University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Flat Puppets in Art Activities in Kindergarden
No full textOvaj završni rad bavi se temom plošnih scenskih lutaka u likovnim aktivnostima
u vrtiću. Prvi dio rada odnosi se na opći pojam lutkarstva kao umjetnosti. Rad prikazuje
povijesni razvoj lutkarstva s posebnim naglaskom na Aziju, Europu i Hrvatsku.
Lutkarstvo se tijekom povijesti razvijalo u mnogim civilizacijama i kulturama, počevši
od drevne Indije, preko Kine,Japana, Vijetnama i Indonezije, pa sve do europskih zemalja
poput Italije, Francuske, Njemačke i drugih. Hrvatska se posebno ističe po prvim
profesionalnim lutkarskim kazalištima. Nadalje, u radu se opisuje uloga lutkara i tipovi i
karakteristike scenskih lutaka.
U drugom dijelu rada pojašnjava se kategorija plošnih scenskih lutaka, uključujući
njihovu povijest te način njihove izrade od jednostavnih modela za djecu do složenijih
lutaka s gibljivim zglobovima. Opisuje se animacija plošnih lutaka te se razmatraju
ključni elementi lutkarske predstave. U radu je objašnjena važnost i upotreba plošnih
scenskih lutaka u radu s djecom u odgojno-obrazovnim ustanovama. Također, detaljno je
opisana uloga odgojitelja u korištenju scenskih lutaka u odgojno-obrazovnom procesu,
njegova uloga posrednika u dječjoj komunikaciji te općeniti utjecaj na djecu rane i
predškolske dobi.
Treći dio rada opisuje aktivnost koja je provedena u dječjem vrtiću „Bambi“ na
temelju pitanja „Što biste željeli biti kada odrastete?“. Cilj aktivnosti bio je djecu upoznati
s plošnim scenskim lutkama te ih potaknuti na kreativnost pri samostalnoj izradi lutaka
koristeći raznolike materijale poput čvrstih kolaž-papira, flomastera, konaca, filceva,
pompona, gumbića, dekorativnih kristala, drvenih štapića te ljepila i ljepljivih traka. Kroz
igru i izvedbu s izrađenim plošnim scenskim lutkama, djeci će se pružiti prilika da se
kreativno izraze i da stečeno znanje primijene u osmišljavanju vlastitih predstava.This undergraduate thesis is about “Flat stage puppets in art activities in a
kindergarten”. The first part of the thesis is about puppetry as an art. The thesis describes
the historical development of puppetry, with a special focus on Asia Europe and Croatia.
Puppetry has developed throughout in many civilizations and cultures, starting from
ancient India, through China, Japan, Vietnam and Indonesia to European countries such
as Italy, France, Germany and others. Croatia stands out in particular for the first
professional puppet theatres. Furthermore, the thesis describes the role of the puppeteer
and the types and characteristics of the stage puppets.
The second part of the thesis explains the category of flat stage puppets, including
their history and the way they are made, from simple models for children to more complex
puppets with flexible joints. The animation of flat puppets is described and the key
elements of a puppet show are considered. The thesis explains the importance and use of
flat stage puppets in working with children in educational institutions. Also the role of
educators in the use of stage puppets in the educational process of children in
kindergartens is described in detail, as well as their role as mediators in children's
communication and their general influence on children of early childhood education.
The third part of the thesis depicts an activity that was carried out in “Bambi”
kindergarten based on the question “What do you want to be when you grow up?”. The
goal of activity was to introduce children to the general concept of a flat stage puppet and
to encourage them to be creative when independently making their own flat stage puppets
using various materials such as solid collage paper, markers, thread, felt, pompoms,
buttons, decorative crystals, wooden sticks, glue and adhesive tape. Through play and
performance with made flat stage puppets, children will be given the opportunity to
express themselves creatively and to apply the acquired knowledge in designing their own
plays
The Impact Of Environmental Factors On The Level Of Physical Activity Of Children In Kindergartens
No full textTjelesna aktivnost jedan je od ključnih čimbenika u održavanju zdravlja i pravilnom
razvoju djece, osobito u predškolskoj dobi. Djeca koja su redovito tjelesno aktivna imaju bolje
motoričke sposobnosti, zdraviji rast i razvoj te smanjen rizik od pretilosti i drugih zdravstvenih
problema. Međutim, razina tjelesne aktivnosti djece može biti pod utjecajem različitih okolišnih
čimbenika. Dostupnost igrališta, kvaliteta opreme, vremenske prilike i podrška odraslih igraju
ključnu ulogu u oblikovanju dječjih navika kretanja.
