Repository of the College of Agriculture Krizevci
Not a member yet
640 research outputs found
Sort by
PRIMJENA MOBILNE TEHNOLOGIJE U PROIZVODNJI KRUMPIRA NA GOSPODARSTVU VAN DEN BORNE AARADAPPELEN (NIZOZEMSKA)
Tijekom obavljanja završne stručne prakse na gospodarstvu Van den Borne Aardappelen,
Kraljevina Nizozemska, prikupljeni su podaci o primjeni suvremenih mobilnih tehnologija u
preciznoj poljoprivredi. Uz financijsku pomoć Erasmus+ programa aktivnosti za potrebe rada
započele su 03.06.2019., te se provodile do 28.09.2019.
Precizna poljoprivreda je precizna primjena proizvodnih inputa na pravom mjestu i u
pravo vrijeme. Sam koncept nije nov. Uvođenje informacijskih i komunikacijskih (IKT)
tehnologija je revolucija u pogledu na održivu proizvodnju hrane. Danas se koristi preko 40
različitih mobilnih uređaja precizne poljoprivrede koji direktno utječu na pospješivanje
poslovanja poljoprivrednog poduzeća uz minimalne štetne utjecaje na okoliš.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Van den Borne je pionir u korištenju tehnika i
tehnologije precizne poljoprivrede. Poduzeće se pozicioniralo kao inovativni komercijalni
proizvođač visokokvalitetnog krumpira. Zahvaljujući suvlasniku gospodarstva Jacobu Van den
Borneu mnoge tehnologije su se razvile koje se danas koriste diljem Svijeta.
Najvažnije tehnologije koje pospješuju proizvodnju krumpira na gospodarstvu su
mehanički skeneri tla (elektro provodljivost i magnetska osjetljivost tla), GPS (engl. Global
positioning system) i stalni tragovi, varijabilna primjena proizvodnih inputa (engl. Variable rate
(VR)), primjena satelitske tehnologije, navodnjavanje – DACOM i Raindancer, bespilotne
letjelice UAV (engl. unmanned aerial vehicle) i dr
REZULTATI PROIZVODNO-DEMONSTRACIJSKOG POKUSA HIBRIDA KUKURUZA NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA 2019.
Kukuruz je jedna od kultura koja se najviše uzgaja u svijetu. Tako i u Hrvatskoj, uzgaja se na velikim površinama u odnosu na neke druge kulture. Proizvodno demonstracijski pokusi koji se provode na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, već oko dvadesetak godina, nastoje dati odgovore na pitanje, koji hibrid odabrati za sijetvu. Na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima 2019. godine zasijan je pokus sa 33 hibrida kukuruza od FAO grupe 300 do FAO grupe 600. Tijekom cijelog vegetacijskog perioda praćene su faze rasta i razvoja, sve do same berbe. Nakon što je kukuruz ubran, sa njim su se radila različita mjerenja i ispitivanja, što je u konačnici dalo rezultate pokusa
ISTRAŽIVANJE VARIJABILNOSTI KVANTITETE GERM PLAZME PŠENICE NA VISOKOM GOSPODARSKOM UČILIŠTU U KRIŽEVCIMA U 2019.
Cilj rada bio je utvrditi kakve su nove sorte glede kvalitete i kvantitete radi eventulatne prijave za nove sorte. Sjetva pšenica bila je 19.10.2018. godine. Norma sjetve iznosila je 230 kg/ha, a predkultura je bila soja. U radu su analizirani rezultati mikropokusa pšenice na učilištu u 2019. godini. Mikropokus je postavljen po slučajnom blok rasporedu u 3 repeticije sa 20 varijanata. Tijekom vegetacije izmjerena je gustoća sklopa svih varijanata, pri čemu se ističu genotipovi J-301 s 1021 biljaka/m2, zatim J-1313. Najvišom sortom može se pohvaliti Divana. Falado i Pitoma mogu se istaknuti kao genotipovi sa najvećim brojem zrna u klasu, a isto tako i sa dužinom klasa koji kod Pitome iznosi 8.8cm. Kod genotipa Koleda vidimo najveću hektolitarsku masu. Genotip J-1301 pokazao se kao genotip sa najvećom masom 1000 zrna čak 45.847, dok ga slijedi J-79 sa nešto manje zrna. Ovo istraživanje ukazalo je na veliku važnost varijabilnosti svojstava broja prikazanih sorata i linija. Spomenute sorte moguće je korisno upotrijebiti u budućem oplemenjivačkom radu kao izvor genetičke varijabilnosti u oplemenjivanju
AGROEKOLOŠKI UVJETI I AGROTEHNIKA RATARSKIH KULTURA NA OBITELJSKIM POLJOPRIVREDNIM GOSPODARSTVIMA U OPĆINI KRIŽEVCI U 2019.
