Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
INTERAKCIJA GENOTIPOVA SOJE I OKOLIŠA U 2018. NA LOKACIJAMA KRIŽEVCI I GOLA
No full textNa površinama Visokoga gospodarskog Učilišta u Kriţevcima i Goli provodila su se laboratorijska i poljska istraţivanjima kojim su se utvrdili genotipovi soje koji su tolerantiniji na nepovoljne vremenske prilike radi same identifikacije superiorne germplazme koja nam je potrebna radi oplemnjivanja novih sorti soje koje su se prilagoĎene stresnim uvjetima. U istraţivanju je bilo uključeno 32 genotipa soje različite duljine vegetacije, a mjerena su svojstva: vlaga uzoraka (%) ,visina biljke (cm), masa biljke (g), masa zrna po biljci (g) , ukupna masa zrna, visina do prve plodne etaţe, ukupan broj plodnih etaţa po biljci, broj mahuna po biljci, broj plodnih etaţa po biljci i broj etaţa po glavnoj stabljici.Laboratory and field investigations were conducted on the surfaces of the Higher Economic College in Kriţevci and Goli to identify soybean genotypes that are more tolerant of unfavourable weather conditions in order to identify the superior germplasm that we need to breed new soybean strains that have been adapted to stress conditions. The study included 32 soybean genotypes of different vegetation lengths and measured the following characteristics: moisture of the specimen (%), plant height (cm), plant mass (g), grain weight per plant (g), total grain weight, height to first fertile floors, total number of fertile floors per plant, number of pods per plant, number of fertile floors per plant and number of floors per main stem
RAZVOJ NOVIH PROIZVODA KROZ MUĐUFUNKCIONALNU SURADNJU ODJELA MARKETINGA I NABAVE U PREHRAMBENOJ INDUSTRIJI
No full textŠto je to novi proizvod te koje su glavne faze procesa samog razvoja? Kakva je to među
odjelna suradnja u razvoju novih proizvoda? Kakva je suradnja između marketinga i nabave, te
na koje probleme nailaze? Kako razvoj novog proizvoda izgleda u praksi? Ovo su neka od
pitanja na koja se pokušalo odgovoriti u ovom radu.
Uspjeh razvoja novih proizvoda zahtijeva puno znanja i iskustva, a zbog mogućnosti rizika
neuspjeha u implementaciji novih proizvoda, važno je znati zašto je razvoj važan za
prehrambene kompanije. Stoga će u završnom radu će biti opisan primjer tvrtke Podravka d.d.
kao jedne od najvećih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj, koja se ravnopravno natječe s
ostalim vodećim kompanijama diljem svijeta. Zaposlenici Podravke d.d. podijeliti će vlastita
znanja, iskustva te niz primjera dobre prakse, ali i rizika s kojima se suočavaju prilikom razvoja
novih proizvoda
UTJECAJ RAZLIČITIH METODA ISPITIVANJA NA KLIJAVOST SJEMENA POVRTNIH KULTURA
No full textU Republici Hrvatskoj gotovo se sve sjeme povrća uvozi, a klijavost se kontrolira u laboratorijima za ispitivanje kvalitete sjemena. Kontrola klijavosti provodi se samo na sjemenu koje se uvozi u rinfuzi i prepakirava u Hrvatskoj dok se kod sjemena koje se uvozi upakirano u mala pakiranja klijavost ne kontrolira.
Laboratoriji za ispitivanje sjemena provode analize prema Pravilniku o metodama uzorkovanja i ispitivanje sjemena (NN 99/08). Za svaku biljnu vrstu pravilnik propisuje nekoliko metoda ispitivanja energije klijanja i klijavosti. Prema Pravilniku o stavljanju sjemena na tržište sjemena povrća (NN 129/07, 78/10, 43/13, 29/14, 36/15, 84/16)) propisane su minimalne klijavosti koje sjeme mora zadovoljiti kako bi moglo biti stavljeno na tržište.