Jedan od važnih aspekata koji utječu na dječju tjelesnu aktivnost jest sigurnost prostora. Djeca
koja borave u sigurnim i dobro opremljenim okruženjima sklonija su aktivnijem načinu života.
S druge strane, nepovoljni vremenski uvjeti mogu ograničiti vrijeme provedeno na otvorenom,
smanjujući prilike za igru i kretanje. Također, uloga odgojitelja i roditelja iznimno je bitna kao
i njihovo poticanje i sudjelovanje u aktivnostima mogu znatno povećati razinu dječje tjelesne
aktivnosti.
Cilj istraživanja bio je ispitati razlikuje li se razina tjelesne aktivnosti djece ovisno o kvaliteti
vanjskih prostora vrtića. Istraživanje je provedeno na uzorku od 84 djece u dobi od 4 do 7
godina iz dva gradska vrtića u Čakovcu, koji se razlikuju po prostornim i materijalnim
karakteristikama vanjskih igrališta. Tjelesna aktivnost djece mjerena je primjenom OSRAC-P
sustava promatranja u uvjetima slobodne igre na otvorenom. Rezultati pokazuju da, iako su
djeca iz vrtića s kvalitetnijim vanjskim prostorom ostvarila nešto višu prosječnu razinu
aktivnosti, razlika nije bila statistički značajna. Dobiveni nalazi ukazuju na složenost čimbenika
koji utječu na tjelesnu aktivnost djece i potrebu za promišljenim oblikovanjem prostornih i
organizacijskih uvjeta u vrtićima.Physical activity is one of the key factors in maintaining health and ensuring proper
development in children, especially during preschool years. Children who engage in regular
physical activity demonstrate better motor skills, healthier growth and development, and a
reduced risk of obesity and other health issues. However, various environmental factors can
influence the level of physical activity in children. The availability of playgrounds, the quality
of equipment, weather conditions, and support from adults play a crucial role in shaping
children's movement habits.
One important aspect affecting children's physical activity is the safety of their surroundings.
Children who spend time in safe and well-equipped environments are more likely to adopt an
active lifestyle. On the other hand, unfavorable weather conditions may limit outdoor playtime,
reducing opportunities for movement and exploration. Additionally, the role of educators and
parents is essential their encouragement and participation in activities can significantly increase
children's engagement in physical exercise.
The aim of this study was to examine whether the level of physical activity in children differs
depending on the quality of preschool outdoor environments. The research was conducted on a
sample of 84 children aged 4 to 7 from two urban preschools in Čakovec, which differed in the
spatial characteristics of their outdoor playgrounds. Children's physical activity was measured
using the OSRAC-P observational system during free outdoor play. The results show that,
although children from the preschool with a higher-quality outdoor environment demonstrated
a slightly higher average level of activity, the difference was not statistically significant. These
findings highlight the complexity of factors influencing children's physical activity and the need
for thoughtful design of both spatial and organizational conditions in preschools
Sock Puppets in Art Activities with Preschool Children
No full textSvrha je ovog završnog rada stvoriti pregled spoznaja vezanih uz lutku zijevalicu u
radu s predškolskom djecom te njihovom rastu i razvoju. Lutka je glavni motiv
izražavanja u lutkarstvu čije su mogućnosti i primjena bezbrojne. Lutka zijevalica
svoju posebnost krije upravo u pomičnim ustima koje ju čine i posebnijom od ostalih
lutaka. Ovim radom nastoji se dokazati važnost lutke zijevalice u odgojno –
obrazovnom procesu djece, ali i kako utječe na njihov razvoj (emocionalni razvoj,
samostalnost, komunikaciju, poticanje stvaranja pozitivne slike o sebi, socijalne
kompetencije i dječje stvaralaštvo). Korištenjem lutke u vrtićima, djecu se potiče na
osamostaljivanje, stvaralaštvo, građenje samopouzdanja, razvoj govora i
socijaliziranje s drugom djecom. Lutka zijevalica ima veliku pedagošku vrijednost u
dječjem razvoju upravo zbog oživljavanja koje nastaje u igri. Dijete u mašti pridodaje
lutki osobine i karakteristike koje ne moraju biti povezane sa samom lutkom. Djeca
tako kroz igru s lutkom uče o svijetu u kojem žive te ga uče razumjeti. Osim što uče
o svijetu u kojem žive, djeca kroz igru s lutkom pokazuju i svoje probleme te možemo
puno doznati o njihovom razmišljanju i pogledu na svijet. Odrasla osoba djeci
predstavlja vrstu autoriteta, dok je lutka jedna od njih. Lutka u dječjoj igri tada postaje
