Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
SORTNA VARIJABILNOST U SADRŽAJU MINERALA U ZRNU OZIME KRUŠNE PŠENICE U 2018.
U svijetu veliki,rastući problem predstavlja nestašica hrane koja je usko vezana za siromašne zemlje trećeg svijeta; no drugi problem vezan za ljudsku prehranu javlja se u bogatim zemljama koja hrane ima čak i u izobilju. Taj problem je slaba nutritivna vrijednost hrane, pogotovo pšenice koja je jedna od najzastupljenijih i najkorištenijih namirnica u ljudskoj prehrani. Oplemenjivanjem bilja, konkretno pšenice moguće je barem reducirati taj problem. Oplemenjivanjem na nutritivna svojstva pšenice (minerale) mogu se dobiti sorte/linije koje imaju optimalniju koncentraciju traženih minerala. Na površinama Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima 2017. godine postavljen je mikropokus u kojem je bilo zasijano 50 sorata i linija pšenica. Cilj istraživanja bilo je ispitivanje i utvrđivanje koncentracija minerala (Mg, Ca, Zn, Cu, Mn i Fe) u zrnu različitih sorata i linija pšenice. Na temelju dobivenih rezultata iz provedenih analiza treba se utvrditi koje su sorte/linije bolje opskrbljene mineralima (Mg, Ca, Zn, Cu, Mn i Fe) i onda njih dalje koristiti u oplemenjivačkim programima. Analiza koncentracije minerala radila se na Atomskom apsorpcionom spektrometru (AAS Perkin Elmer), koji se nalazi u prostorijama laboratorija Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. Svaki uzorak očitavao se tri puta te se nakon toga uzimala prosječna vrijednost. Rezultati analize izražene su u mg kg-1. Instrument je visoke osjetljivosti, a rad kontrolira Softwar Syngistix AA Flame. Od 25 analiziranih sorata/ linija najveću koncentraciju magnezija (Mg) ima linija J 86, kalcija (Ca) ima linija J 77, cinka (Zn) ima sorta DIVANA, bakra (Cu) ima linija J 801-2, mangana (Mn) ima linija J 78, a željezom (Fe) najbolje je opskrbljena linija J 86. . Izdvojene su neke sorte/ linije koje imaju povećane koncentracije u više od 3 elemenata :J 86(magnezij, kalcij, mangan i željezo), VESNA (magnezij, kalcij, cink i bakar), J 85 (magnezij, kalcij, mangan i željezo), J 801-3 (magnezij, kalcij, cink i bakar), J 87 (magnezij, kalcij, mangan i željezo). Analizom podataka pokazalo se da postoje varijacije u količinama minerala u zrnu krušne pšenice različitih sorti/ linija; te se kod nekih linija i sorata utvrdila vrlo dobra opskrbljenost s 4 različita minerala
UZGOJ ROMANOVSKIH OVACA NA OPG PREPELEC BOTKOVIĆ
Romanovska ovaca nastala je u Rusiji, u dolini rijeke Volge. Smatra se najplodnijom pasminom ovaca u svijetu. Otporna je, sitnije građe i skromnih zahtjeva. Spolnu zrelost postiže vrlo rano (u dobi od 4 mjeseca starosti), a cilj je iskoristiti poliestričnost i dobiti tri janjenja u dvije godine i janjad tijekom čitave godine. Na gospodarstvu vrlo uspješno uzgajaju ženske dvizice za daljnji rasplod, a mušku janjad koriste u proizvodnji mesa (tov janjadi). Ovce se uzgajaju na ekološki prihvatljiv način, stoga se ne forsiraju proizvodne osobine, a za osiguravanje krme za hranidbu ovaca potrebne su veće površine kao i za ispašu. Ovčarstvo na gospodarstvu se zasniva na zatvorenom ciklusu vlastite proizvodnje sve potrebne hrane za ovce, uz primjenu visokih standarda dobrobiti životinja, zaštitu okoliša i očuvanje biološke raznolikosti
