaju na povećanje kvalitete života, poticanje lokalnog razvoja i čine seoska područja privlačnijima mjestom za život. Predmet ovog završnog rada je Kulturno-umjetničko društvo „Čiče“ iz Novog Čiča kao i uloga koju ima u svom mjestu djelovanja, upoznavanje s radom i projektima koje provodi s ciljem poticanja mlađe populacije na aktivno sudjelovanje u njegovom radu kako bi kroz svoje djelovanje prenosili ljepote svoje tradicijske kulture, ali i razvijali suživot i bolju povezanost stanovništva. Cilj ovog rada je bio identificirati i istražiti utjecaj KUD-a „Čiče“ , kao jedinog kulturno-umjetničkog društva koje uz njegovanje tradicijske kulturne baštine Turopolja, aktivno djeluje realiziranjem projekata od velike društvene važnosti usmjerene ka jačanju zajednice, aktiviranju mladih i pružanju sadržaja od kulturnog i edukativnog značenja. Kroz prikaz aktivnosti KUD-a „Čiče“ iz Novog Čiča vidljiva je uloga i društveni značaj koji kulturno-umjetnička društva imaju u ruralnim područjima, te koliko svojim radom mogu utjecati na unapređenje zajednice u cjelini, pridonijeti u svakom aspektu života, a posebice u društvenom, gospodarskom i ekonomskom
Ispitivanje kvantitativnih i kvalitativnih karakteristika pšenice (Triticum spelta) na VGUK u 2015.
Svrha ovog istraživanja bilo ispitivanje kvalitiativnih i kvantitativnih karakteristika pira, te ih dodatno potkrijepiti laboratorijskim istraživanjem. Cilj je bio dobiti što veći broj parametara kako bi pobliže mogli ocjeniti karakteristike ove cijenjene kulture. Istraživanjem je dokazno kako zrno pira sadrži kvalitetna svojstva za prehranu ljudi kao što je visok postotak hranjive vrijednosti. Dobiveni rezultati ukazuju na povoljna svojstva za prehranu ljudi i hranidbu životinja
BUČIJADA U IVANIĆ-GRADU KAO PROMOTOR LOKALNIH POLJOPRIVREDNIH PROIZVOĐAČA
Rad se bavi istraživanjem „Bučijade“ u Ivanić-Gradu kao promotor poljoprivrednih proizvođača. „Bučijada“ u Ivanić-Gradu je treća najposjećenija manifestacija u Zagrebačkoj županiji. Kroz intervju proizvođača koji sudjeluju na „Bučijadi“ i podatcima iz turističke zajednice Ivanić-Grad istražen je utjecaj „Bučijade“ na promociju proizvođača, ali i na promociju grada. Na osnovi dobivenih podataka utvrdilo se da je „Bučijada“ odličan promotor proizvođača te da je svim ispitanicima povećala prodaju proizvoda. Neki proizvođači su naveli nedostatke „Bučijade“, kao što su udaljenost parkirnog mjesta za izlagače i previše štandova na jednom mjestu pa se treba poraditi na tim nedostatcima i zadovoljiti potrebe proizvođača i potrošača kako bi je manifestacija „Bučijada“ unaprijedila
UTJECAJ VREMENSKIH PRILIKA NA KOMPONENTE PRINOSA RAZLIČITIH GENOTIPOVA SOJE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2017. i 2018.
Na površinama Visokoga gospodarskog Učilišta u Križevcima, tijekom 2017. i 2018. godine provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja genetske adaptabilnosti najvažnijih domaćih genotipova soje na nepovoljne klimatske uvjete, poglavito sušu, a genotipovi soje koji najbolje podnose sušu, koristit će se kao donori gena u budućim križanjima. U istraživanju je bilo uključeno 32 genotipa soje različite duljine vegetacije, a mjerena su svojstva: visina biljke (cm), broj plodnih etaža po biljci, visina do prve plodne etaže, broj mahuna po biljci, masa zrna po biljci (g) i vlaga uzoraka (%). Tijekom istraživanja različitih genotipova soje u dvije klimatski različite godine (2017. i 2018.), s obzirom na sušna razdoblja istraživanih godina, pojedini genotipovi izdvojili su se kao oni koji su najbolje podnesli nepovoljne vremenske uvjete, odnosno sušu. Najbolji genotipovi preporučiti će se za proizvodnju, ali će ih oplemenjivači koristiti kao davatelje gena u stvaranju novih sorata otpornijih na stresne uvjete
REZULTATI PROIZVODNO-DEMONSTRACIJSKOG POKUSA RAZLIČITIH HIBRIDA KUKURUZA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2017.