dijete i gleda na svijet dječjim očima. Ona ga razumije, ima iste probleme kao i on te
ga sluša o svemu. Ona je prijatelj kojem se dijete može povjeriti bez straha, a
odgojitelju može pomoći u samom odgojno – obrazovnom procesu. Prije samog
zaključka opisan je proces izrade lutke zijevalice te provedena aktivnost s lutkama u
dječjem vrtiću.The purpose of this final paper is to provide an overview of the insights related to the
use of hand puppets (specifically talking-mouth puppets) in working with preschool
children and their growth and development. The puppet is the main means of
expression in puppetry, with countless possibilities and applications. The talkingmouth puppet is unique due to its movable mouth, which makes it stand out from other
types of puppets.This paper aims to demonstrate the importance of the talking-mouth
puppet in the educational process, as well as its influence on children's development—
emotional growth, independence, communication, self-image, social competence, and
creativity. The use of puppets in kindergartens encourages children’s independence,
creativity, self-confidence, speech development, and social interaction. The talkingmouth puppet holds significant pedagogical value in child development because it
comes to life through play. In their imagination, children assign the puppet
characteristics and traits that do not necessarily correspond to its physical appearance.
Through puppet play, children learn about the world they live in and develop an
understanding of it. Moreover, children express their problems through puppet play,
giving adults insight into their thinking and worldview. For a child, an adult represents
a type of authority, while a puppet becomes one of them. In children's play, the puppet
becomes a child itself, sees the world through a child’s eyes, shares the same problems,
and listens without judgment. It is a friend the child can confide in without fear, and it
also helps the educator in the educational process. Before the conclusion, the paper
describes the process of creating a talking-mouth puppet and the implementation of an
activity involving these puppets in a kindergarten setting
Nonverbal signs as an important segment of communication in early and preschool age children
No full textNeverbalna komunikacija prirođena je djetetu, nesvjesna i dijete na nju ne može utjecati. Sposobnost razumijevanja neverbalnog govora tijela moćan je alat u povezivanju s drugima te vodi boljem razumijevanju djetetovih misli i potreba. Tema ovoga rada jest analiza neverbalne komunikacije djece predškolske dobi te proučavanje ponašanja djece kako bi se utvrdilo je li njihova neverbalna komunikacija u skladu s verbalnom. Često je ono što kažemo i ono što govori naše tijelo kontradiktorno. To je više uočljivo kod odraslih, dok su kod male djece verbalne poruke većinom u skladu s neverbalnima. U završnom radu naglasak je na tumačenju i opisu neverbalnih poruka te na prepoznavanju i izražavanju emocija. Provedeno je istraživanje neverbalnih poruka kod djece te se zaključuje da se djeca u izražavanju svojih emocija koriste neverbalnim porukama te da su spontanija i iskrenija i u verbalnoj i u neverbalnoj komunikaciji od odraslih. Važno je obratiti pozornost na djetetove osjećaje i reagirati na djetetovu neverbalno iskazanu emociju, jer mu se tako šalje poruka da ga se razumije i potiče se bliskost. Dijete koje zna izraziti svoje osjećaje te opaža da okolina na njih reagira lakše će rješavati nesuglasice i bit će manje sklono agresivnom ponašanju.Nonverbal communication is innate to a child, unconscious, and the child cannot influence it. The ability to understand nonverbal body language is a powerful tool in connecting with others and leads to a better understanding of the child's thoughts and needs. The topic of this paper is the analysis of nonverbal communication in preschool children, and the study of children's behavior to determine if their nonverbal communication is by verbal communication. Often what we say and what our body conveys are contradictory. This is more noticeable in adults, while with small children, verbal messages are mostly aligned with nonverbal ones. In my thesis, I focused on the interpretation and description of nonverbal messages, as well as the recognition and expression of emotions. I conducted a study on nonverbal messages in children. I found that children use nonverbal messages to express their emotions, and that they are also more spontaneous and honest in both verbal and nonverbal communication than adults. It is important to pay attention to the child's feelings and respond to the child's non-verbally expressed emotions, as this sends a message that we understand them and encourages closeness. A child who knows how to express their feelings and observes that the environment reacts to them will find resolving conflicts easier and less prone to aggressive behavior
