Digital Repository of the Catholic University of Croatia
Not a member yet
1149 research outputs found
Sort by
Patrimony and the Economic Role of the Poreč Chapter of Canons During the 17th and 18th Centuries
No full textPorečki je katedralni kaptol crkvena institucija dugoga trajanja. Od 1222. do 1828. godine ne
doživljava značajne strukturalne promjene. Kriza koja pogađa Porečku komunu, napose u 17.
stoljeću, odrazit će se i na život zajednice porečkih kanonika. U istom se razdoblju odvijaju
procesi implementacije odredbi Tridentskog koncila u život partikularnih Crkava, koji će u
potpunosti zaživjeti tek u 18. stoljeću. Problem s kojim će se porečki kanonici suočiti je pitanje
plaćanje desetina. Naime, novi doseljenici u Porečki distrikt odbijali su plaćati to davanje
Porečkim kanonicima. Tim više je to bio izazov za kanonike jer je desetina predstavljala
najvažniji izvor prihoda kanoničkih prebendi. Spor je napokon riješen polovicom 17. stoljeća.
U razdoblju 17. i 18. stoljeća dolazi do promjene u obujmu nefinancijske (prvenstveno
nekretnina) i financijske imovine Porečkog kaptola ponajviše zahvaljujući oporučnim
legatima. U 18. stoljeću dolazi do sveukupne, moralne i materijalne obnove Stolnog kaptola
Porečke biskupije. Za razlike od prethodnih razdoblja svi su kanonikati bili popunjeni, dok je vrijednost kanoničke prebende višestruko porasla. Sve je to utjecalo da porečki kanonikat
postane željena crkvena služba. Povećanje prihoda u navedenom je stoljeću omogućilo
Porečkim kanonicima značajnija ulaganja u nekretnine, osobito popravak kanoničke kuće.Rad ne sadrži sažetak na drugom jeziku
Assessment Of Mental Health And Satisfaction Of Primary And Secondary School Students: A Cross-Sectional Study
No full textUvod: Mentalno zdravlje djece i adolescenata ključno je za njihov cjelokupni razvoj, uspjeh u obrazovanju i kvalitetu života. U kontekstu suvremenih izazova poput povećanog akademskog pritiska i digitalnih utjecaja, očuvanje mentalnog zdravlja učenika postaje sve važnije. Školsko okruženje, obiteljski odnosi i osobni resursi predstavljaju ključne čimbenike koji utječu na emocionalnu dobrobit učenika.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti mentalno zdravlje i razinu zadovoljstva učenika osnovnih i srednjih škola te ispitati razlike između tih dviju skupina.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 367 učenika (207 iz osnovnih škola i 160 iz srednje škole u Zagrebu). Podaci su prikupljeni pomoću validiranog upitnika YP-CORE koji mjeri emocionalno stanje i mentalno zdravlje mladih. Analiza je provedena pomoću programa SPSS 26.0.
Rezultati: Učenici osnovnih škola u prosjeku su pokazivali višu razinu emocionalnih poteškoća (M = 1,530; SD = 1,360) u usporedbi sa srednjoškolcima (M = 1,590; SD = 1,390), iako razlika nije bila statistički značajna. Klinička raspodjela rezultata ukazuje da značajan broj učenika u obje skupine pokazuje umjerene do visoke razine psihološkog opterećenja. Nezadovoljstvo sobom i osjećaj nedostatka volje češće su izraženi kod učenika osnovnih škola, dok učenici srednjih škola češće iskazuju veći osjećaj samopouzdanja i podrške iz okoline. U pogledu razredne socijalizacije, učenici srednjih škola u većem broju navode izvrsne odnose s vršnjacima.
Zaključak: Rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za sustavnijom podrškom mentalnom zdravlju učenika, osobito u osnovnim školama. Naglašava se važnost uključivanja školskog osoblja, roditelja i stručnjaka u pravovremeno prepoznavanje i rješavanje emocionalnih teškoća učenika. Implementacija programa emocionalne pismenosti i jačanje psihosocijalne podrške u školskom sustavu preporučuju se kao ključne preventivne mjere.Introduction: The mental health of children and adolescents is essential for their overall development, academic success, and quality of life. In the context of contemporary challenges such as increasing academic pressure and digital influences, preserving students’ mental well-being has become a priority. The school environment, family relationships, and personal resources represent key factors influencing students’ emotional well-being.