Cilj rada je bio dokazati razlike u rezultatima klijavosti povrtnih kultura s obzirom na korištenu metodu ispitivanja. Istraživanje je bilo provedeno na sedam povrtnih vrsta: rajčica (Solanum lycopersicum) Saint Pierre, šparoga (Asparagus officinalis) DˋArgenteuil, patlidžan (Solanum melongena) Dugački ljubičasti, krastavac (Cucumis sativus) Levina F1, rotkva (Raphanus sativus) bijela Daikon, tikva (Cucurbita pepo) bijela i grašak (Pisum sativum) Čudo kelvedona .
Istraživanje je provedeno u laboratoriju Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima. U ispitivanju klijavosti sjemena korištena je metoda na filtar-papiru, između filtar-papira i u pijesku. Neovisno o korištenoj metodi ispitivanja klijavosti sjemena podloga se vlažila destiliranom vodom, osim kod vrste rajčice Saint Pierre gdje je podloga vlažena 0,2% -tnom otopinom KNO3.
Od svih sedam povrtnih vrsta na kojima je bilo provedeno istraživanje najveće razlike u klijavosti sjemena između korištenih metoda zabilježene su na tikvi bijeloj, šparogi DˋAgrenteuil i grašku Čudo kelvedona.
U ispitivanju klijavosti sjemena važna je metoda ispitivanja koja se obavezno navodi u izvješću o kvaliteti sjemena
USPOREDBA KVALITATIVNIH I KVANTITATIVNIH SVOJSTAVA LINIJA HIBRIDA OZIMOG JEČMA U 2019. NA AGRONOMSKOM SVEUČILIŠTU MENDEL
No full textLinije i hibridi ispitani su na sveučilištu Mendel u Brnu. Mikropokus se sastojao od osam linija i hibrida ozimog ječma. Cilj mikropokusa je bio usporediti kvantitativna i kvalitativna svojstva ozimog ječma, te na temelju provedenih analiza utvrditi koje su linije ili hibridi većeg i stabilnijeg prinosa, i s visokim sadržajem bjelančevina u zrnu, kako bi se mogle dalje koristiti u oplemenjivačkim programima i komercijalnom uzgoju. Prinos t/ha izračunat je na osnovi mase zrna pokusa i postotka vlage zrna. Kod prinosa linija i hibrida ozimog ječma, najviši prinos je zabilježen kod hibrida Hybrid 1, a najniži kod linije Linija 1. Postotak bjelančevina linija i hibrida najviši je bio kod hibrida Hybrid 4, a najniži kod linije KWS Meridian. Kod linija i hibrida u oplemenjivačkom programu s oba bolja svojstva, uspješno bi se mogle/i primjeniti: Linija 2, Hybrid 2 i Hybrid 3
STROJEVI I OPREMA NA FARMI ZA TOV PIIĆA POLJOPRIVREDNO PERADARSKOG OBRTA "GEJA"
No full textCilj ovog rada je bio istražiti tehnologiju i uvjete tova pilića, te strojeve i opremu potrebnu u tovu pilića na peradarskoj farmi. Istraživanje je provedeno na farmi OBRT „GEJA“. Osnovni predmet istraživanja su strojevi i oprema za tov pilića na farmi. Obrađena je i analizirana tehnologija tova i oprema peradarske farme, sve tehnološke operacije jednog turnusa tova pilića, svi potrebni strojevi i uređaji, te sva potrebna oprema i njena funkcija, od prijema jednodnevnih pilića i njihovog smještaja, hranidbe i napajanja, zdravstvene zaštite, utovara i isporuke, do pripreme objekta za novi turnus.
Svi dobiveni podaci i vlastita istraživanja su analizirani i prikazani u ovome radu. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da je uzgoj pilića vrlo zahtjevan, ali i isplativ posao
REZULTATI DEMONSTRACIJAKOG POKUSA RAZLIČITIH HIBRIDA KUKURUZA NA OBITELJSKOM POLJOPRIVREDNOM GOSPODARSTVU ZADRAVEC KREŠO U 2019.