Parent's attitudes about importance of communication with preschool teachers
No full textSuradnja između odgojno–obrazovne ustanove i obitelji predstavlja ključan odnos temeljen na zajedničkom donošenju odluka, međusobnom poštovanju i zajedničkim aktivnostima, s ciljem zadovoljavanja potreba i interesa djeteta. Kroz zajedničko djelovanje obitelji i odgojno–obrazovne ustanove, roditelji primaju povratne informacije o djetetovom razvoju, njegovim osobinama i interesima. Karakteristike suradničkih odnosa variraju ovisno o pojedincima koji sudjeluju, ustanovi te kulturnom kontekstu. Partnerstvo između obitelji i vrtića podrazumijeva aktivno sudjelovanje roditelja u svim aspektima odgoja i obrazovanja, s obzirom na njihov ključni utjecaj na dijete.
Uspostavljanje kvalitetne suradnje s roditeljima u odgojno–obrazovnoj ustanovi traži različite oblike komunikacije, poput kutaka za roditelje, individualnih razgovora, roditeljskih sastanaka i informativnih letaka. U današnje vrijeme, moderne metode olakšavaju i ubrzavaju prenošenje informacija te omogućuju učinkovitiju komunikaciju između odgojitelja i roditelja. Danas se digitalna tehnologija sve češće koristi prilikom suradnje s roditeljima jer omogućava učinkovitiju komunikaciju između roditelja i odgojitelja. Ova tehnologija može biti primijenjena na različite načine, kao što su društvene mreže, mobilne aplikacije, e-mail, web stranice te video i foto dokumentacija.
Kada roditelji imaju pozitivan stav prema suradnji, to im omogućava aktivnije sudjelovanje u obrazovnom procesu i poboljšava komunikaciju sa odgojiteljima, čime se olakšava razumijevanje potreba i napretka djeteta. Nasuprot tome, negativni stavovi mogu otežati ovaj proces i stvoriti prepreke u izgradnji kvalitetnog partnerstva. Zbog toga je važno kontinuirano raditi na jačanju povjerenja, otvorenoj komunikaciji i zajedničkom radu, s fokusom na dobrobit djeteta kao zajednički cilj.
U radu je provedeno istraživanje. Cilj istraživanja bio je utvrditi na koji način roditelji komuniciraju sa odgojiteljima i kakvi su njihovi stavovi o tome. U istraživanju većinu populacije čine osobe ženskog spola te osobe koje imaju između 30 i 35 godina. Većina ispitanika je zadovoljna sa suradnjom i ne žele ništa mijenjati.The collaboration between educational institutions and families represents a key relationship based on joint decision-making, mutual respect, and shared activities, with the goal of meeting the needs and interests of the child. Through the joint efforts of the family and the educational institution, parents receive feedback on their child's development, characteristics, and interests. The nature of these collaborative relationships varies depending on the individuals involved, the institution, and the cultural context. Partnership between families and kindergartens entails active parental participation in all aspects of education and upbringing, considering their crucial influence on the child.
Establishing effective collaboration with parents in educational institutions requires various forms of communication, such as parent corners, individual meetings, parent-teacher conferences, and informational brochures. In today's world, modern methods facilitate and accelerate the transfer of information, enabling more efficient communication between educators and parents. Digital technology is increasingly used in parent collaboration because it allows for more effective communication between parents and educators. This technology can be utilized in various ways, such as social media, mobile apps, email, websites, and video and photo documentation.
When parents have a positive attitude toward collaboration, it enables them to participate more actively in the educational process and improves communication with educators, making it easier to understand the child's needs and progress. In contrast, negative attitudes can hinder this process and create barriers to building a strong partnership. Therefore, it is important to continually work on strengthening trust, maintaining open communication, and working together, with a focus on the child's well-being as a shared goal.