UREĐAJI I OPREMA ZA PRIMJENU GNOJOVKE NA OPG ĐURANEC
Kako bi se ostvarila što bolja plodnost tla i veći prinosi, potrebno je istom osigurati potrebnu količinu hranjivih tvari. Gnojidba kao i prihrana tla jedne su od vrlo važnih agrotehničkih mjera, a jedan od načina na koji se hranjive tvari tlu mogu osigurati je upotreba gnojovke, odnosno polutekućeg stajskog gnojiva bez stelje. Apliciranjem gnojovke na tlo dolazi do zatvaranja kruženja pojedinih hranjivih tvari u prirodi. Biljke koje su izrasle na tlu služe za životinjsku ishranu, kao nusprodukt životinjskog metabolizma nastaje gnojovka te se ona ponovo aplicira na tlo na kojem će se dalje uzgajati biljke. Da bi se prihrana tla izvršila pravilno i u optimalnim količinama, što je propisano „Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi“, potrebno je koristiti strojeve koji ispunjavaju sve tehničke zahtjeve. Takvi strojevi trebaju biti izvedeni i izrađeni na način da se očuvaju hranjive tvari u gnojovci, uz minimalne gubitke te da se ista može što bolje unijeti u tlo. Nažalost, kod nas takvi strojevi još uvijek nisu zastupljeni u dovoljnoj mjeri, pa je samim time i iskoristivost gnojovke manja nego u drugim zemljama EU
UZGOJ JEZERSKO-SOLČEVSKIH OVACA NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE
Jezersko-solčavska ovca je slovenska autohtona pasmina poznata i kao „Slovenka“, najviše je raširena u kontinentalnom djelu Hrvatske. Snaţne je konstitucije, ima prepoznatljiv oblik glave tzv. konveksan profil. Prosječna masa ovaca je oko 70 kg, ovnova do 100 kg. Ima kvalitetniju vunu nego pramenka. Vrlo je dobre plodnosti. Masa janjadi pri roĎenju je 4 kg. a u dobi od 4 mjeseca janjad moţe postići masu od 30 do 35 kg. Uzgaja se i u Republici Hrvatskoj, a razlog njenog uzgoja je uz otpornost i dobru prilagodbu, poliestričnost i dobra kvaliteta janjećeg mesa. Ako se kod uzgoja jezersko-solčavske ovce osiguraju optimalni uvjeti drţanja i poboljšana hranidba, ona moţe osigurati kvalitetnu janjetinu tokom cijele godine, što povećava konkurentnost proizvoĎača i osigurava bolju cijenu s obzirom na inače sezonsku ponudu janjadi u Republici Hrvatskoj. Prilikom sastavljanja primjera obroka u radu su odabrana krmiva koja se najviše koriste u hranidbi ovaca u Hrvatskoj i mogu posluţiti kao dobar primjer uzgajivačima
STANJE I PERSPEKTIVE EKOLOŠKOG UZGOJA ROGAČA (Cratonia siliqua L.) U HRVATSKOJ
Cilj ovog rada je upoznati se s biljkom rogač (Ceratonia siliqua L), prikazati aktualno stanje u ekološkom uzgoju rogača u Hrvatskoj te perspektive za njegov daljnji uzgoj u ekološkoj poljoprivredi. Materijali koji nam daju jasan uvid u proces podizanja ekološkog nasada rogača prikupljeni su metodom istraživačkog razgovora s vlasnikom prve ovakve plantaže u Hrvatskoj. Drugi dio ovog rada obuhvaća preradu rogača, opisuje korake od branja plodova rogača pa sve do prerade u brašno rogača te nam daje jasan uvid u proces dobivanja gotovog proizvoda. U radu je također opisana i problematika zanemarivanja rogača kao kulture za uzgoj te su istaknuti glavni razlozi zbog kojih se rogač, unatoč tome što nije zahtjevna kultura za uzgoj te ima veliku iskoristivost i široku namjenu, našao kao potpuno zapostavljen te pomalo zaboravljen, ali i dalje vrlo važan u ekosistemu južne Dalmacije i otočja