Aim: The aim of this study was to assess the mental health and level of self-satisfaction among primary and secondary school students and to examine the differences between these two groups.
Subjects and methods: The research included a total of 367 students (207 from primary schools and 160 from a secondary school in Zagreb). Data was collected using the validated YP-CORE questionnaire, which measures the emotional state and mental health of young people. Statistical analysis was conducted using SPSS 26.0.
Results: Primary school students showed slightly higher average levels of emotional distress (M = 1.530; SD = 1.360) compared to secondary school students (M = 1.590; SD = 1.390), although this difference was not statistically significant. The clinical distribution of scores indicated that a considerable number of students in both groups experience moderate to high levels of psychological burden. Dissatisfaction with oneself and a lack of motivation were more frequently reported among primary school students, while secondary school students showed greater confidence and perceived support. Regarding social integration, secondary school students more often reported excellent peer relationships.
Conclusion: The results emphasize the need for systematic support of students’ mental health, especially in primary schools. Timely recognition and intervention require the involvement of school staff, parents, and mental health professionals. The implementation of emotional literacy programs and enhancement of psychosocial support within the school system are recommended as key preventive strategies
The Role of Social Provisions and Adverse Childhood Experiences in the Expression of Borderline Personality Disorder Symptoms
No full textMentalno zdravlje jedan je od ključnih izazova suvremenog društva, a osobito zabrinjava porast simptoma emocionalne nestabilnosti i poremećaja ličnosti u mlađoj populaciji. Granični poremećaj ličnosti (GPL) karakteriziraju nestabilni međuljudski odnosi, impulzivnost, emocionalna nestabilnost i teškoće u socijalnom funkcioniranju. Brojna istraživanja potvrđuju da nepovoljna iskustva u djetinjstvu značajno doprinose razvoju simptoma GPL-a, dok socijalna podrška može djelovati zaštitno.
Cilj ovog istraživanja bio je ispitati odnos između socijalnih zaliha i nepovoljnih iskustava u djetinjstvu s izraženošću simptoma GPL-a te utvrditi njihov prediktivni doprinos uz sociodemografske varijable. Istraživanje je provedeno na nekliničkom uzorku od 778 sudionika iz opće populacije.
Rezultati su pokazali da su nepovoljna iskustva u djetinjstvu značajan rizični čimbenik za izraženost simptoma GPL-a – veći broj takvih iskustava povezan je s višom razinom simptoma. S druge strane, socijalne zalihe pokazale su se kao zaštitni čimbenik: osobe koje percipiraju veću podršku iz okoline iskazuju nižu razinu simptoma. Među ispitivanim varijablama, najznačajniji prediktor bila je percepcija socijalnih zaliha, zatim nepovoljna iskustva u djetinjstvu, dob i socioekonomski status, dok se spol i razina obrazovanja nisu pokazali značajnima. Dobiveni nalazi naglašavaju važnost usmjerenih preventivnih programa i razvoj podržavajuće socijalne mreže kao optimalnog oblika intervencije u očuvanju mentalnog zdravlja.Mental health presents one of the key challenges of modern society, and the increase in symptoms of emotional instability and personality disorders in the younger population is of particular concern. Borderline personality disorder (BPD) is characterized by unstable interpersonal relationships, impulsivity, emotional instability and difficulties in social functioning. Numerous studies confirm that adverse childhood experiences significantly contribute to the development of BPD symptoms, while social support can have a protective effect.
The aim of this study was to examine the relationship between social resources and adverse childhood experiences with the severity of BPD symptoms and to determine their predictive contribution along with sociodemographic variables. The study was conducted on a non-clinical sample of 778 participants from the general population.
The results have shown that adverse childhood experiences are a significant risk factor for the severity of BPD symptoms – a greater number of such experiences is associated with a higher level of symptoms. On the other hand, social resources have proven to be a protective factor – people who perceive greater support from their environment report lower levels of symptoms. Among the variables examined, the most significant predictor was the perception of social resources, followed by adverse childhood experiences, age and socioeconomic status, while gender and level of education were not significant. The findings emphasize the importance of targeted preventive programs and the development of a supportive social network as an optimal form of intervention in preserving mental health
Effect of background music on math test results
No full textGlazba koja se pušta tijekom rada zove se pozadinska glazba. Provedena su brojna istraživanja koja su koristila pozadinsku glazbu u psihologiji. Postavlja se pitanje: može li slušanje glazbe utjecati na rezultate testa matematike? Rezultati dosadašnjih istraživanja nisu bili dosljedni. Stoga je ovo istraživanje nastojalo otkriti utjecaj pozadinske glazbe na rezultate testa matematike koji se sastojao od laganih, srednje teških i teških zadataka.