No full textObiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Zadravec Krešo već dugi niz godina sije demonstracijsko-proizvodne pokuse različitih hibrida kukuruza najpovoljnijih za proizvodnju u podneblju Sjeverozapadne Hrvatske. U ovom završnom radu obrađeni su demonstracijski pokusi 11 hibrida kukuruza iz više sjemenarskih kuća. Predkultura je bio DTS. Obrada tla bila je obavljena u optimalno vrijeme. Sjetva je bila obavljena 20.travnja 2019. Tretiranje protiv korova provedeno je sa Adengom prije nicanja i Principal Plus 66,5 WG u fazi 5-6 lista. Prihrana zajedno sa kultivacijom provedena je u 1 navrat sa 120 kg/ha KAN-a. Nakon berbe kukuruza obavljena je analiza kukuruza: vlaga kukuruza, masa 1000 sjemenki, hektolitarska masa i prinos. Godina 2019. je bila izrazito pogodna za razvoj kukuruza i ostvarivanje izvanrednih rezultata
TOV JUNADI NA FARMI "TREMA" TSH ČAKOVEC D.D.
No full textTov junadi predstavlja osnovu proizvodnje junećeg, odnosno goveđeg mesa. Povećanje opsega proizvodnje današnjih proizvođača, napretka hranidbe i genetike, iskorištavanje hrane biljnog podrijetla i njezine pretvorbe u hranjive tvari potrebne čovjeku, govedarstvu daju veliku vrijednost i stavljaju u vrh proizvodnje. Danas tržište stavlja veliki naglasak na kvalitetu mesa te uglavnom traži junetinu s manjim udjelom masnog tkiva i što većim udjelom mišićnog tkiva. Kako bi se takovo meso proizvelo veliki naglasak se stavlja na odgovarajuću hranidbu tovne junadi. Materijali za izradu ovog završnog rada prikupljeni su na farmi junadi Trema Tvornice stočne hrane Čakovec d.d.. Završni rad je izrađen koristeći se metodama intervjua sa voditeljem stručne prakse i zapažanjima tijekom prakse. Predmet istraživanja bio je utvrditi opće stanje na gospodarstvu i detaljnije procijeniti strukture obroka za tovnu junad. Farma je kapaciteta 1650 grla tovne junadi, a trenutno se na njoj nalazi 1500 grla. Na farmi se tovi muška junad simentalske pasmine i ženska junad belgijsko plave pasmine. Prosječni dnevni prirasti za žensku junad iznosi su 950 g, dok su se prosječni dnevni prirasti muške junadi kretali od 1100 – 1200 g. Ženska junad se tovi do prosječne starosti 14 mjeseci i prosječne žive mase od 520 kg, dok se muška junad tovi do prosječne starosti od 16 mjeseci i prosječne žive mase od 620 – 650 kg. Koncentracija ME u obrocima se kretala od 11,33 MJ/kg ST do 11,69 MJ/kg ST i u prosjeku je iznosila 11,52 MJ/kg ST, dok se je koncentracija iSP kretala od 156,31 g/kg ST do 160,23 g/kg ST i u prosjeku je iznosila visokih 157,97 g/kg ST. Odnosi iSP-a i ME u prosjeku su iznosili 13,70 g iSP/MJ ME i kretali su se u rasponu od 13,37 do 14,14 g iSP/MJ. Koncentracija SV u obroku se kretala od 12,88 do 14,17% od ST i u prosjeku je iznosila 13,51% SV od ST. Prosječna konzumacija hrane u navednom obroku je iznosila 7,61 kg ST po grlu dnevno, a kretala se od 6,35 do 8,93. Tijekom tova zajedno s povećanjem žive mase povećavala se konzumacija ST po obroku, kao i koncentracija energije, dok je koncentracija iSP blago padala. Kod svih analiziranih obroka utvrđena je nešto veća koncentracija iSP/kg ST. Međutim, sveukupno gledajući može se zaključiti kako se na farmi Treme d.d. pridaje velika pažnja svim segmetima proizvodnje tovne junadi kako bi se u konačnici proizvela visoko kvalitetna junad uz što je moguće niže troškove proizvodnje