The research conducted in this paper aimed to determine how parents communicate with educators and their attitudes toward this communication. The majority of the participants in the study were female, aged between 30 and 35. Most respondents were satisfied with the collaboration and did not wish to change anything
Art therapy in work with children of early and preschool age
No full textU ovom se radu ispituje korištenje likovne terapije za poticanje razvoja male djece u ranoj dobi. Djeca mogu neverbalno izraziti svoje emocije kroz art-terapiju, koja pomaže u istraživanju njihovog identiteta i obradi iskustva. Djeca razvijaju svoje motoričke vještine, kreativnost i sposobnosti rješavanja problema kroz aktivnosti poput slikanja, crtanja i kretanja, što također pomaže u njihovom kognitivnom i emocionalnom razvoju. Teza se fokusira na mnoge faze dječjeg umjetničkog razvoja, od kojih svaka otkriva aspekte njihove unutrašnjosti. Osim izgradnje terapeutskog saveza, umjetnička terapija poboljšava emocionalnu kontrolu, otpornost i samopouzdanje. Istraživanja i literatura ističu dugoročne prednosti art-terapije i preporučuju njezino uključivanje u rano obrazovanje kao korisnu strategiju za cjelokupni razvoj djece. Cilj ovog rada je istražiti primjenu, prednosti i poteškoće likovne terapije kod male djece. Ova studija posebno razmatra kako terapija umjetnošću može pomoći maloj djeci izraziti svoje emocije, poboljšati svoje socijalne vještine i unaprijediti svoj psihološki razvoj općenito. Funkcija likovne terapije u poticanju mentalnog i emocionalnog zdravlja u ranom djetinjstvu, pristupi i strategije koji najbolje funkcioniraju za ovu dobnu skupinu i rezultati intervencija likovne terapije u terapijskim i obrazovnim kontekstima neka su od važnih pitanja koja se obrađuju. Krajnji cilj ovog istraživanja je dati roditeljima, učiteljima i terapeutima savjete i uvide koji će im omogućiti uspješno integrirati likovnu terapiju u svoje strategije ranog djetinjstva. Metodologija korištena u ovoj studiji usredotočena je na kvalitativne informacije dobivene iz objavljenih istraživanja i literature o terapiji umjetnošću za malu djecu. Akademski radovi, studije slučaja i objavljena istraživanja u domenama psihologije, dječjeg razvoja i umjetničke terapije primjeri su izvora podataka. Uvidi iz intervjua sa stručnjacima za umjetničku terapiju usmjerenu na dijete također pružaju praktično gledište, poboljšavajući teorijski okvir i nudeći stvarne primjere umjetničke terapije na djelu. Kako bi se demonstrirali konkretni učinci art-terapije na dječji emocionalni i društveni razvoj, opservacijske analize iz objavljenih prikaza slučajeva uključene su kada je to bilo moguće.This paper examines the use of art therapy to promote the development of young children in their early years. Children can express their emotions non-verbally through art therapy, which aids in exploring their identity and processing experiences. Through activities such as painting, drawing, and moving, children develop their motor skills, creativity, and problem-solving abilities, which also support their cognitive and emotional development. The thesis focuses on the various stages of a child's artistic development, each revealing aspects of their inner self. Besides building a therapeutic alliance, art therapy enhances emotional control, resilience, and self-confidence. Research and literature highlight the long-term benefits of art therapy and recommend its integration into early education as a beneficial strategy for the overall development of children. The aim of this paper is to explore the application, benefits, and challenges of art therapy for young children. This study specifically considers how art therapy can assist young children in expressing their emotions, improving their social skills, and enhancing their overall psychological development. The role of art therapy in promoting mental and emotional health in early childhood, approaches and strategies that work best for this age group, and the outcomes of art therapy interventions in therapeutic and educational settings are among the important issues addressed. The ultimate goal of this research is to provide parents, teachers, and therapists with insights and advice that will enable them to successfully integrate art therapy into their early childhood strategies. The methodology used in this study focuses on qualitative information obtained from published research and literature on art therapy for young children. Academic papers, case studies, and published research in the fields of psychology, child development, and art therapy are examples of data sources. Insights from interviews with experts in child-directed art therapy also provide a practical perspective, enhancing the theoretical framework and offering real examples of art therapy in action. To demonstrate the specific effects of art therapy on children's emotional and social development, observational analyses from published case studies are included where possible