Sudionici ovog istraživanja bili su studenti psihologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta (N= 69), raspoređeni u tri eksperimentalne skupine. Prva grupa slušala je klasičnu glazbu, druga grupa elektroničku, a treća je bila kontrolna grupa i nije slušala glazbu. Istraživanje je provedeno u prostorijama Laboratorija za psihologijska istraživanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta u individualnim terminima testiranja. Sudionici su prvo ispunjavali Upitnik preferiranih stilova glazbe, a zatim rješavali test znanja iz matematike koji se sastojao od deset laganih, deset srednje teških i deset teških zadataka. Za rješavanje zadatka bilo je predviđeno 25 minuta. Elektronička glazba bila je proširena verzija skladbe Fade DJ-a Alana Walkera, a klasična glazba skladba Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija.
Rezultati su pokazali da ne postoji utjecaj pozadinske glazbe na rezultat testa matematike ukupno, kao i kad se specifično gledaju s obzirom na težinu zadataka. Može se zaključiti da ne postoji utjecaj pozadinske glazbe na lagane zadatke budući da zadaci na testu matematike nisu bili dovoljno kompleksni. Buduća istraživanja mogla bi uključiti stavove sudionika o glazbi .
Također, mogli bi se koristiti testovi matematike koji su validirani i s jasnijom podjelom zadataka prema težini.Music that is played while working is called background music. Numerous studies in psychology that used background music have been conducted. A question arises: can listening to music have an effect on math test results? Results of previous studies have not been consistent. Therefore, this study attempted to discover the effects of background music on math test results, which consisted of easy, intermediate and difficult tasks.
Participants in this study were psychology students from the Catholic University of Croatia (N= 69), who were divided into three research groups. The first group listened to classical music, the second to electronic music and the third was the control group and didn’t listen to any music. The research was conducted in Laboratory for Psychological Research at Catholic University of Croatia in individual testing appointments. First, the participants filled out a Questionnaire of preferred music styles and after that, they solved a mathematical knowledge test which consisted of 10 easy, 10 intermediate and 10 difficult tasks. They were given 25 minutes to solve the tasks. Electronic music was an extended version of the song Fade by DJ Alan Walker, while classical music was a composition Four Seasons by Antonio Vivaldi.
Results have shown that there is no effect of background music on the math test scores in general as well as when viewed specifically regarding the difficulty of the tasks. It can be concluded that there is no effect of background music on easy tasks, because tasks on math test were not complex enough. Future research could include attitudes of participants toward music. Furthermore, future research could use mathematical tests that have been validated and with a clear distinction between task difficulty
The role of social support in the relationship between depression and mother - fetus bounding during pregnancy
No full textTrudnoća je posebno i osjetljivo razdoblje svake trudnice te postoji niz izazova i čimbenika koji su povezani s ishodima trudnoće. To je razdoblje kada se započinje razvijati veza između majke i njezinog djeteta. Socijalna podrška i depresivnost su neki od čimbenika koji su povezani s razinom povezivanja majke i fetusa u trudnoći. Takve konstrukte je važno onda proučavati, jer je upravo povezivanje majke i fetusa pokazano kao važno u razvoju samog djeteta u kasnijoj dobi. Upravo zbog toga cilj ovog istraživanja je dvojaki: 1) ispitati psihometrijske karakteristike hrvatske verzije Upitnika povezivanja u trudnoći; 2) ispitati ulogu socijalne podrške kao medijatora ili moderatora u odnosu između depresivnosti i povezivanja.
U istraživanju su sudjelovale trudnice u 3. tromjesečju trudnoće te su ispunjavale online upitnik, a koji je sadržavao sljedeće instrumente: Edinburški upitnik poslijeporođajne depresivnosti, hrvatski prijevod Upitnika povezivanja u trudnoći (PAI), Ljestvicu percipirane podrške partnera te Skalu socijalne podrške obitelji i prijatelja. Osim navedenih instrumenata primijenjen je i upitnik općih podataka.
