Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
IZARVNI MARKETING I POJEDINI OBLICI NJEGOVE PROVEDBE U PROCESU POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE
No full textPoljoprivrednici kod poljoprivredne proizvodnje redovito koriste proizvode za ishranu bilja te
ih stoga moraju redovito kupovati. Moguće ih je kupiti na različitim mjestima, primjerice u
poljoprivrednim ljekarnama, putem internet stranica, putem kataloga i od poljoprivrednih
predstavnika. S obzirom na to da se brojna poduzeća bave distribucijom proizvoda za ishranu
bilja, svako poduzeće koje se želi probiti na tržištu i doći do dovoljno potrošača mora razviti
dobru marketinšku strategiju. Jedna od najvažnijih zadaća marketinga u svakome poduzeću je
voditi brigu o adekvatnoj komunikaciji s potrošačima, a takva komunikacija odvija se ciljano,
u trenu koji se smatra pogodnim za predstavljanje i eventualnu prodaju proizvoda ili usluga.
Izravni marketing je oblik marketinga koji omogućuje izravan i osoban kontakt s potrošačem
zbog čega je moguće ostvariti kvalitetniju komunikaciju. Potrošaču se nudi proizvod putem
osobnog kontakta, a cilj je ostvariti prodaju. U prodaji proizvoda za ishranu bilja vrlo se često
koriste mogućnosti prodajnih predstavnika budući da je važan dio prodaje u poljoprivredi i
edukacija poljoprivrednika, odnosno potrošača.
Provedenim anketnim ispitivanjem poljoprivrednih proizvođača istražilo se je koliko ispitanika
nabavlja proizvode za ishranu bilja putem posredstvom prodajnih predstavnika, odnosno
izravnim marketingom.
Glavni rezultati provedenog istraživanja pokazuju da veliki postotak poljoprivrednika kupuje
proizvode za ishranu bilja na temelju preporuke prodajnog predstavnika. Istovremeno,
istraživanjem se nije uspjelo dokazati da je preporuka prodajnog predstavnika dominantan i
najkorisniji način za dobivanje informacija o proizvodima za ishranu bilja. Naime, u ovom
slučaju većina ispitanika i dalje kupuje proizvode za ishranu bilja na temelju savjeta dobivenog
u poljoapoteci
SAMOEVALUACIJA PROIZVODNJE SADNOG MATERIJALA I PRESADNICA NA VISOKOME GOSPODARSKOM UČILIŠTU PREMA GLOBAL G.A.P. STANDARDIMA
No full textRad ne sadrži sažetak
UTJECAJ AGROEKOLOŠKIH ČIMBENIKA RAZLIČITIH LOKALITETA NA KOMPONENTE PRINOSA GENOTIPOVA KUKURUZA U 2017. I 2018.
No full textKlimatske promjene uvjetovale su ljudima, biljkama i životinjama način i mjesto života. Globalno zagrijavanje, toplinski stres, suša, slanost itd., drastično utječu na produktivnost usjeva i ugrožavaju sigurnost hrane. Potreba multidisciplinarnih istraživanja je sve prisutnija u stvaranju usjeva otpornih na abiotičke i biotičke stresove koji mogu održati produktivnost usjeva. Suša je glavni i najčešći uzrok, često puta i nerentabilnih prinosa. U ovom radu prikazani su agroekološki čimbenici i njihov utjecaj na komponente prinosa 32 genotipa hibrida kukuruza na dvije različite lokacije u 2017. i 2018. Cilj ovog diplomskog rada bio je utvrditi prinos i neka agronomska svojstva hibrida kukuruza različitih FAO skupina te analizirati razlike između pojedinih hibrida kao i utvrditi utjecaj godine tj. vremenskih prilika na istraživana svojstv
STANJE I MOGUĆNOSTI RAZVOJA EKOLOŠKOG UZGOJA GOVEDA NA PODRUČJU BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE
No full textBjelovarsko-bilogorska županija s obzirom na geografski položaj, klimatske specifiĉnosti, ĉisti okoliš i kvalitetne pašnjake ima povoljne uvjete za uzgoj i proizvodnju goveda na ekološki prihvatljiv naĉin. Dosadašnje govedarstvo u Bjelovarsko bilogorskoj županiji većinom se temelji na manjim mješovitim gospodarstvima, gdje se goveda uzgajaju na malom prostoru, pri ĉemu se uvjeti drţanja nisu prilagođavali dobrobiti životinja već stvaranju što veće dobiti. Ekološki uzgoj goveda na pašnjacima je alternativa intenzivnom govedarstvu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Osnovni uvjeti za takav naĉin proizvodnje su pašnjaĉke površine, a u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji to su podruĉja Bilogore na sjeveru i sjeveroistoku, Papuk i Ravna gorana istoku i Moslavaĉka gora u jugozapadnom dijelu županije. Bjelovarsko-bilogorska županija vodeća je županija u govedarskoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj. Brojĉani pokazatelji govore da je to županija s najvećim ukupnim brojem krava te županija sa znaĉajnim potencijalom u razvoju ekološke govedarske proizvodnje. Da je Bjelovarsko bilogorska županija s velikim potencijalom za povećanjem broja grla pod ekološkom proizvodnjom pokazuju podaci da se je u razdoblju od 2016. do 2018. povećao broj grla goveda sa 740 na 1.255. Perspektivi razvoju pomaže i ĉinjenica da je ekološka poljoprivredna proizvodnja prepoznata kao strateška i sastavni je dio razvojne strategije Bjelovarsko bilogorske županije.Considering the geographic position, climate specificities, clean environment and quality pasturesa, Bjelovarsko-bilogorska county has very favourable conditions for breeding and production of bovine animals in an environmentally friendly manner.