ANALYSIS OF MEASURE "PRODUCTIVE INVESTMENTS IN AQUACULTURE"
No full textZa razvoj hrvatskog ribarstva i akvakulture u Državnom proračunu RH osigurana su financijska sredstva za provedbu strukturne podrške ribarstvu kroz koju se vrši sufinanciranje različitih projekata u ribarstvu. Kao punopravna članica Europske unije RH ostvaruje pravo na korištenje potpore iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), financijskog instrumenta Europske unije za pomoć u ostvarivanju ciljeva iz Zajedničke ribarstvene politike (ZRP) za programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine. Mjera „Produktivna ulaganja u akvakulturu“ ima za cilj jačanje konkurentnosti i održivosti poduzeća, zaštitu i obnovu vodne bioraznolikosti te promociju resursno učinkovite akvakulture. U Hrvatskoj su provedena tri natječaja vezana uz tu mjeru i to 2016., 2017. i 2018. godine.
Cilj rada je istražiti provedbu mjere „Produktivna ulaganja u akvakulturu“ u Republici Hrvatskoj, odnosno istražiti broj prijavitelja po županijama, svrhu ulaganja te istražiti razliku između prijavljenih i odobrenih projekata te najčešće razloge odbijanja prijavljenih projekata.
Iz rezultata istraživanja može se zaključiti da po broju prijavljenih korisnika najveći broj zahtjeva za analiziranu mjeru dolazi iz jadranske regije. Većina zahtjeva kroz tri natječaja je odobrena, a razlozi neodobravanja zahtjeva su: nedostavljanje dokumentacije u propisanom roku koji je javno objavljen, neposjedovanje povlastice, financijska neodrživost projekta te nepotpuni zahtjev za potporu. Najčešći razlozi za prijavljivanje na mjeru "Produktivna ulaganja u akvakulturu" su ulaganja u različitu jednostavnu opremu (mreže, kavezi, pontoni, bove i dr.), za rekonstrukciju/izgradnju postojećih i novih uzgajališta/mrjestilišta, kupnju specijaliziranih vozila s hladnjačom koja su neophodna za dostavljanje robe i do krajnjih kupaca te u opremu potrebnu za rad skladišnih prostora (hladnjače, radni strojevi itd.).
Najveći problem nalazi se u slatkovodnom ribarstvu koji ostvaruje značajan pad usprkos postojećim mjerama potpore. Politiku slatkovodnog ribarstva potrebno je usmjeriti na osiguranje potpore za razvojne projekte za preradu i plasman ribe na tržište, financijski rasteretiti ribarstvo i akvakulturu različitim naknadama za vodu, riješiti pitanja poljoprivrednog zemljišta, osigurati sljedivost, izvornost i bioraznolikost.For the development of Croatian fisheries and aquaculture, the State Budget of the Republic of Croatia has provided financial resources for the implementation of structural support to fisheries through which various projects in fisheries are co-financed. As a full member state of the European Union, the Republic of Croatia is entitled to have support from the European Maritime and Fisheries Fund (EAFRD), the European Union's financial instrument to help achieve the objectives of the Common Fisheries Policy (CFP) for the 2014-2020 programming period. The measure "Productive investments in aquaculture" aims to strengthen the competitiveness and sustainability of enterprises, protection and restoration of aquatic biodiversity and the promotion of resource-efficient aquaculture. In Croatia, three tenders related to this measure were conducted, in 2016, 2017 and 2018.
