Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PROIZVODNJA ODABRANIH VRSTA POKRIVAČA TLA U TVRTKI "CVJETIĆ" D.O.O. STUBIČKI STRMEC
No full textPokrivači tla su vrste koje svojim gustim habitusom prekrivaju tlo. Mnoge trajnice su odlični pokrivači tla, a često ih susrećemo na teško dostupnim mjestima poput kosina i obronaka, na kojima osim estetske imaju i funkcionalnu ulogu. Pokrivače koristimo i kao obrube oko gredica te u kamenjarima gdje čine skladnu cjelinu s kamenom, a mogu se kombinirati i s ljetnicama u ukrasnim uzgojnim posudama. Cilj ovog rada je istražiti proizvodnju žednjaka (Sedum spp.), čuvarkuće (Sempervivum tectorum) i pustinjske ruže (Delosperma sp.) u tvrtki ''Cvjetić d.o.o. u Stubičkom Strmcu. Za proizvodnju žednjaka i pustinjske ruže nabavljene su presadnice, dok su čuvarkuće iz vlastite proizvodnje. Sam uzgoj ovih vrsta vrlo je jednostavan jer ne zahtijevaju puno njege, otporne su na nedostatak vode, bolesti i štetnike. Prodaja se vršila u samom plasteniku, u cvjećarnama i po tržnicama, a korištene i u oblikovanju cvjetnih površina u samom gradu, te u vrtićima i školama. Najviše se prodavala pustinjska ruža (Delosperma sp.) zbog dugotrajne cvatnje i cvjetova različite boje
ISKUSTVA POLJOPRIVREDNIKA U PROIZVODNJI I ZAŠTITI ULJANE REPICE
No full textUljana repica osnovna je sirovina za proizvodnju hrane za ljude i životinje. Bogata proteinima, predstavlja visokohranjivo krmivo. Također, visoko je vrijedna pčelinja paša. Koristi se i u kemijskoj industriji u proizvodnji ulja i maziva. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kakva iskustva imaju poljoprivredni proizvođači u proizvodnji uljane repice te kako provode mjere zaštite od štetnih organizama i sa kojim se problemima pritom susreću. Najveći broj ispitanika uljanu repicu uzgaja od 1 do 10 godina. Svi ispitanici primjenjuju širok plodored i koriste kulture poput tikve golice ili kamilice. Najveći broj ispitanika na svom gospodarstvu ima prinos uljane repice od 3 do 4 t/ha, a najveće probleme susreću u segmentu zaštite od štetnika. Većina ispitanika koristiti će alternativne metode kada im više neće biti dostupna zaštitna sredstva, ali unatoč tome nastaviti će uzgajati uljanu repicu
TEHNOLOGIJA UZGOJA BOROVNICA I VALORIZACIJA SORTI HANNAS CHOICE, DUKE I DRAPER U TVRTCI DARBLU, D.O.O.
No full textBorovnica je voće koje je izrazito traženo na svjetskom tržištu. Hrvatska ima većinu uvjeta koji su potrebni za uspješan uzgoj, te su ju proizvođači prepoznali kao isplativu kulturu. Pokusom tijekom vegetacijske 2017. godine, u tvrtki Dar blue d.o.o., utvrđeno je da su sve tri ispitivane sorte borovnica (Hannah's Choice, Duke i Draper) u hidroponskom uzgoju postigle izvrsnu kakvoću i prosjek veličine ploda prve klase. Iz provedenih kemijskih analiza zaključeno je da rana sorta Hannah's Choice ima najmanju ukupnu kiselost i najniži pH ploda, dok su vrijednosti više kod kasnijih sorti Duke i Draper. Ranija sorta Hannah's Choice postigla je najvišu koncentraciju šećera i topljive suhe tvari. Kasnije sorte imaju veću ukupnu kiselost i viši nivo ukupnih fenola od ranijih sorti, oni se povećavaju tijekom faze dozrijevanja, prezrijavanjem opadaju
STROJEVI I OPREMA NA FARMI TOVNIH PILIĆA NA OPG TATAROVIĆ
No full textCilj ovog završnog rada je istražiti strojeve i opremu potrebnu u tovu pilića na peradarskoj farmi, a ujedno istražiti i tehnologiju i uvjete tova pilića. Istraživanje je provedeno na OPG Tatarović iz Dautana, Nova Rača. Istražena je tehnologija tova pilića i strojevi i oprema peradarske farme, sve tehnološke operacije jednog turnusa tova pilića i za to potrebni strojevi i uređaji, te sva potrebna oprema i njena funkcija, od prijema jednodnevnih pilića i njihovog smještaja, hranidbe i napajanja, zdravstvene zaštite, utovara i isporuke, do pripreme objekta za novi turnus.