Mobile Application Programming For Visualizing Mathematical Competition Assignments
No full textOdgojno-obrazovne aplikacije postaju sve važniji alat u obrazovanju jer učenicima omogućuju aktivno i interaktivno učenje, prilagođeno individualnim sposobnostima i interesima učenika. Zahvaljujući privlačnom sučelju, neposrednoj povratnoj informaciji i raznolikosti sadržaja, ovakve aplikacije potiču veću motivaciju i zainteresiranost učenika za nastavni sadržaj. Povezivanjem nastavnog sadržaja s igrom i vizualizacijom, učenici lakše usvajaju nove pojmove, razvijaju sposobnost samostalnog zaključivanja i pronalaženja rješenja te stvaraju pozitivan stav prema učenju. Kvalitetno osmišljene aplikacije ne zamjenjuju učitelja, već služe kao dodatak poučavanju. Primjena takvih aplikacija može biti iznimno učinkovita ako je aplikacija temeljena na ishodima iz kurikuluma i integrirana u nastavi. U ovom radu je primijenjen interdisciplinarni pristup kojim se ostvaruju pojedini ishodi nastave matematike i informatike te je izrađena mobilna aplikacija „Carstvo matematike“ namijenjena učenicima trećeg razreda osnovne škole za vizualizaciju zadataka s matematičkog natjecanja. Cilj aplikacije je povezivanje matematičkih i digitalnih kompetencija kroz zanimljive i interaktivne zadatke. Aplikacija je izrađena korištenjem alata za vizualno programiranje Scratch i MIT App Inventor, u skladu s kurikulumima nastavnih predmeta Matematika i Informatika, pri čemu se posebna pažnja pridaje razvoju logičkog razmišljanja, prostorne orijentacije, sposobnosti rješavanja problema i sigurnog i svrhovitog korištenja digitalnih alata. U radu se detaljno opisuju razvoj i struktura aplikacije, njezina svrha, tipovi zadataka te moguća primjena u nastavi.Educational applications have become an increasingly important tool in modern education, as they enable students to engage in active and interactive learning tailored to their individual abilities and interests. With appealing user interfaces, immediate feedback, and diverse content, such applications enhance students' motivation and interest in learning content. By integrating educational content with elements of play and visualization, students more easily adopt new concepts, develop independent reasoning skills, and find solutions, while also forming a positive attitude toward learning. Well-designed applications do not replace the teacher but serve as a valuable supplement to teaching. Their implementation is particularly effective when aligned with curriculum outcomes and thoughtfully integrated into the teaching process. This thesis adopts an interdisciplinary approach to achieving specific learning outcomes in mathematics and computer science. For the purpose of this thesis, a mobile educational application titled „Kingdom of Mathematics“ was developed for third-grade primary school students to help visualize tasks from a mathematics competition. The main goal of the application is to connect mathematical and digital competencies through engaging and interactive activities. The application was developed using visual programming tools such as Scratch and MIT App Inventor, in accordance with the curricula of the subjects Mathematics and Informatics. Special emphasis is placed on the development of logical thinking, spatial orientation,problem-solving skills, and the safe and purposeful use of digital tools. This thesis provides a detailed overview of the application's development and structure, its purpose, task types and its potential use in the classroom
The Role of Play in the Development of Early and Preschool Children
No full textIgra je najvažnija aktivnost tijekom djetinjstva kojom dijete spoznaje svijet oko sebe. Prema Konvenciji o pravima djeteta svako dijete ima pravo na slobodno vrijeme, odmor i igru. Cilj je ovog rada prikazati ulogu igre u razvoju djece rane i predškolske dobi, posebice u njihovom tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom si socijalnom razvoju. U ovom radu govorit će se o raznim definicijama igre s obzirom na gledište autora iz različitih područja znanosti. Zatim će se opisati značaj igre tijekom povijesti. U radu su navedene teorije igre, kao i karakteristike igre prema raznim autorima. Kako bismo razumjeli značajnost i ulogu igre u ranoj i predškolskoj dobi djece, potrebno je spomenuti razne vrste igara koje imaju veliku ulogu u praćenju razvoja djeteta. Na kraju rada važno je naglasiti da u igri djeteta odrasli imaju nekoliko važnih uloga, a u samom radu promatrat će se uloga roditelja i odgojitelja te važnost njihovog utjecaja na kvalitetu