University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
New media and their influence on preschool children's play
No full textU doba ranog djetinjstva igra je glavna djetetova preokupacija te dominantna aktivnost koja prati dijete tijekom odrastanja. Razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije, koja postaje sastavni dio djetinjstva suvremenih generacija, dolazi do značajnih promjena u dječjoj igri. Teorijska promišljanja kao i dosadašnja istraživanja ističu važnost sustavnog i odgovornog pristupa ovome pitanju budući da mediji, kojima su djeca snažno izložena, mogu imati pozitivne i negativne učinke na djecu, te osobito na dječju igru.
U ovome se radu razmatra pojava novih medija i njihov utjecaj na igru djece rane i predškolske dobi. Nakon teorijskoga dijela u kojemu se predstavljaju ključni koncepti ovoga rada kao što su igra, mediji, digitalni mediji, medijska pismenost i uloga roditelja, donose se rezultati istraživanja koje je provedeno u jednom samoborskom dječjem vrtiću. U istraživanju je sudjelovalo 23 djece u dobi od 4 do 5 godina i 6 mjeseci. Rezultati istraživanja pokazali su da djeca svakodnevno u svoju igru uključuju sadržaj koji vide u medijima, pri čemu koriste različite digitalne uređaje poput mobitela, tableta, računala i televizora. Imajući u vidu utjecaj medija na djecu, važno je zaštititi djecu od neprimjerenih medijskih sadržaja i osposobiti ih da mogu kritički promišljati o medijskim sadržajima.In early childhood, play is the child's main preoccupation and the dominant activity that accompanies the child as he grows up. With the development of information and communication technology, which is becoming an integral part of the childhood of modern generations, there are significant changes in children's play. Theoretical considerations as well as previous research emphasize the importance of a systematic and responsible approach to this issue, since the media, to which children are strongly exposed, can have positive and negative effects on children, and especially on children's play.
This paper examines the emergence of new media and their influence on the play of children of early and preschool age. After the theoretical part in which the key concepts of this paper are presented, such as play, media, digital media, media literacy and the role of parents, the results of the research conducted in a kindergarten in Samobor are presented. 23 children aged 4 to 5 years and 6 months participated in the research. The results of the research showed that children include the content they see in the media in their play every day, using different digital devices such as mobile phones, tablets, computers and televisions. Bearing in mind the influence of the media on children, it is important to protect children from inappropriate media content and train them to think critically about media content
Animated classics of the Zagreb School of Animated Film in working with children of early and preschool age
No full textZagrebačka škola crtanog filma osnovana je unutar filmskog poduzeća Zagreb film te je poznata po svojoj kreativnosti i inovativnom pristupu. Prvi su put naziv „Zagrebačka škola animiranog filma“ izgovorili francuski filmski teoretičari 1959. godine na festivalu u Cannesu. Škola se dijeli na dvije generacije: prva generacija uključuje autore poput Nikole Kostelca, Vladimira Kristla, Vatroslava Mimice i Dušana Vukotića, čiji vizualni stil karakterizira svojevrsno animirano slikarstvo i reducirana animacija. Druga generacija predvođena je Nedeljkom Dragićem, Borivojem Dovnikovićem i Antom Zaninovićem i fokusira se na grafizam i karikaturalnu animaciju. Zagrebačka škola crtanog filma osvojila je više od četiristo nagrada uključujući prestižnu nagradu Oscar za najbolji animirani film 1962. godine za „Surogat“ Dušana Vukotića. Filmska pismenost uključuje razumijevanje i analizu audiovizualnih sadržaja. Mediji mogu pozitivno utjecati na razvoj djece, ali i donijeti rizike, ovisno o sadržaju i kontekstu. Roditelji i odgojitelji igraju ključnu ulogu u reguliranju izloženosti djece medijima, potičući kritičko promišljanje i sigurno korištenje. Animirani filmovi koriste različite materijale i tehnike za stvaranje pokretnih slika, povezujući umjetnost i film. Oni utječu na djecu poticanjem identifikacije s likovima, razvijanjem govora, pisanja i socijalnih vještina, ali mogu uzrokovati i preopterećenje mozga zbog prekomjerne izloženosti ekranima. Djeca često ne razlikuju stvarnost od fikcije, što se poboljšava s dobi i razvojem apstraktnog mišljenja. Zbog toga je važno postepeno uvoditi djecu u svijet filma, uz ograničeno vrijeme pred ekranom i