Tema ovog završnog rada je agroekološki uvjeti i agrotehnika ratarskih kultura na području
Općine Križevci za čije je potrebe anketirano 19 anketiranih poljoprivrednih gospodarstva.
Od svih ispitanih gospodarstva troje je orijentirano na ratarstvo, a sva preostala su mješana
gospodarstva gospodarstva. Uvjeti za uzgoj žitarica na ovim područjima su vrlo dobri. Uz
tlo koje je dovoljne kvalitete i klima nam izlazi u susret. Prevladava umjereno topla, vlažna
klima, koja je vrlo povoljna za žitarice. POborine su dobro raspoređene tijekom cijele
godine, ali s obzirom da je 2019. bila kišna godina, prinosi su bili iznadprosječni.
Ispitana gospodarstva su jako dobro opremljena svom potrebnom mehanizacijom, te se tla
obrađuju vrlo brzo i kvalitetno. Osnovna obrada počiva na oranju, a dopunska na primjeni
rotodrljače. Kod gnojidbe najviše se potrošilo KAN-a, odnosno dušičnih gnojiva koje se
koristi za prihranu, potom NPK 15 – 15 - 15 i u znaznoj manjoj mjeri NPK 7 - 20 - 30. Sva
gospodarstva koja su anketirana u svrhu pisanja ovog završnog rada posluju jako dobro i
ono što je najbitnije pravilno i pametno iskorištavaju postojeće poljoprivredne potencijale
PROLJETNA PONUDA SJEMENSKOG I SADNOG REPROMATERIJALA U POLJOCENTRU D.O.O. PRODAVAONICA BR. 1 KRIŽEVCI U 2019.
Izbor proljetnog repromaterijala u poljoapoteci Poljocentar u prodavaonici br. 1 bio je raznovrstan. Poljocentar posluje sa skoro svim proizvođačima i distributerima poljoprivrednog repromaterijala u Hrvatskoj: BC Institut d.d. Zagreb (BC), Pioneer sjeme d.o.o. (Pioneer), Poljodar tim d.o.o., Daruvar (Poljodar), Raiffeisen Agro Hrvatska (RWA), KWS sjeme d.o.o. (KWS), Petrokemija d.d., Chromos-Agro, Syngenta, Agrochem Maks, Bayer, BASF, Genera, Monsanto, Herbos, Stockton i dr. Podaci su dobiveni od djelatnika poljoapoteke te se zasnivaju na stvarnom stanju i brojkama proljetnog repromaterijala u 2019. godini
POTENCIJALI RURALNOG RAZVOJA OPĆINE DRNJE
Koprivnička Općina Drnje sastoji se od tri naselja; Botova, Drnja i Torčeca i predstavlja primjer područja na kojem se mogu iskoristiti brojne mogućnosti i potaknuti ruralni razvoj. Neki od potencijala na kojima se može temeljiti budući razvoj Općine su blizina granice s Republikom Mađarskom, rijeka Drava i jezero Šoderica te poljoprivreda i ostale gospodarske grane. Cilj rada je istražiti mogućnosti razvoja Drnja putem intervjua i ankete kako bi se potaknuo razvoj i pokrenule nove ideje i oblici poslovanja te zaustavili negativni socio-demografski procesi. U radu su potvrđene dvije hipoteze. Prva hipoteza je: Stanovnici Općine Drnje vide potencijale ruralnog razvoja u konkretnim poduzetničkim idejama, a druga je: Donositelji odluka za Općinu Drnje vide potencijale ruralnog razvoja s aspekta svojeg zanimanja.Koprivnica district Drnje consists of three communities: Botovo, Drnje and Torčec, and it is an example of an area where one can exploit a lot of possibilities and encourage rural development. Some of the potentials on which one can base future development of this district are the proximity of the border with the Republic of Hungary, river Drava and lake Šoderica, plus agriculture and other industrial branches. This paper aims to examine the possibilities of the development of Drnje, via interviews and a poll, in order to encourage development, start new ideas and forms of business and stop the negative socio-demographic processes. The paper proves two hypotheses. The first hypothesis is that the residents of Drnje district see the potential of rural development in specific business ideas. The other hypothesis is that the bearers of decisions for Drnje district view potentials of rural development from the aspect of their profession
SOCIO-DEMOGRAFSKA OBILJEŽJA VOĆARA U BJELOVARSKO-BILOGORSKOJ ŽUPANIJI
U ovom radu se prikazuju neka socio-demografska obilježja voćara u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Provedbom intervjua dobiveni su podaci o spolnoj, dobnoj i obrazovnoj strukturi, površinama pod voćarskim kulturama, proizvodnji i plasmanu voća, prijenosu znanja o voćarstvu i slično. Na održivost i perspektive voćarstva u Županiji najviše utječe nedostatak mladih voćara koji će nastaviti obiteljski posao, nedostatak radne snage, izostanak stručne naobrazbe, obiteljska poljoprivredna gospodarstva s djelatnostima koje su zastupljenije od voćarstva, ovisnost o novčanim potporama, te ukupna isplativost voćarstva za buduće generacije
PROIZVODNJI REZULTATI U PČELINJIM ZAJEDNICAMA UZGOJENIM DOOLITTLEOVOM I MULLEROVOM METODOM
Osnova uspješnog pčelarenja je uzgoj matica. Najmanje 10% pčelinjih zajednica ulaze slabo i nedovoljno razvijene u glavne paše, a bit pčelarenja se u najkraćem smislu svodi na stalnu borbu pčelara za što više legala u košnici. Ispunjenje tog cilja u najvećoj mjeri ovisi o matici.