Upitnik povezivanja u trudnoći (PAI) pokazao je visoku razinu pouzdanosti te je faktorskom analizom nađeno trofaktorsko rješenje, uključujući podljestvice Interakcija, Anticipacija i Diferencijacija. Analizirane su interkorelacije konstrukata te je pokazano da je depresivnost negativno povezana sa svim oblicima socijalne podrške. Također, od svih oblika socijalne podrške jedino je socijalna podrška prijatelja bila pozitivno povezana s povezivanjem majke i fetusa u trudnoći. Povezanost između depresivnosti i povezivanja u trudnoći nije se pokazala statistički značajnom. Rezultati medijacijske analize pokazali su značajnu ulogu socijalne podrške prijatelja u odnosu depresivnosti i Diferencijacije, dok moderacijska analiza nije pokazala značajnu ulogu socijalne podrške kao moderatora niti u jednom analiziranom modelu.
Rezultati istraživanja ovog rada svakako otvaraju mjesto novim istraživanjima na ovu temu, ponajviše radi pokazane važnosti socijalne podrške, povezivanja majke i fetusa te depresivnosti na dobrobit majke i njezinog fetusa. Važno je razviti preventivne programe za zaštitu trudnica i njihovog mentalnog zdravlja te pružiti trudnicama što bolju socijalnu podršku.Pregnancy is a special and sensitive period for every pregnant woman, and there are numerous challenges and factors associated with pregnancy outcomes. This is the time when the bond between the mother and her child begins to develop. Social support and depression are some of the factors associated with the level of mother-fetus bonding during pregnancy. It is important to study these constructs because mother-fetus bonding has been shown to be related to the child’s development later in life. Therefore, the aim of this research was twofold: 1) to examine the psychometric characteristics of the Croatian version of the Prenatal Attachment Inventory (PAI); 2) to examine the role of social support as a mediator or moderator in the relationship between depression and bonding.
The study involved pregnant women in their third trimester who completed an online questionnaire, which included the following instruments: the Edinburgh Postnatal Depression Scale, the Croatian translation of the Prenatal Attachment Inventory (PAI), the Partner Support Scale, and the Social Support Scale for family and friends. In addition to these instruments, a general data questionnaire was also used.
The Prenatal Attachment Inventory (PAI) showed a high level of reliability, and a three-factor solution was obtained through factor analysis, including Interaction, Anticipation, and Differentiation subscales. Intercorrelations among the constructs were examined, and it was found that depressive symptoms were negatively associated with all forms of social support. Furthermore, among all types of social support, only support from friends was positively associated with maternal–fetal bonding during pregnancy. The relationship between depressive symptoms and bonding during pregnancy was not found to be statistically significant. The results of the mediation analysis revealed a significant role of social support from friends in the relationship between depressive symptoms and Differentiation. In contrast, the moderation analysis did not show a significant moderating effect of social support in any of the analyzed models.
The results of this study certainly open the door to new research on this topic, primarily due to the demonstrated importance of social support, mother-fetus bonding, and depression on the well-being of the mother and her fetus. It is important to develop preventive programs to protect pregnant women and their mental health and to provide social support to pregnant women at the highest possible levels
Communication Skills of Healthcare Professionals and Satisfaction of Parents of Patients with Communication Skills in Pediatrics: a Cross-Sectional Study
No full textUvod: Komunikacija je jedna od ključnih kompetencija kojom se poboljšava cjelokupna zdravstvena skrb. Od iznimne je važnosti kontinuiran rad na unaprjeđenju komunikacijskih vještina, kako između zdravstvenog osoblja tako i s roditeljima pedijatrijskih pacijenata.
Cilj: Ispitati komunikacijske vještine zdravstvenog osoblja i zadovoljstvo roditelja pacijenata komunikacijskim vještinama na pedijatrijskim odjelima i u specijaliziranim ambulantama Klinike za dječje bolesti Zagreb.
Metode: Provedeno je presječno istraživanje na pedijatrijskim odjelima i u specijaliziranim ambulantama Klinike za dječje bolesti u Zagrebu, Hrvatska, od svibnja do srpnja 2024. U istraživanje su uključeni zdravstveni djelatnici i roditelji/skrbnici pacijenata. Podatci su prikupljeni pomoću dva anonimna, papirnata, validirana Health Care Communication Questionnaire (HCCQ) upitnika: jednog za roditelje/skrbnike pacijenata, a drugog za zdravstvene djelatnike.
Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 253 ispitanika, 139 (54,9 %) roditelja/skrbnika pedijatrijskih pacijenata i 114 (45,1 %) zdravstvenih djelatnika. U samoprocjeni zadovoljstva komunikacijom u zdravstvu većina ispitanika je bila zadovoljna komunikacijom. U skupini roditelja/skrbnika nisu uočene se značajne razlike u ocjeni ljestvice rješavanja problema i poštovanja u odnosu na spol, dob, razinu obrazovanja i zdravstvenog djelatnika s kojim su komunicirali te su značajno zadovoljniji izostankom neprijateljstva (Mann-Whitneyev U test, P = 0,02) i neverbalnom komunikacijom (Mann-Whitneyev U test, P = 0,008) s medicinskim sestrama/tehničarima u odnosu na liječnike. Ocjena ukupnog zadovoljstva komunikacijom u zdravstvu značajno je viša u komunikaciji s medicinskim sestrama/tehničarima u odnosu na komunikaciju s liječnicima (Mann-Whitneyev U test, P = 0,01). U odnosu na zdravstvene djelatnike, roditelji/skrbnici značajno su bolje ocijenili zadovoljstvo u rješavanju problema (Mann-Whitneyev U test, P < 0,001), poštovanju (Mann-Whitneyev U test, P < 0,001) i izostanku neprijateljstva. U skupini zdravstvenih djelatnika nema značajnih razlika u ocjeni zadovoljstva u pojedinim ljestvicama, a visoko je procijenjeno i ukupno zadovoljstvo komunikacijom u zdravstvu.
Zaključak: Rezultati ovog istraživanja ukazuju na općenito visoko zadovoljstvo komunikacijom u zdravstvenoj skrbi među roditeljima/skrbnicima pedijatrijskih pacijenata i zdravstvenim djelatnicima Klinike za dječje bolesti Zagreb. Ipak, uočene su značajne razlike u percepciji kvalitete komunikacije, pri čemu roditelji/skrbnici dosljedno bolje ocjenjuju
komunikaciju s medicinskim sestrama/tehničarima nego s liječnicima, osobito u područjima neverbalne komunikacije, izostanka neprijateljstva i ukupnog zadovoljstva. Ovi rezultati naglašavaju potrebu za ciljanom edukacijom i sustavnim unaprjeđenjem komunikacijskih vještina, osobito među liječnicima, kako bi se osigurala dosljedno kvalitetna i empatična komunikacija sa svim sudionicima zdravstvene skrbi. Sustavna ulaganja u komunikacijske kompetencije doprinose ne samo većem zadovoljstvu korisnika, već i boljim ishodima liječenja i jačanju povjerenja u zdravstveni sustav.Introduction: Communication is one of the key competencies that improve overall healthcare. Continuous work on improving communication skills, both between healthcare professionals and with parents/ legal guardians of pediatric patients, is of most importance.
Objective: To examine the communication skills of healthcare professionals and the satisfaction of patients' parents/ legal guardians with communication skills in pediatric departments and specialized outpatient clinics of the Children’s Hospital Zagreb.
Methods: A cross-sectional study was conducted in the pediatric department and specialized outpatient clinics of the Children’s Hospital Zagreb in the time period between May and July 2024. Healthcare professionals and parents/ legal guardians of patients were included in the study. Data was collected using two validated Health Care Communication Questionnaires (HCCQ): one for parents/ legal guardians of patients, and the other of healthcare professionals. They were analyzed using descriptive statistical methods.
Results: A total of 253 respondents participated in the study; 139 (54.9%) were parents/guardians of pediatric patients and 114 (45.1%) were healthcare professionals. In self-assessment of satisfaction with healthcare communication, the majority of respondents were satisfied with the communication. No significant differences were observed in the parents/guardians' scores on the problem-solving and respect scales in relation to gender, age, level of education, and the healthcare professional with whom they communicated, and they were also more satisfied with the absence of hostility (Mann- Whitney U test, P = 0.02) and nonverbal communication (Mann- Whitney U test, P = 0.008) with nurses compared to doctors. The overall satisfaction rating with healthcare communication was significantly higher in communication with nurses compared to communication with doctors (Mann-Whitney U test, P = 0.01). Compared to healthcare professionals, they rated satisfaction with problem solving significantly higher (Mann-Whitney U test, P < 0.001), respect (Mann-Whitney U test, P < 0.001), and absence of hostility. In the healthcare professional group, there were no significant differences in satisfaction ratings on any scale, and they also rated overall satisfaction with healthcare communication highly.