Previously the cattle breeding in Bjelovarsko-bilogorska county was mostly based on smaller mixed holdings where the cattle was bred in small areas which didn’t take into consideration the welfare of animals but only on creating as much profit as possible. Ecological cattle breeding on pastures is an alternative to the intensive cattle production in Bjelovarsko-bilogorska county. Base conditions for that type of production are large pastures which in the Bjelovarsko-bilogorska county are plenty in the northern and the north-eastern part, also in near Papuk and Ravna gora in the east and Moslovacka gora in the south-eastern part of the county. Numerical indicators show that the county has the greatest total number of cows in the country and that it shows great potential in the expansion of ecological bovine production. The potential for the increase in numbers is visible when you look at the increase from year 2016 when there were 740 cows to the year 2018 when that number rose to 1,255 in total. The prospect of development is aided by the fact that organic farming is recognized as strategic and integrated into development strategy of Bjelovarsko-bilogorska count
TOV PATAKA NA OPG KROG U DONJOJ PAČETINI
No full textCilj ovog rada je bio istraţiti tehnologiju i uvjete tova pataka, te strojeve i opremu potrebnu u tovu pataka na peradarskoj farmi. Istraţivanje je provedeno na OPG „Krog“ iz Donje Pačetine, Krapina.
Predmet istraţivanja je „Tov patka na OPG Krog iz Donje Pačetine“. ObraĎena je tehnologija tova i oprema peradarske farme, sve tehnološke operacije jednog turnusa tova pataka, svi potrebni strojevi i ureĎaji, te sva potrebna oprema i njena funkcija, od prijema jednodnevnih pačića i njihovog smještaja, hranidbe i napajanja, zdravstvene zaštite i plasmana, do pripreme objekta za novi turnus. U svrhu istraţivanja izraĎena je receptura krmne smjese za tov pataka. Objekti kapaciteta 500 pataka, nalaze se na parceli ukupne površine 0,5 ha. Gospodarstvo takoĎer posjeduje strojeve kojima se obraĎuje 3,5 ha proizvodne površine. Strojevi koji to omogućuju su traktor Lamborghini crono 80, IMT dvobrazni plug 10", freza tipa Maschio, dok se za sjetvu kukuruza koriste dvorednom sijačicom tipa olt. Hranidba se obavlja krmnim smjesama Perfeckt chico firme INBERG i ţitaricama kukuruz, zob, pšenica i ječam.
Svi dobiveni podaci i vlastita istraţivanja su analizirani i prikazani u ovome radu. Na temelju prikazanih rezultata moţe se zaključiti da je uzgoj pataka manje zahtjevan u odnosu na uzgoj pilića, ali nije previše isplativ posao
UTJECAJ TLA NA RAST, RAZVOJ I KEMIJSKI SASTAV USKOLISNOG TRPUTCA (Plantago lanceolata L.)