poticanje aktivne verbalne interakcije za optimalan kognitivni i emocionalni razvoj. U radu su analizirana tri animirana filma: „Profesor Baltazar: Vjetrovita priča“, „Vau vau“ i „Posjet iz svemira“. Svaki film potiče kreativnost i učenje kroz maštovite filmske priče. Metodički prijedlozi uključuju aktivnosti kojima se djeca potiču na kreativno izražavanje i suradnju.The Zagreb School of Animated Film was founded within the film company Zagreb Film and is known for its creativity and innovative approach. The name "Zagreb School of Animated Film" was first uttered in 1959 at the Cannes Festival by French film theorists. The school is divided into two generations: the first generation includes authors such as Nikola Kostelac, Vladimir Kristl, Vatroslav Mimica, and Dušan Vukotić, whose visual style is characterized by a kind of animated painting and reduced animation. The second generation is led by Nedeljko Dragić, Borivoj Dovniković, and Anto Zaninović and focuses on graphics and caricature animation. The Zagreb Cartoon School won more than four hundred awards, including the prestigious Oscar for Best Animated Film in 1962 for "Surrogate" by Dušan Vukotić, Film literacy includes understanding and analyzing audiovisual content. Media can have a positive impact on children's development, but also bring risks, depending on the content and context. Parents and educators play a key role in regulating children's exposure to the media, encouraging critical reflection and safe use. Animated films use different materials and techniques to create moving images, connecting art and film. They influence children by encouraging identification with characters and developing speech, writing, and social skills, but they can also cause brain overload due to excessive exposure to screens. Children often do not distinguish reality from fiction, which improves with age and the development of abstract thinking. This is why it is important to gradually introduce children to the world of movies, with limited time in front of the screen and encouraging active verbal interaction for optimal cognitive and emotional development. The paper analyzed three animated films: "Professor Baltazar: The Windy Tale", "Wow Wow" and "Visit from Space". Each film encourages creativity and learning through imaginative stories. Methodical suggestions in this paper illustrate how to encourage children to express themselves creatively and collaborate
Analysis of art works of primary education students
No full textOvaj se diplomski rad bavi analizom dječjeg likovnog rada u kontekstu primarnog obrazovanja, s posebnim naglaskom na razvoj likovnog jezika i faze dječjeg likovnog izražavanja. Likovni jezik predstavlja urođenu sposobnost djeteta da pomoću vizualnih elemenata izrazi svoje unutarnje stavove i komunicira s okolinom. U radu se istražuju osnovni likovni elementi te njihov značaj u vizualno-likovnom odgoju, kao i načini na koje se djeca postepeno uvode u te elemente kako bi ostvarila svrhovitu komunikaciju likovnim izrazom. Poseban dio rada posvećen je crtačkim i slikarskim tehnikama koje se primjenjuju u primarnom obrazovanju te fazama razvoja dječjeg likovnog izražavanja. Svaka faza ima svoje specifične karakteristike, ovisne o kronološkoj dobi djeteta. Razumijevanje ovih faza važno je za pravilno usmjeravanje i poticanje dječjeg kreativnog potencijala u primarnom obrazovanju. Prvu fazu razvoja, nazvanu fazom izražavanja primarnim simbolima ili fazom šaranja, a karakteriziraju je ponavljajući oblici. Djeca se u ovoj fazi koriste ponavljajućim oblicima i linijama kako bi izrazili svoje ideje i osjećaje, a likovni izraz je u velikoj mjeri instinktivan i spontan. Druga faza, poznata kao faza izražavanja složenim simbolima, označava prijelaz na složenije likovne prikaze. U toj fazi djeca počinju koristiti kombinacije simbola i oblika kako bi stvorila složenije prikaze svijeta oko sebe. Ta je faza važna za razvoj njihove sposobnosti povezivanja različitih elemenata i izraza složenije ideje. Treća faza, faza intelektualnog realizma, odnosi se na razdoblje od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, koje se smatra zlatnim dobom dječjeg stvaralaštva. U toj fazi djeca pokazuju značajan napredak u vizualno-likovnom izražaju. Razvijaju sposobnost za detaljnim prikazivanjem objekata i scena, a njihovi radovi često reflektiraju kompleksnije razumijevanje svijeta i likovnih tehnika. Posljednja faza, faza vizualnog realizma, označava napredak u realističnom prikazu motiva. Djeca u toj fazi usmjeravaju pažnju na detalje, proporcije i perspektivu te se trude postići skladan i vjeran prikaz stvarnosti. Pojedinci koji dostignu ovu fazu mogu jasnije rabiti perspektivu i preciznije prikazivati prostor i objekte, što odražava njihovu sposobnost za složenijem likovnim izražavanjem. Uz to, u radu se razmatraju aspekti darovitosti, talenta i