Demonstracijsko-proizvodni pokusi hibrida kukuraza različitih sjemenarskih kuća provodi se niz godina na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima s ciljem da se utvrde najpovoljnije vegetacijske FAO grupe za proivodnju na području Sjeverozapadne Hrvatske. U istraživanju je zastupljeno 40 hibrida različitih FAO grupa zasijanih na jednoj parceli. Svaki hibrid posijan je u 4 reda, nakon berbe i krunjenja kukuruza mjerili su se različiti parametri (vlaga u berbi, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, prirod po ha te sklop biljaka). Temeljem prikazanog istraživanja može se zaključiti da je najveći sklop postignut uzgojem hibrida iz vegetacijske grupe FAO 300 OS 398 ( 88 000 bilj/ha). Najmanja vlaga u zrnu izmjerena je na hibridu vegetacijske grupe FAO 300 SYN ARIOSO (15.54 %). Najveću hektolitarsku masu sa 14% vlage imao je hibrid iz vegetacijske grupe FAO 400 Bc 424 (70.80 kg). Najveću masu 1 000 zrna sa vlagom 14% imao je hibrid iz vegetacijske skupine FAO 600 OS 617 (452. 77 g). Najveći prinos imao je hibrid iz vegetacijske grupe FAO 600 OS 635 (12.44 t/ha). Analize uzoraka obavljene su u laboratoriju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcim
PROLJETNI IZBOR SJEMENSKOG REPROMATERIJALA U POLJOAPOTECI MAROLT D.O.O. U 2019.
Bez sjemenskog poljoprivrednog repromaterijala nema ni poljoprivredne proizvodnje. Poznavanjem asortimana i stanja na tržištu uvelike si možemo olakšati poljoprivrednu proizvodnju. U poljoapoteci Marolt d.o.o. izbor proljetnog repromaterijala bio je raznolik i odlično se uskladio sa potrebama kupaca. Dobavljači repromaterijala sa kojima poduzeće Marolt d.o.o. posluje su: BC Institut Zagreb, Pioneer, KWS, Dekalb, Poljoprivredni institut Osijek, RWA, Sygenta, Mladen Commerce i Zki. U radu su analizirani podaci dobiveni od vlasnika i djelatnika poljoapoteke Marolt d.o.o.. Podaci se temelje na stvarnim brojkama i stvarnom stanju izbora proljetnog repromaterijala u poljoapoteci Marolt d.o.o. za 2019. godinu
SMJERNICE RAZVOJA EKO SAJMA U ČAZMI IZ PERSPEKTIVE EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA
Ekološka poljoprivreda poljoprivredna je proizvodnja koja ne koristi agrokemikalije. Osnovna načela takve proizvodnje ukazuju na pravilnu obradu tla, poštivanje plodoreda, sadnja raznih sorti, očuvanje biološke raznolikosti te sve manja ovisnost o industriji i iskorištavanju neobnovljivih izvora energije. Eko sajmovi su manifestacije koje okupljaju proizvođače eko proizvoda kako bi izravnom prodajom kupcima ponudili svoje proizvode. Održavaju se cijelu godinu diljem Hrvatske. Održavanjem ovakvih manifestacija želi se ljude upoznati s drukčijim načinom proizvodnje proizvoda koja se sve više širi u Hrvatskoj te kvalitetnijom i zdravijom hranom. Eko sajam koji se istraživao u ovom radu je relativno mlad sajam u Čazmi, koji okuplja oko 30-ak proizvođača iz cijele Hrvatske. Bogati asortiman proizvoda, dobra lokacija te razni dodatni sadržaji privlače mnoge Čazmance da posjete sajam i okuse kvalitetu eko proizvoda. Da bi se utvrdile prednosti, ali i nedostaci Eko sajma u Čazmi, provedena je anketa s 34 izlagača. Anketa je provedena putem elektroničke pošte, osobno i telefonskim kontaktom. Rezultati ankete pokazali su zadovoljstvo izlagača organizacijom sajma, lokacijom, dodatnim sadržajima koji se nude na sajmu te uključenosti različitih institucija u organizaciju sajma. Kao glavni nedostatci navode se općenito nedovoljna edukacija stanovništva o ekološkim proizvodima koja dovodi do problema prodaje proizvoda i relativno mala posjećenost sajma možebitno iz razloga što Čazma nije veliki niti poznat grad, kao npr. Pula, Čakovec, Poreč, Dubrovnik te slični gradovi u kojima se održavaju slične manifestacije. Stoga smjernice razvoja Eko sajma u Čazmi trebaju ići u smjeru poboljšanja marketinških aktivnosti kako bi se privukao veći broj posjetitelja, možda i otkupljivača. Grad Čazma ima kapacitete za održavanje analiziranog sajma, ali i stručnjake za takve aktivnosti. S obzirom da je Čazma mali grad s manje stanovnika, postoji prednost kvalitetnijeg educiranja svojih građana, nego što je slučaj u većim gradovima. Kroz rad je razvidno da su u organizaciji sajma sudjelovale razne institucije, a njihov trud je potvrđen zadovoljstvom izlagača. Iz svih tih razloga može se zaključiti kako Eko sajam u Čazmi ima mogućnost širiti se i razvijati te steći „slavu“ kao i ostali eko sajmovi u Hrvatskoj
TRADICIJSKI OBRTI KAO RURALNO-TURISTIČKE ATRAKCIJE U KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKOJ ŽUPANIJI