No full textCilj ovog rada je istražiti utjecaj staništa na morfološke i kemijske karakteristike uskolisnog trputca (Plantago lanceolata L.). Istraživanje je provedeno na području Planine Donje gdje su uzeti uzorci biljnog materijala i tla sa četiri različita staništa. Tijekom vegetacije provedena su morfološka mjerenja. U Agrokemijskom laboratoriju na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, određena su kemijska svojstva tla (pH reakcija, postotak humusa, sadržaj fosfora, kalija, dušika i karbonata), te sadržaj fosfora, kalija, dušika, magnezija, mangana, bakra, kalcija i željeza u biljnom materijalu. Temeljem prikazanih podataka utvrđeno je znatno povećanje željeza i cinka u biljci. Također, može se pretpostaviti da je trputac biljka koji voli tla neutralne pH reakcije i srednju opskrbljenost organskom tvari. Preferira teška tla i veliku vlažnost
AGROEKOLOŠKI UVJETI I ISPLATIVOST BILJNE PROIZVODNJE NA OPG MIROVIĆ U 2018. -2019. GODINI
No full textObiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Mirović je uspješno gospodarstvo koje se već 30
godina bavi poljoprivrednom proizvodnjom te posjeduje znanje i iskustvo, ali i volju i
zanimanje za novim saznanjima i poboljšanjima na svom gospodarstvu. Ono je primjer
jednog uspješnog i perspektivnog gospodarstva đurđevačkog kraja. Ovo gospodarstvo
posjeduje 217,66 katastarskih jutara zemlje ili 125 ha. Od toga gospodarstvo ima 0,63 ha
vinograda i voćnjaka. Gospodarstvo posjeduje sve potrebne strojeve i uređaje za obradu tla
gnojidbu, sjetvu, njegu i žetvu ratarskih usjeva koje proizvodi.
U ratarskoj proizvodnji kukuruz je zastupljen na 60 % proizvodnih površina, što je i najveća
djelatnost ovog gospodarstva. Nakon kukuruza ima najviše uljane repice 20 % i pšenice 20
%. Zbog plodoreda ima i ječma 5 % i zobi 5 %. Analitičkom obračunskom kalkulacijom
prikazani su svi prihodi, troškovi te konačni financijski rezultat za kukuruz, pšenicu i uljanu
repicu. U biljnoj proizvodnji na OPG-u Mirović napravljen je financijski prikaz ukupnih
prihoda, ukupnih troškova te financijski rezultat za 3 kulture, odnosno kukuruz, pšenicu i
uljanu repicu u 2018. i 2019
OBLIICI KREDITIRANJA I FINANCIRANJA MIKRO, MALIH I SREDNJIH PODUZETNIKA U POLJOPRIVREDI
No full textFinancijski instrumenti u poljoprivredi važna su kategorija za njen opstanak i daljnji razvoj.
Kako poljoprivreda ima svoja obilježja i specifičnosti, u takvo okruženje treba uklopiti
financijske instrumente koji će svojim djelovanjem pomoći i unaprijediti ovu gospodarsku
djelatnost. Financijski će instrument ostvariti svoju svrhu ako u svakoj fazi poljoprivredne
proizvodnje od sjemena do uroda može unaprijediti proizvodnju. Ovo je istraživanju bio cilj
utvrditi koji su sve instrumenti financiranja dostupni na tržištu za poljoprivredu. Da li ti
instrumenti zadovoljavaju i pokreću napredak poljoprivrede. Poljoprivredu čine i institucije
koje je oblikuju, zakonski reguliraju i spajaju s financijskim instrumentima ili ukomponiraju
u njen razvoj. Poduzetnici iz sektora MSP-a glavni su sudionici provedbe poljoprivrede
djelatnosti u kojoj proizvode i koriste njene resurse i susreću se s različitim problemima.
Poduzetnicima u njihovoj proizvodnji i potrebama za unapređenje i razvoj pomažu na tržištu
osmišljeni i ponuđeni različiti oblici financiranja. Instrumenti financiranja aktualna su
rješenja koje nude banke i financijske institucije za financiranje kratkoročnih ili dugoročnih
investicija malim i srednjim poduzetnicima. Cilj je pružiti podršku poduzetniku i posredno
doprinijeti održivom razvoju i uravnoteženom gospodarskom rastu. Programi kreditiranja
pokrivaju javni i privatni sektor, a sredstva za kredite su iz EU fondova ili kreditna sredstva
samih banka i financijskih institucija. Temeljem projekta kojeg prezentira poduzetnik
pronalaze se modeli financiranja. Ponuđena su mnoga rješenja financiranja poljoprivrede.
Povijesnim prikazom iznesene su promjene i razvoj novih financijskih instrumenta.