Oprema u peradnjaku je prilagođena podnom načinu držanja životinja, objekt je kapaciteta 2 500 pilića u kojem se uzgaja linijski hiibrid Cobb 700. Sustav za hranidbu je s ručnim punjenjem okruglih visećih hranilica, pojilice su viseće s nipple sustavom, a ventilacija objekta osigurana je instaliranjem tri krovna ventilatora. Za grijanje objekta instalirana su 2 plinska grijača, a sustav za hlađenje radi na principu stvaranja “magle”.
Gospodarstvo također posjeduje strojeve koji uvelike radnicima olakšavaju sam utovar pilića kao i čišćenje i objekta. Na gospodarstvu koriste tri traktora, IMT 539, Zetor 6245 i Torpedo TD 7506A s prednjim utovarivačem. Svi dobiveni podaci i vlastita istraživanja su analizirani i prikazani u ovome radu. Na temelju prikazanih rezultata može se zaključiti da je uzgoj pilića vrlo zahtjevan posao koji iziskuje pridržavanje svih standarda uzgoja i opsega proizvodnje te pravilno korištenje suvremenih strojeva i oprema za tov pilića
RAZLOZI NEPRIJAVLJIVANJA MLADIH POLJOPRIVREDNIKA NA NATJEČAJ "POTPORA MLADIM POLJOPRIVREDNICIMA"
No full textŽivimo u 21. stoljeću gdje se poljoprivreda kao jedna od glavnih ljudskih djelatnosti sve manje cijeni, što dovodi do pada broja aktivnih poljoprivrednika, a naročito mladih poljoprivrednika koji imaju veliku ulogu u generacijskoj obnovi poljoprivrede. Programom ruralnog razvoja želi se povećati konkurentnost hrvatske poljoprivrede, šumarstva i prerađivačke industrije, ali i unaprijediti životni i radni uvjeti u ruralnim područjima uopće. Stoga je cilj ovog rada bilo utvrditi zašto se mladi ne prijavljuju na natječaje i ne iskorištavaju iznimno dobre prilike za razvoj svojih ideja i gospodarstava. U tu svrhu provedena je anketa na 183 ispitanika, odnosno na mladim poljoprivrednicima na području sjeverozapadne Hrvatske.
Rezultati istraživanja pokazali su da se manje od četvrtine ispitanika do sada prijavilo na neki od natječaja iz fondova EU ili nacionalnih fondova usmjerenih na poljoprivredu i ruralni razvoj. Kao glavni razlog neprijavljivanja na Operaciju 6.1.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima“ naveli su prekompliciranu administraciju, nedovoljno znanje o izradi poslovnog plana te strah od neuspjeha. Stoga ističu nužnost edukacija, nemogućnost prijave na natječaj samo ako imaju dobru volju ili su uporni, naglašavaju da im je za to potrebno srednje ili akademsko obrazovanje uz radno iskustvo.
Nameću se sljedeća rješenja: pojednostavljenje procedure prijave na projekte online, dobro informiranje poljoprivrednika, konkretne edukacije u informatičkim radionicama o cjelokupnom procesu od otvaranja do zatvaranja natječaja. Predlaže se osnivanje županijskih «odjela» koji bi se bavili isključivo pitanjima i problemima prijava na poljoprivredne natječaje te davanje prednost mladima kod kupnje zemljišta kako bi mogli ostvariti i u budućnosti povećavati ekonomsku veličinu, što im povećava mogućnosti za prijavu na druge projekte
PROMIDŽBA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE U REPUBLICI HRVATSKOJ