RAZROJAVANJE PČELA NA PČELINJAKU OPG-A JAIĆ
Značaj rojidbenog nagona je veliki kako na život pčele tako i na aktivnosti pčelara. Pčelama omogućuje daljnje razmnožavanje, a pčelaru znači moguće gubitke pčela i pčelinjih proizvoda. Stoga su pčelari razvili razne načine prvenstveno kao bi spriječili rojenje kao takvo, a ti načini mogu i ne moraju biti uspješni. Ipak od sprječavanja efikasnije se pokazalo umjetno razrojavanje čime pčelar može proširiti svoju proizvodnju bez prevelikih troškova i još zadržava pčele na pčelinjaku. Na OPG-u Jaić razrojavanje pčela obavlja se jednostavnim načinom i to pravljenjem nukleusa od košnica koje su prenatrpane. Te nukleuse zatim prihranjuje mjesec dana dok ne ojačaju. Osim što provodi umjetno razrojavanje, on i sprječava roidbeni nagon tijekom sezone, uništavanjem matičnjaka. Kombinacijom tih dvaju načina, osigurava zadržavanje pčela na svom pčelinjaku
REGULIRANJE MIKROKLIMATSKIH UVJETA U PROIZVODNJI JAGODA U PLASTENIKU TVRTKE JAGODAN - HB D.O.O.
Jagoda se, kao voće visoke nutritivne kvalitete, sve više traži na tržištu i u vrijeme kad nije dostupna iz uzgoja na otvorenom. Uzgojem u zaštićenim prostorima moguće je postići povoljnije mikroklimatske uvjete nego na otvorenom što ovisi o tipu zaštićenog prostora i njegovoj opremljenosti. U radu je opisana oprema i način reguliranja mikroklimatskih uvjeta u hidroponskoj proizvodnji jagoda u plasteniku pokraj Velike Gorice. Plastenik je veličine 6 000 m2, prekriven dvostrukom polietilenskom folijom, ima pet lađa, automatsko krovno i bočno prozračivanje, i sustav za grijanje toplom vodom. Sadnja jagoda provedena je krajem listopada u vreće volumena 20 l (punjene mješavinom bijelog treseta i perlita). U svaku vreću posađeno je po deset sadnica, ukupno 60.000 sadnica jagoda (sorte Albion i San Andreas). Kontrolom i upravljanjem mikroklimom zaštićenog prostora kao i sastavom hranjive otopine vegetacijski su čimbenici održavani što bliže optimalnim za rast i razvoj. Korištenje vode i hranjiva u hidroponskom je uzgoju efikasnije pa su i postignuti prinosi veći kao rezultat ubrzanog rasta i ranijeg početka berbe. Uzgojem sorata jagoda neutralnih na dužinu dana omogućena je berba plodova od kraja travnja pa sve do listopada, a ostvareni prinos iznosi oko 50 t/ha
TOV PILIĆA NA OPG MARIO SAJKO-JALŽABET
Cilj ovog rada bio je opisati tehnologiju proizvodnje pilećeg mesa na OPG Sajko
Mario u Jalžabetu. Gospodarstvo se prostire na površini od 1,5 ha na kojoj se nalaze se 2
peradnjaka kapaciteta 20 000 pilića. Tvrtka Valipile d.o.o. osigurava gospodarstvu
jednodnevne piliće i hranu za cijeli tov. Hibridi koji su se koristili u tovu za vrijeme ovog
istraživanja bili su Cobb i Ross. Tov pilića trajao je 43 dana. Istraživanje je provedeno na
ukupno 40 000 pilića. Jednodnevni pilići koji su ušli u tov bili su prosječne mase od 50 g.