Conclusion: The results of this study indicate a generally high level of satisfaction with communication in healthcare among parents/guardians of pediatric patients and healthcare professionals at the Children's Hospital Zagreb. However, significant differences were observed in the perception of communication quality, with parents/guardians consistently rating communication with nurses/technicians better than with physicians, especially in the areas of nonverbal communication, absence of hostility, and overall satisfaction. These results highlight the need for targeted education and systematic improvement of communication skills, especially among physicians, to ensure consistently high-quality and empathetic communication with all healthcare stakeholders. Systematic investments in communication competencies contribute not only to greater customer satisfaction, but also to better treatment outcomes and increased trust in the healthcare system
Analysis of the Alka Master speeches from 2014 to 2023
No full textSinjska alka viteška je igra koja se trči već više od tri stotine godina u spomen na veličanstvenu pobjedu sinjskih branitelja nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. godine. Tada je sedam stotina branitelja, uz zagovor Blažene Djevice Marije, obranilo Sinj od preko šezdeset tisuća turskih osvajača. U čast na tu pobjedu, alkarski vojvoda svake godine otvara Sinjsku alku držeći kraći govor u kojemu pozdravlja okupljeno gledateljstvo i ukratko predstavi povijesne okolnosti nastanka ove igre. Ovaj rad analizira govore alkarskih vojvoda u razdoblju od 2014. do 2023. godine služeći se trodimenzionalnim modelom analize diskursa Normana Fairclougha. Cilj je ovog rada bio utvrditi koriste li vojvode, i u kojoj mjeri, govore za potencijalno prenošenje političkih poruka. Analizirani su govori vojvoda: Ante Vučića, Boška Ramljaka i Marija Šušnjare. Analizom diskursa utvrđeno je da svi govori snažan naglasak stavljaju na nacionalni identitet povezujući obranu Sinja s Domovinskim ratom. U osam od deset analiziranih govora uočen je i jasan obrazac političke pristranosti. Radi se o govorima vojvoda Ante Vučića i Boška Ramljaka. Jedina dva govora koja su bila u potpunosti neutralna bili su govori vojvode Marija Šušnjare. On je naglasak stavio na tradiciju Sinjske alke, nacionalno zajedništvo i na aktualne probleme u domovini. Analiza diskursa potvrđuje da su govori alkarskih vojvoda gotovo u potpunosti izgubili svoju primarnu svrhu, postavši kanalom za slanje političkih poruka. Politizacija je govora je postala pravilom, dok je neutralna, svečana uloga govora postala iznimkom.The Alka of Sinj is a knightly game that has been continuously held for over three hundred years in memory of the magnificent victory that took place on the 14th of August 1715. On that date, around seven hundred defenders of Sinj, helped by the intercession of the Blessed Virgin Mary, fought back over sixty thousand Turkish invaders. In honor of this victory, the Alka Master opens the Alka of Sinj every year by giving a short speech in which he greets the gathered audience and briefly presents the historical circumstances of the origin of this game. This paper analyzes the speeches of the Alka Masters from 2014 to 2023 using Norman Fairclough's three-dimensional discourse analysis model. The paper aimed to determine whether and to what extent the Alka Masters use speeches to potentially convey political messages. The Alka Masters whose speeches were analyzed are Ante Vučić, Boško Ramljak and Mario Šušnjara. The discourse analysis determined that all speeches place a strong emphasis on national identity, connecting the defense of Sinj with the Croatian War of Independence. A clear pattern of political bias was also observed in eight out of ten analyzed speeches. . These were the speeches of Alka Masters Ante Vučić and Boško Ramljak. The only two speeches that were completely neutral were those of the Alka Master Mario Šušnjara. He emphasized the tradition of the Alka of Sinj, national unity, and current problems in the homeland. The discourse analysis confirmed that the speeches of the Alka Masters have almost completely lost their primary purpose, becoming a channel for sending political messages. The politicization of the speech has become the rule, while the neutral, ceremonial role of speech has become an exception
Characteristics of Patients With Distal Palčana kost Fracture in Sestre Milosrdnice University Hospital Center, Department for Traumatology, in 2015 i 2023: Retrospective Study
No full textUvod: Prijelomi palčane kosti na tipičnom mjestu su najčešći prijelomi dugih kostiju, a
prevladavaju u populaciji starije životne dobi. Cilj zbrinjavanja ovih ozljeda je očuvanje
funkcionalnosti ručnog zgloba i sprječavanje dugoročnih komplikacija.
Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi osobitosti pacijenata s prijelomom palčane kosti na
tipičnom mjestu hospitaliziranih u Klinici za traumatologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre
milosrdnice u 2015. i 2023. godini.
Ispitanici i metode: Provedeno je retrospektivno istraživanje koje je obuhvatilo 303 pacijenta
– 129 iz 2015. i 174 iz 2023. godine. Analizirani su podaci o dobi, spolu, trajanju hospitalizacije
i vremenu od prijema do operacije. Podaci su prikupljeni iz bolničkog informacijskog sustava
i analizirani statističkim metodama.
Rezultati: Većina pacijenata je bila mlađa od 55 godina. U 2023. godini hospitalizacija je bila
kraća (prosječno 8,29 dana) u odnosu na 2015. (12,31 dana). Spolna distribucija pokazuje
dominaciju žena 2015. godine (59,7 %), dok je 2023. udio muškaraca i žena bio jednak (50 %).
Zaključak: Rezultati ukazuju na promjene u demografskim i kliničkim osobitostima
hospitaliziranih pacijenata s prijelomom palčane kosti, smanjenje vremena hospitalizacije te
rastući udio mlađih pacijenata, osobito muškaraca. Takvi rezultati mogu pridonijeti
učinkovitijem planiranju zdravstvene skrbi i prevenciji ozljeda.Introduction: Wrist fractures are the most common long bone fractures, particularly in the
elderly population. The goal of medical treatment is to preserve wrist joint function and
prevent long-term complications.
Aim: The aim of this study was to determine the characteristics of patients with distal thumb
bone fractures hospitalized at the Department of Traumatology, Sestre milosrdnice University
Hospital Center in 2015 and 2023.
Participants and Methods: A retrospective study was conducted including 303 patients — 129
from 2015 and 174 from 2023. Data on age, sex, length of hospitalization, and time from
admission to surgery were analyzed. The data were collected from the hospital information
system and processed using statistical methods.
Results: Most patients were under the age of 55. In 2023, the average length of hospitalization
was shorter (8.29 days) compared to 2015 (12.31 days). In 2015, women accounted for most
patients (59.7%), while in 2023, the gender distribution was equal (50%).
Conclusion: The results indicate changes in the demographic and clinical characteristics of
patients with distal thumb bone fractures, including reduced hospitalization duration and a
growing share of younger patients, particularly men. These findings may contribute to more
efficient healthcare planning and injury prevention
Concerts as rituals: the influence of subliminal messages and stage effects on the audience
No full textKoncertno iskustvo ima važnu ulogu za pojedinca i društvo. Ono stvara osjećaj zajedništva i povezanosti, omogućujući sudionicima da se osjećaju dijelom nečeg većeg od sebe. Glazba tako postaje sredstvo za izražavanje osjećaja, povezivanje s drugima i postizanje transcendencije, bilo da je riječ o religijskim obredima, techno klubovima ili koncertima moderne glazbe. Glazbeni izvođači imaju ključnu ulogu u vođenju publike tijekom koncerata. Oni stvaraju atmosferu, „dirigiraju“ emocijama i prenose poruke, poput šamana ili svećenika u drevnim ritualima. Na društvenim mrežama postoje tvrdnje da su neki koncerti, posebno oni poznatih svjetskih izvođača, zapravo sotonistički rituali, potkrijepljeni subliminalnim porukama. Ovo otvara pitanje postoji li dublja stvarnost i pozadina popularnih koncerata te može li sudjelovanje na takvim događajima, nesvjesno ili ne, rezultirati uključivanjem publike u neke drugačije stvarnosti na koje ne bi dobrovoljno pristali. Kako bi se ova tema istražila, održana su dva koncerta, jedan sa subliminalnim porukama u 19:00 i drugi bez subliminalnih poruka u 21:00. Na temelju rezultata, scenski elementi i interakcija izvođača s publikom značajno su utjecali na kolektivnu percepciju koncerta. Koncert u 19:00 potaknuo je snažniji osjećaj zajedništva i emocionalnog angažmana, dok je koncert u 21:00 pokazao manju interakciju publike. Također, uočena je razlika u odabiru brojeva, koja može upućivati na podsvjesni utjecaj broja 7, subliminalno prisutnog kroz različite elemente koncerta, a analiza percepcije glazbenog sadržaja pokazala je različite interpretacije pjesama, ovisno o kontekstu izvedbe.The concert experience plays an important role for both individuals and society. It creates a sense of community and connection, allowing participants to feel part of something greater than themselves. Music thus becomes a means of expressing emotions, connecting with others, and achieving transcendence, whether in religious ceremonies, techno clubs, or modern music concerts. Musical performers, like