kreativnosti, kao i uloga učitelja u poticanju i usmjeravanju dječjeg likovnog razvoja. Rad također istražuje i ulogu učitelja u poticanju i usmjeravanju dječjeg likovnog izraza pažljivo planiranim likovnim aktivnostima i poticajnim okruženjem. Analizirani su dječji likovni radovi prikupljeni od prvog do četvrtog razreda osnovne škole kako bi se identificirali ključni aspekti svakog stadija razvoja. Rezultati ukazuju na važnost prilagodbe pedagoških metoda u skladu s fazom razvoja dječjeg likovnog izraza kako bi se maksimalno potaknulo dječje kreativno izražavanje i omogućilo postizanje najboljih rezultata u likovnom odgoju. Analiza dječjih likovnih radova provedena je na uzorku učenika od prvog do četvrtog razreda osnovne škole. Rezultati pokazuju važnost učitelja kao moderatora koji usmjerava i potiče dječje likovno izražavanje pažljivo planiranim aktivnostima i poticajnim okruženjem. Zaključci rada ističu potrebu za kontinuiranim razvijanjem pedagoških metoda koje omogućuju djeci slobodu likovnog izražavanja, ali i pružaju strukturu pomoću koje mogu usavršavati svoje vještine.This thesis focuses on the analysis of children's visual art within the context of primary education, with a particular emphasis on the development of visual language and the stages of children's artistic expression. Visual language represents an innate ability of children to express their internal perspectives and communicate with their environment through visual elements. The thesis explores the fundamental visual elements and their significance in visual arts education, as well as the methods by which children are gradually introduced to these elements to achieve effective communication through artistic expression. A significant part of the thesis is dedicated to drawing and painting techniques applied in primary education, and the stages of development in children's artistic expression. Each stage has its specific characteristics depending on the chronological age of the child. Understanding these stages is crucial for appropriately guiding and fostering children's creative potential in primary education. The first stage of development, known as the phase of expressing with primary symbols or the scribbling phase, is characterized by basic visual expressions through scribbles. Children in this phase use repetitive shapes and lines to express their ideas and feelings, and their artistic expression is largely instinctive and spontaneous. The second stage, known as the phase of expressing with complex symbols, marks the transition to more complex artistic representations. In this phase, children begin to use combinations of symbols and shapes to create more intricate representations of the world around them. This stage is important for developing their ability to connect different elements and express more complex ideas. The third stage, the phase of intellectual realism, refers to the period from the first to the fourth grade of primary school, which is considered the golden age of children's creativity. In this phase, children show significant progress in visual and artistic expression. They develop the ability to depict objects and scenes in greater detail, and their works often reflect a more complex understanding of the world and artistic techniques. The final stage, the phase of visual realism, signifies progress in the realistic depiction of subjects. Children in this phase focus on details, proportions, and perspective, striving to achieve a harmonious and accurate representation of reality. Individuals who reach this stage can use perspective more clearly and depict space and objects more precisely, reflecting their capacity for more sophisticated artistic expression. Additionally, the thesis examines aspects of giftedness, talent, and creativity, as well as the role of the teacher in fostering and guiding children's artistic development. The study also explores the teacher's role in encouraging and directing children's artistic expression through carefully planned artactivities and a stimulating environment. The analysis of children's visual artworks collected from first to fourth grade aims to identify key aspects of each developmental stage. The results highlight the importance of adapting pedagogical methods according to the developmental stage of children's artistic expression to maximize creative expression and achieve optimal outcomes in art education. The analysis underscores the need for continuously developing teaching methods that allow children the freedom of artistic expression while providing the structure necessary to refine their skills
The presence of drawing and graphic techniques in early and preschool age