No full textEkološka poljoprivreda poznata pod nazivom organska ili živa poljoprivreda, poseban je sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi, pa tako o sve većem interesu za ovu poljoprivredu svjedoče brojni nazivi koji je prisutan u suvremeno doba, te se slično očekuje da će tako biti i u budućnosti. Danas je konvencionalna poljoprivreda opasna prijetnja za okoliš i samog čovjeka. Ona šteti okolišu i kvaliteti života općenito čestim korištenja mineralnih gnojiva, pesticida, herbicida, fungicida, veterinarskih preparata, strojeva i ostaloga. Može se doći do zaključka da je štetan utjecaj konvencionalne poljoprivrede za okoliš raznovrstan, a izražava se kroz smanjenje plodnosti tla, onečišćenje voda, tla i zraka, smanjenu bioraznolikosti i sl. Promidžbu u Republici Hrvatskoj možemo vidjeti i usporediti sa razvojem ekološke poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. U posljednje vrijeme, raste interes većeg broja ljudi za ekološkom poljoprivredom u Republici Hrvatskoj. To se može utvrditi interesom za proizvodima ekološke poljoprivrede i proizvodnje. Cilj rada je temeljem primarnog istraživanja provedenog putem anketnog upitnika utvrditi percepcije i stavove potrošača o tome koliko su upoznati sa ekološkom poljoprivredom. Prema podacima iz anketnog upitnika došlo se do spoznaje da su svi ispitanici čuli za pojam ekološka poljoprivreda. Dobiveni rezultati nam ukazuju da je najviše onih ispitanika koji razlikuju ekološku poljoprivredu od konvencionalne a najmanje onih koji to ne razlikuju. Također je vidljivo da se ekološka poljoprivreda do sada promovirala na sajmovima, putem reklama na televiziji i Interneta. Najviše ispitanika potvrdilo je kako se ekološka poljoprivreda najčešće promovira putem Interneta. Ovaj podatak ukazuje na dobru promidžbu ekološke poljoprivrede jer danas je Internet najatraktivniji medij te se Internetom danas koristi većina ljudi osobito mlađa populacija. Ispitanici bi poboljšali promidžbu ekološke poljoprivrede tako što bi češće išli na sajmove i neke eko tržnice, poboljšali bi promociju tako što bi lijepili velike plakate po gradovima, reklamirali bi ih na društvenim mrežama poput Facebooka, Instagrama, Twittera i slično. Također bi ekološke proizvode prodavali na vlastitom kućnom pragu, dali bi oglas na radio i neke atraktivne novine. Prema pozitivnim podacima može se zaključiti da bi trebalo kreirati promidžbenu kampanju kako bi i mlade potaknuli na kupnju ekoloških proizvoda i osvijestili o dobrobiti takvih proizvoda. Također više ispitanika smatra da će poljoprivreda u budućnosti podrazumijevati isključivo ekološku poljoprivredu
KREIRANJE DODANE VRIJEDNOSTI PROIZVODA ULJNE BUČE U SVRHU MARKETINŠKOG POZICIONIRANJA NA TRŽIŠTU
No full textSvrha ovog završnog rada je istražiti tržište kako bi izradili kvalitetan poslovni plan OPG-a
Lakić sa ciljem pozicioniranja na tržištu uz pomoć kreiranja dodane vrijednosti proizvoda. Uzgoj
buča i proizvodnja bučinog ulja su dobra odluka za obiteljski obrt. Tržišna konkurencija je velika
i iznimno je važno imati dodanu vrijednost na proizvodima, kako bi se isti lakše plasirali, imali
veći broj kupaca i donijeli veću zaradu
Važno je da OPG Lakić svoj asortiman proizvodi kao gotov proizvod, upakiran u odgovarajuću
ambalažu kako bi se stvorila dodana vrijednost proizvoda i prepoznatljivost na tržištu. Svoje
proizvode mogu ponuditi: trgovačkim lancima, seoskim gospodarstvima koji se bave turizmom,
trgovinama sa zdravom prehranom i fizičkim osobama, jer danas je sve veći broj potrošača koji
cijene proizvode OPG-a, znaju prepoznati kvalitetu i vjeruju u proizvode sela.
Kako bi se osigurao prepoznatljiv proizvod potrebno je imati vizualni identitet koji će
predstavljati proizvod i njegove karakteristike. Ulaganjem u veći, ali ograničen broj vrhunskih
proizvoda koji će biti prepoznatljivi po logu, kvaliteti i porijeklu stvara se dodana vrijednost i
osiguravamo lakši priljev kapitala i mogućnost povećanja proizvodnje.