The aim of this research is to investigate the implementation of the measure "Productive investments in aquaculture" in the Republic of Croatia, i.e. to investigate the number of applicants by counties, the purpose of investments and to investigate the difference between applied and approved projects and the most common reasons for rejection.
From the results of the research it can be concluded that according to the number of registered users, the largest number of claims for support for the analyzed measure comes from the Adriatic region. Most of the claims through the three tenders were approved and for those that were not approved the reasons were: not submitting the documentation within the publicly announced deadline, lack of benefits, financial unsustainability of the project and incomplete claim for support.
The most common reasons for applying for the measure "Productive investments in aquaculture" are investments in various "simple" equipment (nets, cages, pontoons, buoys, etc.) and also for the reconstruction / construction of existing and new farms / hatcheries, the purchase of specialized vehicles with refrigerators that are necessary for the delivery of goods to customers and in the equipment needed for the operation of storage facilities (refrigerators, work machines, etc.).
The biggest problems are in freshwater fisheries which has a significant decline regardless of support measures. Freshwater fisheries policy should be focused on providing support for development projects for processing and placing fish on the market, financially relieve fisheries and aquaculture from various water charges, solving agricultural land issues, ensure traceability, originality, biodiversity
AGROEKOLOŠKI UVJETI I AGROTEHNIKA RATARSKIH KULTURA NA OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA U OPĆINI KRIŽ U 2020. GODINI
No full textTema ovog završnog rada je agroekološki uvjeti i agrotehnika ratarskih kultura. Rad se odnosi na 20 anketiranih poljoprivrednih gospodarstva koja se nalaze u Općini Križ. Od svih ispitanih gospodarstva šest je orijentirano na ratarstvo, a sva preostala su kombinirana gospodarstva. Uvjeti za uzgoj žitarica i uljarica na ovim područjima su vrlo dobri. Prevladava umjereno topla, vlažna klima, koja je vrlo povoljna za žitarice.
Ispitana gospodarstva su jako dobro opremljena svom potrebnom mehanizacijom, te se tla obrađuju vrlo brzo i kvalitetno. Osnovna obrada zastupljena je uz pomoć pluga i podrivača, a dopunska sa tanjuračama, drljačom i rotodrljačama. Kod gnojidbe najviše se u 2020. godini potrošilo NPK 15 - 15 - 15 ukupno 12.250 kg, potom KAN ukupno 10.725kg , NPK 7 - 20 - 30 ukupno 9.250 kg i UREA ukupno 8.852 kg
PRIMJENA MARKETINGA HRANE NA PRIMJERU PIVARSKE INDUSTRIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ
No full textPivarska industrija iznimno je atraktivna industrija iako se susreće s problemima kao što su
taj da je pivo i dalje u društvu prihvaćeno kao isključivo muško piće, da je veliki broj
supstituta, da hrvatsko stanovništvo sve više stari, a ta populacija nije prvenstveno ciljna
skupina proizvođača piva i sl. Također, s obzirom na veliku konkurenciju, proizvođači piva
moraju velika sredstva ulagati u marketinške aktivnosti kako bi uspjeli zadržati svoj dio
tržišnog kolača. Brojni su suvremeni trendovi obilježili marketing industrije piva kao što su
turistički obilasci pivovara, povezivanje hrane i piva, lansiranje na tržište piva različitih
okusa i intenziteta, brojni pivski festivali, korištenje poznatih osoba kao brend ambasadora
piva i dr. Vodeći proizvođači piva u Hrvatskoj (Zagrebačka pivovara, Carlsberg Croatia i
Heineken Hrvatska) imaju vrlo aktivne i moderne marketinške kampanje te u promociju
ulažu velika sredstva. Može se reći kako u velikoj mjeri ne zaostaju za vodećim svjetskim
kampanjama, a u vidu promocije dosta koriste i društvene mreže, poznate osobe kao brend
ambasadore, sponzorstva, plasiraju na tržište različite okuse piva različitog intenziteta te
time dopiru do široke ciljne javnosti