same igre. Odgojitelji i roditelji trebaju razumjeti važnost i utjecaj dječje igre na razvoj djeteta kako bi ih mogli adekvatno podržati i omogućiti im cjeloviti razvoj.Play is the most fundamental activity during childhood, serving as a primary means through which a child explores, interprets, and understands the world around them. According to the Convention on the Rights of the Child, every child has the right to leisure, rest, and play. The purpose of this paper is to examine the role of play in the development of children in early and preschool age, with particular emphasis on its impact on physical, cognitive, emotional, and social development. The paper will discuss various definitions of play from the perspectives of scholars across different scientific disciplines. It will also explore the historical significance of play, present major theories of play, and describe its characteristics as outlined by various authors. In order to fully understand the importance and role of play during early and preschool childhood, it is necessary to consider the different types of play, each of which plays a significant role in monitoring and supporting a child's development. Finally, the paper will emphasize the multiple roles that adults assume in children’s play. Special attention will be given to the roles of parents and educators, as well as the significance of their influence on the quality of play itself. Educators and parents must recognize the importance and impact of children's play on development in order to provide appropriate support and facilitate the child's holistic growth
The Complexity Of Learning Foreign Languages In Preschool Children
No full textTežnja za napretkom i razvojem i želja za razumijevanjem svoje okoline u velikoj mjeri utječe na čovjeka. Razumijevanje među ljudima odvija se u okvirima komunikacijskihvještina i znanja. Upravo je komunikacija osnovni alat za usuglašavanje pojmova i potrebameđu pripadnicima ljudske vrste. Može se reći da je komunikacija okno kroz koje djelujemo. Potreba za spoznavanjem nepoznatog, poticaj je koji postoji u svima nama. Potencijal kojimse potreba spoznavanja novih pojmova može razvijati dijelom je uvjetovana okolinom. Djelujući u odgojno-obrazovnom procesu, odgojitelj može napraviti značajan utjecaj zabudućnost razvoja djeteta. Ključ kojim djelujemo na dijete je poticajno okruženje. Potrebnajei spremnost djeteta na razvoj njegovih vještina i, dodatno tome, uspješno usvajanje poticajakoji su mu ponuđeni u planskom djelovanju odgojiteljske profesije. Cilj kojemu se teži postizanje je optimalnog razvoja za svako dijete. Primarni činitelj koji može doprinijeti unapređenju usvajanja stranog jezika u ustanovama ranog i predškolskogodgoja je izvrsnost u kompetenciji odgojitelja. Dijete koje je izloženo obiteljskomdjelovanjuusvaja svoj prvi, materinski jezik. Bogaćenje rječnika je zahtjevan zadatak i dijete se potičena usvajanje i širenje sve većeg broja riječi. Razvoj rječnika se nadograđuje i razvijauustanovama ranog i predškolskog odgoja, u interakciji s odgojiteljem te u interakciji s drugomdjecom. Uz materinski jezik dijete se treba poticati u početnom razvoju, kako bi kasnijeudjetetovu životu ta kompetencija postala usvojeni drugi jezik. Danas je izloženosti medijima neminovnost. Mediji su većim dijelommultikulturalni, takoda su djeca vrlo rano izložena uvidu o postojanju drugih jezika, osimjezika kojemusuizloženi u krugu svoje obitelji. Poticaji u odgojnom procesu, koji bi kod djeteta pobudili pažnju u smjeru ostvarivanja početne komunikacije na stranom jeziku, dobar suprimjerdjelovanja odgojitelja. Dijete bi na taj način dobilo temelje za razvoj osnovnih kompetencijakomunikacije na stranom jeziku. Nužnost reagiranja i odgovornost koja se pojavljujepredodgojiteljima treba biti spoznata. Način na koji se kompetentan nastavnik i odgojitelj buduorijentirali spram djeteta uvelike će utjecati na budući razvoj djeteta.The aspiration for progress and development, and the desire to understandone'senvironment, considerably influence a person. Understanding among people takes placewithin the framework of communication skills and knowledge. Communication is the primarytool for connecting concepts and needs among the human species. It can be saidthat communication is the window through which we act. The need to understand the unknownisa stimulus present in all of us. The environment partly conditions the potential for developingthe need to understand new concepts. A nursery school teacher can significantly impact achild's future development by working within the educational process. The key toaffect achild is a stimulating environment. The child must also be ready to develop their skills andsuccessfully acquire the stimuli offered through the planned actions of the