Tradicijski su obrti jedna od turističkih atrakcija koja čuva identitet lokalne zajednice, a samim time i privlači veliki broj posjetitelja. Njihova je glavna uloga očuvanje kulturne baštine, a pritom daju autentičnost destinaciji i kreiraju prepoznatljivu sliku destinacije. Njihova je važnost značajna i u ruralnom razvoju zato što doprinose ekonomskom jačanju manjih mjesta pa bi bilo izvrsno kada bi vlasnici obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava registrirali tradicijske obrte kao dopunsku djelatnost. U ovome su radu provedena istraživanja kojima je u cilju bilo ispitati položaj tradicijskih obrtnika u Koprivničko-križevačkoj županiji i razmotriti zadovoljstvo županijskih obrtnika, ali i ispitati koliko su građani upoznati s tradicijskim obrtnicima i sudjeluju li na županijskim turističkim manifestacijama. Također, prikazane su i osnovne smjernice za uključivanje tradicijskih obrta u županijsku turističku ponudu
COMPARISON OF THE USAGE OF THE AGRONET APPLICATION IN BJELOVARSKA-BILOGORSKA AND KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA COUNTY
Rad se bavi istraživanjem korištenja AGRONET aplikacije u Bjelovarsko-bilogorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Cilj rada je usporediti dobivene podatke u Bjelovarskobilogorskoj s istim podacima u Koprivničko-križevačkoj županiji prema istraživanju koje je provedeno 2017. godine (Horvat, 2018.). Kao osnovna metoda istraživanja koristi se anketa kojom se istražuje korištenje AGRONET aplikacije od strane poljoprivrednika, njihovo zadovoljstvo uslugama Agencije za plaćanja u poljoprivredi i zadovoljstvo agrarno-političkim mjerama. U radu se odbacuje pretpostavka da će 90% dobivenih informacija i podataka dobiveni istraživanjem biti posve identični u obje županije, jer su rezultati istraživanja pokazali odstupanja između dvije analizirane županije u 13 ispitivanih parametara, dok su rezultati istraživanja pokazali da se ispitanici u analiziranim županijama djelomično ili čak u potpunosti slažu u samo 5 ispitivana parametra. Ovim radom želi se izvršiteljima i donositeljima agrarno-političkih odluka ukazati na negativne točke prilikom korištenja AGRONET aplikacije, kako bi se eventualne nejasnoće prilikom korištenja istraživane aplikacije mogle svesti na minimum. Analizom dobivenih rezultata autorica dolazi do zaključka kako aplikaciju treba nadograditi, da bi ju trebalo poboljšati da u vrijeme podnošenja zahtjeva aplikacija „ne zašteka“. Također se predlaže da bi bilo dobro u aplikaciju unijeti točne izračune o dobivenim potporama, o napretku proizvodnje, dati mogućnost praćenja poboljšanja proizvodnje, što bi se moglo smanjiti ili povećati, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativija. Aplikacija bih tada bila korisnija i učinkovitija za sve korisnike.The paper deals with the research of the usage of the AGRONET application in the Bjelovarska-bilogorska County and the Koprivnička-križevačka County. The objective of the paper is to make a comparison of the collected data from the Bjelovarskabilogorska County with the same data from the Koprivnička-križevačka County from the study done in 2017. (Horvat, 2018.). The basic method of the research was a questionnaire that enquires the usage of the Agronet application by the agriculturists, their satisfaction with the services provided by the Agency for payment in agriculture and their satisfaction with the agropolitical measures. In the paper the hypothesis, that 90% of the information and data will be completely similar in both counties, was discard. The results of the research showed that there were deviations in 13 investigated parameters, while the same research showed that the interviewees in the analysed counties agreed partly or completely in 5 of the investigation parameters. The papers purpose is to indicate to the executives and the agro-political decision makers the negative points during the usage of the AGRONET application in order to minimize the obscurity. The author, by analysing the results of the research, concludes that the application needs to be up-graded and improved to avoid „freezings“ during the usage. The recommendation, would be also, to add the exact and accurate data about the subventions received, the progress of the production, and to give the opportunity to track the progress of the production in order to make decision what to extend and what to reduce, with the final aim to make the agriculture production more profitable. The application would be more useful and efficient for the users after the improvement