religious leaders, play a key role in guiding the audience during concerts. They create the atmosphere, direct emotions, and convey messages, similar to shamans or priests in ancient rituals. On social media, there are claims that some concerts, especially those of world-famous performers, are actually satanic rituals reinforced by subliminal messages. This raises the question of whether there is a deeper reality and background to popular concerts and whether attending such events, consciously or unconsciously, could involve the audience in different realities they would not voluntarily choose. To investigate this topic, two concerts were held, one with subliminal messages at 19:00 and the other without subliminal messages at 21:00. Based on the results, the stage elements and the interaction between the performers and the audience significantly influenced the collective perception of the concert. The 7:00 PM concert fostered a stronger sense of unity and emotional engagement, while the 9:00 PM concert showed less audience interaction. Additionally, a difference in number selection was observed, which may suggest a subconscious influence of the number 7, subliminally present through various elements of the concert. The analysis of the perception of the musical content revealed different interpretations of the songs, depending on the context of the performance
Reasons and motives for the emigration of nurses from Croatia, Bosnia and Herzegovina and Serbia to Germany (2013-2023): a cross-sectional study
No full textUvod: Emigracija medicinskih sestara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Srbije prema Njemačkoj
posljednjih deset godina predstavlja važan demografski, zdravstveni i društveni izazov. Razlozi
za iseljavanje uključuju ekonomske uvjete, radne prilike, političku nestabilnost i osobne motive.
Ciljevi: Cilj ovog rada bio je ispitati glavne razloge i motive zbog kojih medicinske sestre i tehničari
iz navedenih zemalja odlučuju emigrirati u Saveznu Republiku Njemačku u razdoblju od 2013.
do 2023. godine.
Metode: Provedeno je presječno istraživanje u kojem je sudjelovalo 205 ispitanika. Podaci su
prikupljeni anonimnim upitnikom koji je ispitivao sociodemografske podatke, razloge emigracije,
iskustva u Njemačkoj i planove za povratak.
Rezultati: Najčešći razlozi za emigraciju bili su bolji standard života (42%), više plaće (32%) i
osjećaj nezadovoljstva u domovini (52%). Većina ispitanika brzo je pronašla posao u Njemačkoj i
ocijenila uvjete života i rada boljima nego u matičnoj zemlji. Potvrđena je hipoteza da ispitanici
percipiraju uvjete u Njemačkoj znatno povoljnijima, dok razlike među državama glede specifičnih
motiva nisu bile statistički značajne.
Zaključak: Emigracija medicinskih sestara rezultat je složenih međudjelovanja ekonomskih,
profesionalnih i društvenih čimbenika. Potrebne su ciljanje mjere u matičnim zemljama usmjerene
na poboljšanje uvjeta rada, profesionalni razvoj i društvenu stabilnost kako bi se smanjio odljev
zdravstvenih djelatnika.Introduction: The emigration of nurses from Croatia, Bosnia and Herzegovina, and Serbia to
Germany over the past ten years represents a significant demographic, healthcare, and social
challenge. The reasons for emigration include economic conditions, employment opportunities,
political instability, and personal motives.
Objectives: The aim of this study was to examine the main reasons and motives why nurses from
the aforementioned countries decided to emigrate to the Federal Republic of Germany in the period from 2013 to 2023.
Methods: A cross-sectional study was conducted with a total of 205 participants. Data were
collected using an anonymous questionnaire examining sociodemographic characteristics,
reasons for emigration, experiences in Germany, and plans for return.
Results: The most common reasons for emigration were a better standard of living (42%), higher
salaries (32%), and dissatisfaction with living conditions in the home country (52%). Most
respondents quickly found employment in Germany and rated their living and working
conditions as better than in their country of origin. The hypothesis that respondents perceive
conditions in Germany as significantly more favorable was confirmed, while differences between
countries regarding specific motives were not statistically significant.
Conclusion: The emigration of nurses is the result of complex interactions between economic,
professional, and social factors. Targeted measures in the countries of origin; focusing on
improving working conditions, enabling professional development, and ensuring social
stability—are essential to reduce the outflow of healthcare workers