No full textLikovno izražavanje predstavlja temeljni aspekt cjelokupnog razvoja djeteta. Od rane dobi, djeci je potrebno omogućiti kreativno izražavanje kroz raznovrsne tehnike i materijale prilagođene njihovim mogućnostima i interesima. Kroz likovno stvaralaštvo, djeca istražuju, upoznaju svijet oko sebe, razvijaju kritičko mišljenje i zadovoljavaju svoje unutarnje potrebe za izražavanjem. Odgojitelji i roditelji igraju ključnu ulogu u poticanju i omogućavanju ovog oblika izražavanja, te je važno da osiguraju poticajno i podržavajuče okruženje. U prvom dijelu rada analizira se teorijski okvir crtačkih i grafičkih tehnika koje su primjenjive u radu s djecom predškolske dobi. Opisane su crtačke tehnike poput ugljena, krede, tuba, olovke i flomastera, koje razvijaju finu motoriku i preciznost, te grafičke tehnike poput linoreza, karton-tiska, monotipije i sitotiska, koje poti u kreativno izražavanje. Međutim, odgojitelji ne koriste navedene grafičke tehnike u njihovoj izvornoj, preporučenoj formi. Umjesto toga, alati i materijali se prilagođavaju dobi djece, kako bi tehnike bile primjenjive i razumljive u pedagoškom kontekstu. Drugi dio rada usmjeren je na praktično istraživanje provedeno među djecom i odgojiteljima u predškolskoj ustanovi. Istraživanje je obuhvatilo dvije skupine djece 3 „Trešnjice“ (3-4 godine) i „Tratinčice“ (5-7 godina). Djeca su primjenjivala crtačke i grafičke tehnike za izradu likovnih radova na motiv; autoportret. Treći dio rada prikazuje rezultate istraživanja o učestalosti i zastupljenosti crtačkih i grafičkih tehnika u predškolskim ustanovama. Anketnim upitnikom ispitivalo se koliko često odgojitelji (N=73) koriste određene tehnike, koje materijale preferiraju i kako ocjenjuju njihov utjecaj na razvoj djece. Zaključak naglašava važnost raznovrsnosti likovnih tehnika u predškolskom obrazovanju. Preporučuje se veća integracija grafičkih tehnika u svakodnevne aktivnosti s djecom te kontinuirana edukacija odgajatelja kako bi se poboljšale njihove kompetencije u korištenju likovnih tehnika.Artistic expression represents a fundamental aspect of a child's overall development. From an early age, it is essential to provide children with opportunities for creative expression through a variety of techniques and materials tailored to their abilities and interests. Through artistic creation, children explore and engage with the world around them, develop critical thinking skills, and satisfy their intrinsic need for self-expression. Preschool teachers and parents play a crucial role in encouraging and facilitating this form of expression, and it is important that they provide a stimulating and supportive environment. The first part of this paper analyzes the theoretical framework of drawing and graphic techniques applicable to work with preschool children. Drawing techniques such as charcoal, chalk, ink, pencil, and markers, which develop fine motor skills and precision, are described, as well as graphic techniques like linocut, cardboard printing, monotype, and screen printing, which encourage creative expression. However, preschool teachers do not use these graphic techniques in their original, recommended forms. Instead, the tools and materials are adapted to the children's age, making the techniques applicable and comprehensible within the pedagogical context. The second part of the paper focuses on practical research conducted among children and preschool teachers in a preschool institution. The research involved two groups of children 'Trešnjice' (3-4 years old) and 'Tratinčice' (5-7 years old). The children applied drawing and graphic techniques to create artistic works on the theme of self-portrait. The third part of the paper presents the research results on the frequency and representation of drawing and graphic techniques in preschool institutions. A survey was conducted to examine how often preschool teachers (N=73) use certain techniques, which materials they prefer, and how they assess their impact on children's development.The conclusion emphasizes the importance of diversity in artistic techniques within preschool education. It recommends greater integration of graphic techniques into daily activities with children and continuous training for preschool teachers to enhance their competencies in using artistic techniques
Elements of volleyball in primary education
No full textCilj je ovoga rada ispitati znanje učenika o odbojci i njezinim elementima prije i nakon odrađenog sata tjelesne i zdravstvene kulture koja je uključivala sve glavne elemente odbojke. Istraživanje je provedeno u Osnovnoj školi Tina Ujevića u Zagrebu na uzorku od 36 učenika trećih razreda, od kojih je 16 djevojčica što je činilo 44,44% ukupnog broja i 20 dječaka što je činilo ostalih 55,56% ukupnog broja sudionika. Uzorak ispitanika podijeljen je u dva razredna odjeljenja.