Na stacioniranom pčelinjaku OPG-a Predrag Radošević provedeno je istraživanje s ciljem utvrđivanja proizvodnih rezultata u pčelinjim zajednicama uzgojenim Doolittleovom i Müllerovom metodom, tj. koja metoda daje kvalitetnije pčelinje zajednice. Iz provedenog istraživanja koje je trajalo 92 dana proizlazi da je Doolittleovom metodom uzgojena bolja i kvalitetnija matica, a samim time i bolja i kvalitetnija pčelinja zajednica s boljim proizvodnim rezultatima
IZRAVNA PRODAJA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA NA GRADSKOJ TRŽNICI U KOPRIVNICI
Tržnice su od samih početaka civilizacije bile od velike važnosti za društveni, ekonomski i povijesni razvoj gradova i država. To su jedna od prvih središta gdje su ljudi razmjenjivali svoja dobra i usluge. Njihova povijest seže daleko u prošlost i primjer su osnovne ljudske djelatnosti odnosno trgovine.
Za razvoj tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda važna je učinkovita distribucija, odnosno važno je prilagoditi prodajne kanale rastućem trendu u proizvodnji i potražnji za domaćom i kvalitetnom hranom. Jedan od izazova svakog poljoprivrednika je distribucija proizvoda krajnjem potrošaču. Upravo je uspješna distribucija proizvoda, jedna od najvažnijih pretpostavki proizvodnje, ali i krajnji cilj svakog proizvođača. Jedan od načina distribucije je izravna prodaja na tržnicama.
Danas su tržnica čvorište interesa, a u prošlosti i preživljavanja gradova i sela. Iako se danas u doba intenzivnog ritma života stvara dojam da je ta veza slabija ili da je čak nepotrebna, u stvarnosti smo svjedoci da ona postaje opet sve važnija i sve jača. Kako bismo ojačali tu vezu, moramo shvatiti kako ''život na tržnici'' nije lagan, niti jednostavan te kako njezini najvjerniji korisnici (proizvođači i potrošači) imaju mnoštvo problema s kojima se svakodnevno susreću.
U ovom radu su prikazani rezultati istraživanja provedenog s proizvođačima poljoprivredno-prehrambenih proizvoda koji prodaju svoje proizvode na koprivničkoj gradskoj tržnici. U radu su istaknute određene prednosti i nedostaci prodaje sa stajališta proizvođača, te slabosti, ali i mogućnosti za poboljšanja rada i funkcioniranja tržnice sa svrhom povećanja zadovoljstva njezinih korisnika
UTJECAJ HRANIDBE S DODATKOM SJEMENA KONOPLJE NA REZULTETE TOVA PILIĆA
Istraţivanje je provedeno s ciljem utvrĎivanja utjecaja dodatka sjemena industrijske konoplje na rezultate tova pilića. Ukupno 60 brojlera podijeljeno je u 3 skupine po 20 kljunova. Tov je trajao 45 dana, nakon čega je klaoničkom obradom te daljnjim rasjekom i analizom rezultata utvrĎen utjecaj hranidbe s dodatkom od 5% i 10% sjemena industrijske konoplje na praćene parametre (tjelesna masa, konverzija hrane, dnevni prirast, klaonička masa, randman, i masa pojedinih dijelova u trupa (batak, zabatak, krila, prsa s kostima, leĎa s vratom). Istraţivanje je pokazalo signifikantne razlike izmeĎu tjelesne mase 28. i 35. dan tova i izmeĎu mase zabataka. Nije bilo signifikantne razlike u ostalim praćenim parametrima