Najopsežniji je prikaz pojave i razvitka financijskih instrumenta ulaskom RH u Europsku
Uniju. Pojavljuju se instrumenti financiranja koji su prilagođeni i usklađeni zacrtanom
zajedničkom politikom EU-a i njenih članica, Jasno je da poljoprivreda kao gospodarska
djelatnost i dalje zavisiti o financijskim instrumente za svoju održivost i razvoj
ULOGA ROGAČA (Ceratonia siliqua L.) U ZAŠTITI POLJOPRIVREDNIH I ŠUMSKIH POVRŠINA DALMATINSKE OBALE OTOKA OD POŽARA
No full textCilj ovog završnog rada je istražiti ulogu rogača (Ceratonia siliqua L.) u zaštiti poljoprivrednih površina dalmatinske obale i otoka od požara, a ujedno ovim radom će se uvidjeti povezanost između šumskih požara i klimatskih prilika, istražiti učestalost požara u Dalmaciji te kakav je agrošumski sustav u Dalmaciji. Također, kao primjer jednog od požara u Dalmaciji prikazati će se požar u Zvjezdanom selu i Kučinama na Mosoru te opisati sanacija opožarenih površina, način pošumljavanja te izbor sadnica za pošumljavanje. Istraživanje je provedeno na području Dalmacije u sklopu obavljanja stručne prakse u trajanju od tri mjeseca. Praksu sam obavljao u Hrvatskim šumama d.o.o. sa sjedištem u Splitu. Rogač (lat. Ceratonia Siliqua) ima veliku ulogu u zaštiti poljoprivrednih površina Dalmacije i otoka iz tog razloga što je to biljka koja u sebi sadrži velike količine vode te sporije gori od ostalih biljaka. Nakon požara, uvidjelo se je kako rogač ostaje skoro pa ne oštećen te bi se radili kvalitetni pojasevi od njega kako bi spriječio širenje požara. Karakterizira ga velika tolerancija na sušu, hranjivima siromašno tlo i zagađeni zrak, mali zahtjevi za održavanje, ali zbog velikog i snažnog invanzivnog korjena se izbjegava njegova sadnja u drvoredima. Rogač je iz tog razloga često korišten za pošumljavanje degradiranih priobalnih pojaseva kojima prijete požari, ali i erozija tla
TEHNOLOGIJA PROIZVODNJE KRMNIH KULTURA NA OPG-U ZADRAVEC I OPG-U BARČAN
No full textCilj istraživanja bio je prikazati ustanovljeni sustav proizvodnje krmiva za hranidbu goveda na
dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG), usporediti ih međusobno i s preporukama
struke. Osnovna istraživanja obuhvaćala su tehnologiju proizvodnje krmnih kultura.
OPG Zadravec (Bogdanovec) i OPG Barčan (Cepidlak) bave se govedarskom proizvodnjom.
OPG Zadravec drži ukupno 95 grla s 20 muznih krava, a OPG Barčan ima 40 muznih krava od
ukupno 90 grla goveda. Zastupljene su pasmine simentalac, 80% na OPG-u Zadravec i 50% na
OPG-u Barčan, i holstein. Prosječna proizvodnja mlijeka na OPG Zadravec je 23 l dnevno po
grlu, a na OPG Barčan 25 l. Za proizvodnju krmiva oba gospodarstva koriste oko 60 ha
poljoprivrednih površina, od kojih je na OPG Zadravec 50%, a na OPG-u Barčan 75% vlastitih
površina. Prosječna veličina parcela je na OPG Zadravec 0,86 ha, a na OPG-u Barčan 3,2 ha.
Struktura usjeva je podjednaka. I jedno i drugo gospodarstvo proizvode kukuruz za zrno i silažu,
pšenicu, ječam i tritikale za zrno te spremaju sijeno s prirodnih travnjaka. OPG Zadravec
sprema i sjenažu od DTS-a i lucerne. Oba gospodarstva raspolažu vlastitom mehanizacijom za
proizvodnju krmnih kultura.
Na oba gospodarstva tehnologija proizvodnje krmnih kultura provodi se u većem dijelu prema
preporukama struke, a opažena su odstupanja u poštivanju plodoreda na OPG-u Zadravec,
donekle odstupanja u gustoći sjetve na oba gospodarstva te znatnija odstupanja u gnojidbi
krmnih kultura na oba gospodarstva, ovisno o usjevu. Najveći nedostatak je neprovođenje
analiza tla i gnojidba napamet.
Gospodarstva postižu zadovoljavajuće prinose