educational profession. The goal to strive for is the optimal development of every child. The primary factor that can contribute to improving the acquisition of a foreign language in early childhood educationinstitutions is the excellence of the nursery school teacher’s competence. Achild exposedtofamily influence acquires their first, native language. Vocabulary enrichment is demanding, and the child is encouraged to develop and expand an increasing number of words. Vocabulary development is further enhanced in early childhood education institutions throughinteraction with nursery school teachers and other children. Besides the native language, thechild should be encouraged in the early stages of development so that this competencemaybecome an acquired second language. Today, media exposure is inevitable. Media are mainly multicultural, and childrenaretherefore exposed very early to other languages, besides the one spoken within their familycircle. Stimuli in the educational process that attract a child’s attention toward initiatingcommunication in a foreign language are a good example of a nursery school teacher’s work. In this manner, the child would build the foundation for developing basic communicationcompetencies in a foreign language. The need for response and the responsibilitymet bynursery school teachers must be acknowledged. How a competent nursery school teacheraddresses the child will significantly affect the child's future development
The Impact Of Digital Media On The Language Development Of Preschool Children
No full textOvaj završni rad bavi se utjecajem digitalnih medija na razvoj jezika djece predškolske dobi, s posebnim naglaskom na teorijske spoznaje i analizu postojećih istraživanja i stručne literature. U suvremenom društvu, djeca sve ranije dolaze u kontakt s digitalnim tehnologijama poput pametnih telefona, tableta, televizije i računala. Upravo ta rana i učestala izloženost digitalnim medijima postavlja brojna pitanja o njezinu potencijalnom utjecaju na kognitivni i jezični razvoj djeteta. Rad pruža pregled ključnih razvojnih faza jezika u predškolskoj dobi te objašnjava ulogu socijalne interakcije, okoline i stimulativnih faktora u tom procesu. Nadalje, analiziraju se prednosti i nedostaci korištenja digitalnih medija, pri čemu se naglašava važnost kvalitete sadržaja, trajanja izloženosti i prisutnosti odrasle osobe u procesu medijacije. Teorijska analiza pokazuje da digitalni mediji mogu imati i pozitivan i negativan utjecaj na razvoj jezika. S jedne strane, edukativni i interaktivni sadržaji mogu obogatiti dječji rječnik i potaknuti verbalnu produkciju, dok s druge strane prekomjerna, pasivna i nekontrolirana uporaba može dovesti do smanjenih verbalnih interakcija, odgođenog govornog razvoja i siromašnijeg jezičnog izražavanja. U zaključku, ističe se važnost uravnoteženog i nadziranog korištenja digitalnih medija, kao i uloge roditelja i odgojitelja u usmjeravanju dječje komunikacije u digitalnom okruženju. Rad ukazuje na potrebu za daljnjim istraživanjima i edukacijom roditelja i stručnjaka o odgovornom korištenju medija u najranijoj dobi.This thesis explores the impact of digital media on the language development of preschool children, with a particular focus on theoretical insights and an analysis of existing research and professional literature. In contemporary society, children are increasingly exposed to digital technologies such as smartphones, tablets, television, and computers at an early age. This early and frequent exposure to digital media raises numerous questions regarding its potential effects on a child’s cognitive and language development. The paper provides an overview of the key stages of language development in preschool age and explains the role of social interaction, environment, and stimulating factors in that process. Furthermore, it examines the advantages and disadvantages of digital media use, emphasizing the importance of content quality, duration of exposure, and the presence of an adult in the mediation process. Theoretical analysis indicates that digital media can have both positive and negative effects on language development. On the one hand, educational and interactive content can enrich children's vocabulary and encourage verbal expression, while on the other hand, excessive, passive, and uncontrolled use may lead to reduced verbal interactions, delayed speech development, and poorer language expression. In conclusion, the importance of balanced and supervised use of digital media is emphasized, as well as the role of parents and educators in guiding children's communication within the digital environment. The paper highlights the need for further research and the education of parents and professionals on the responsible use of media in early childhood