Mortalitet pilića iznosio je 4% (ukupno 800 pilića). Završna tjelesna masa iznosila je u
prosjeku 2,5 kg po piletu.
Sva oprema na farmi marke je Big Dutchman (sustav za hranidbu, napajanje, ventilaciju i
osvjetljenje) osim sustava za grijanje. U hranidbi pilića korištene se krmne smjese: starter,
grower i finišer, a hrana je pilićima bila stalno dostupna (ad libitum). Konverzija hrane
iznosila je 1,60 kg po kg prirasta.
Drugi dio ovog rada nadovezuje se na tehnologiju tova peradi. U ovom dijelu opisan
je tijek klanja, obrade i rasijecanja pilića koje se odvija u klaonici Jančec d.o.o. Navedena
tvrtka nalazi se u Međimurskoj županiji i bavi se proizvodnjom, klanjem i prodajom mesa
peradi. Klaonica je veličine 200 m2 i kapaciteta 1 500 komada pilića u smjeni (8h). Radni
tjedan traje 4-5 dana, ovisno o potrebama tržišta. Svaki proces od klanja do rasijecanja
detaljno je opisan i popraćen sa slikama. Nakon obrade (cijeli ili u dijelovima) pilići se
razvoze na prodajna mjesta
UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA NA PRIMJERU PODUZEĆA DUKAT D.D.
Glavni cilj završnog rada bio je istražiti na koji se način upravlja ljudskim resursima u poduzeću Dukat d.d.. Istraživanje se temelji na informacijama prikupljenih od ovlaštenih osoba u poduzeću, te informacijama prikupljenih iz literature i interne dokumentacije Dukata d.d. Istraživanje je potvrdilo da se kvalitetnim poslovanjem i upravljanjem ljudskim resursima u poduzeću Dukat d.d. postiže dobrobit za zaposlenike poduzeća, kao i za samo poduzeće. Utvrđeno je da zaposlenici koji su pohađali neke od mnogobrojnih edukacijskih programa puno lakše pristupaju poslu i sa manje nesigurnosti od ostalih. U teorijskom dijelu rada prikazano je općenito znanje o ljudskim resursima, menadžmentu i motivaciji. Ukratko je opisana povijest samog poduzeća i čime se Dukat d.d. zapravo bavi, i zašto slovi za jednu od vodećih poduzeća u Hrvatskoj i šire. Prikazano je kako Dukat d.d. provodi društveno odgovorno poslovanje, vodi brigu o zaposlenicima, ali i široj društvenoj zajednici
GOSPODARSKO VREDNOVANJE KLONSKIH KANDIDATA KLEŠČECA K5, K13, K17, K21, K23, K30, K39, K51, K57, K68
Proizvodnjom 537 loznih cijepova baznog sadnog materijala, tj. 20 zdravih klonskih kandidata sorte vinove loze Kleščec u Institut für Rebenzüchtung, Hochschule Geisenheim University, stvoreni su uvjeti za podizanje baznog rasadnika plemki ove sorte te je 2015. godine na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima podignut rasadnik plemki sorte Kleščec. Podizanjem rasadnika stvoreni su osnovni preduvjeti za širenje i proučavanje ove sorte. S-SAP metodom potvrđena je sortna varijabilnost, a samim time i opravdanost provođenja klonske selekcije sorte. Deset klonskih kandidata (K5, K13, K17, K21, K23, K30, K39, K51, K57, K68) prvi put je tijekom 2016. godine analizirano i bonificirano. Ampelometrijska i ampelografska istraživanja, prikaz fenofaza, mehanička analiza grozda i bobice navedenih 10 klonskih kandidata provedena su u ovom završnom radu, a kemijski su analizirani parametri: koncentracija šećera i ukupnih kiselina, pH i ukupni fenoli