Nakon provedene analize, marketinškim i financijskim planom osigurava se lakše kretanje u
promjenjivim uvjetima poslovanja, dobiveni pokazatelji ukazuju na podobnost i prihvatljivost
28
navedenog investicijskog pothvata za realizaciju. Ovaj rad pokazuje kako je stvaranje dodane
vrijednosti kod proizvoda uljne buče isplativa investicija
SJEMENSKA PROIZVODNJA PŠENICE U POLJOPRIVREDNOJ ZADRUZI VELIKA PISANICA U 2018. Završni rad Kriţevci,
No full textPoljoprivredna zadruga Velika Pisanica već dugi niz godina proizvodi sjemensku pšenicu za sjemenarsku kuću RWA, siju sorte najpovoljnije za proizvodnju u podneblju Bilogore. U ovom završnom radu obrađene su četiri sorte sjemenarske kuće RWA, Predkultura je bila soja, uljana repica i kukuruz. Obrada tla bila je obavljena u optimalno vrijeme. Sjetva je bila obavljena 12.10.2017. do 02.11.2017. Tretiranje protiv korova provedeno je sa Alistergrandeom prije nicanja. Prihrana provedena u dva navrata s 360 kg/ha ASN-om. Fungicidni tretmani prevedeni u dva navrata. Nakon ţetve obavljena je analiza pšenice: hektolitarska masa, prinos pšenice, udio proteina i primjese.Najveću hektolitarsku masu je imala sorta Athlon POS (81,6 kg/hl), a najmanju sorta Ovalie C-1 (71,2 kg/hl). Najveći prinos postigla je sorta Athlon C-1 (8270 kg/ha), a najmanji sorta Ovalie C-1 (5000 kg/ha). Najveći sadrţaj proteina (%) imala je sorta Athlon POS (14,1%), a najmanji sorta Sofru C-1 (12,9%)
INFLUENCE OF ABIOTIC FACTORS ON MILK HEALTH QUALITY
No full textRadom je obuhvaćena obrada rezultata za 129 krava iz dva različita uzgoja, Farma A sa 109 i Farma B sa 20 grla. U istraživanju utjecaja abiotskih čimbenika na zdravstvenu kakvoću kravljeg mlijeka na dvije farme (farma A u Virovitičko – podravskoj županiji i farma B u Koprivničko–križevačkoj županiji) različitog uzgoja i držanja, korišteni su podatci iz godine 2017. i 2018. dobiveni redovitom kontrolom u dva laboratorija, interni laboratorij samokontrole tvornice sira „Sirela“ i laboratorij SLKM u Križevcima. Istraživanje je provedeno s ciljem utvrđivanja kretanja BSS (broja somatskih stanica) i UBB (ukupnog broja bakterija) u mlijeku te istraživanje utjecaja određenih okolišnih čimbenika na oba parametra. Način držanja, veličina stada i vremenske prilike imaju utjecaj na BSS i UBB u mlijeku te mikroklimu staje. Farma A ima veće stado (109 krava) od farme B (20 krava) što rezultira daleko većim BSS i istovremeno većim UBB u mlijeku. Međutim, iako farma B ima nepovoljnije uvjete držanja krava, moguće je da veličina stada u ovom slučaju ima utjecaj na povećanje tih parametara kao stresni čimbenik. Stoga gospodarstvo farme A bi moglo poboljšati upravljačku praksu glede higijene i tehnike mužnje, prilagođeno veličini stada. Istraživanjem mikroklime u obje nastambe, na farmi A i farmi B, može se zaključiti da tip nastambe utječe na mikroklimu i kvalitetu zraka u prostoru staje. Praćenjem analiza vremenskih prilika po godišnjim dobima u godini 2018. od strane DHMZ-a, sezone u kojima je proglašeno kišno razdoblje, na farmi A u zimi (280 004) i na farmi B u jeseni (195 009), imaju najviši BSS. Međusobnom usporedbom rezultata, nije utvrđen utjecaj metoda laboratorijske analitke iz dvaju različitih laboratorija (SLKM u Križevcima i laboratorij samokontrole tvornice Sirela), na rezultate analitike kakvoće mlijeka.Results for 129 cows from two different farms have been analyzed in this thesis. Farm A with 109 and Farm B with 20 cows. In researching the effect of abiotic factors on the microbiological quality of cows milk on two farms (farm A in Virovitičko-podravska county and farm B in Koprivničko-križevačka county) with different raising and housing conditions, data was used from 2017. and 2018. by regular control in two laboratories, an internal selfcontrol laboratory of „Sirela“ cheese factory and the Central laboratory for milk control in Križevci. Research was conducted with the aim of determining the trend of SCC (somatic cell count) and TB(Total bacteria) in milk as well as resarching the effect of certain enviromental factors on both parameters. Housing conditions, herd size and climate all have influence on the stable microclimate as well as on SCC and TB. Farm A has a larger herd (109 cows) then farm B (20 cows) which results in both a higher SCC and TB. Even though farm B has worse housing conditions for the cows, it is possible that herd size in this case has an influence on the higher SCC and TB count as a stress factor. As a result farm A could improve its general hygiene along with its milking technique to better adjust it for the herd size. By researching the microclimate of both farms, it is clear that the type of cow housing has an effect on the microclimate and air quality in the stable. Both farms have the highest TB in their most rainy season according to the weather data in 2018 from the Croatian Meteorological and Hydrological Service, farm A in winter (280 004) and farm B in fall (195 009). Comparing results from the two laboratories shows no effect of analysis methods of the two laboratories on results of milk testing