Metode rada uključivale su dva anketna upitnika provedena prije i nakon sata tjelesne i zdravstvene kulture. Anketni upitnik sadržavao je 20 pitanja, od kojih su 18 bila na zaokruživanje jednog od ponuđenih odgovora, a 2 su zahtijevala opisni odgovor. Pitanja su ispitivala učenikovo dosadašnje iskustvo s odbojkom, stavove i osjećaje tijekom igranja odbojke te njihovo znanje o elementima i pravilima odbojke.
Sat tjelesne i zdravstvene kulture trajao je 45 minuta i obuhvatio sve elemente odbojke koji se trebaju usvojiti prema Nastavnom planu i programu tjelesne i zdravstvene kulture. Struktura sata sadržavala je uvodni, pripremni, glavni „A“, glavni „B“ i završni dio sata.
Rezultati istraživanja pokazuju da se znanje učenika o odbojci značajno poboljšalo nakon provedenog sata tjelesne i zdravstvene kulture. Učenici su pokazali bolje razumijevanje elemenata odbojke kao što su servis, smeč, vršno odbijanje, podlaktično odbijanje i blok.The aim of this thesis is to examine students' knowledge of volleyball and its elements before and after a physical education class that included all the main elements of volleyball. The research was conducted at Tina Ujević Elementary School in Zagreb on a sample of 36 third-grade students, of which 16 were girls, making up 44.44% of the total number, and 20 were boys, making up the remaining 55.56% of the participants. The sample was divided into two classes.
The methodology included two survey questionnaires conducted before and after the physical education class. The questionnaire contained 20 questions, 18 of which were multiple-choice, and 2 required descriptive answers. The questions assessed students' previous experience with volleyball, attitudes and feelings during volleyball play, and their knowledge of volleyball elements and rules.
The physical education class lasted 45 minutes and covered all volleyball elements that need to be learned according to the Physical Education Curriculum. The class structure included an introductory part, a preparatory part, the main "A" part, the main "B" part, and a concluding part.
The research results show that students' knowledge of volleyball significantly improved after the physical education class. Students demonstrated a better understanding of volleyball elements such as serve, spike, overhead pass, forearm pass, and block
Langugage Games To Encourage Speech Development In Children
No full textKoliko je govor danas bitan možemo zaključiti iz činjenice da je u današnjem vremenu i svijetu gotovo nemoguće izdvojiti segmente i djelovanja čovjeka u kojem govor i jezik nisu važan aspekt djelovanja i pokretač razvoja. Iako je danas veliki napredak tehnologije nemoguće izostaviti u svakodnevnom život, na neki način govor i dalje ostaje osnovno sredstvo komunikacije i razmjene informacija među ljudima. Razmišljajući o govoru važno je naglasiti da je već u ranim danima djetetovog života bitan uredan i pravilan razvoj jezika i govora koji se kasnije manifestiraju kao preduvjet za primjeren razvoj djeteta, za njegovo uspješno školovanje, profesionalno opredjeljenje, a kasnije i kroz stručno usavršavanje. Dobro je poznata činjenica da je igra najvažnija djetetova aktivnost kojom ono uči i upoznaje svijet na neki sebi jednostavan način. Jezične igre samo su jedna od igara koja je prisutna u djetetovom životu, time dijete proširuje svoj vokabular novim riječima i pojmovima, te su ujedno i jedan od prvih i glavnih pomagača kod razvoja govora. Kako navode autorice Peti – Stantić i Velički (2008.) jezične igre definiramo kao sve igre kojima je izražajno sredstvo jezik u svim svojim pojavnostima. Osim što jezične igre pomažu u radu odgojiteljima, na isti način je i za roditelje neophodno da spoznaju važnost jezičnih igara i njihovu primjenu koriste u svakodnevnom životu kroz igru s djetetom, isključivo iz razloga što je njihova primjena jednostavna, a nude cijeli niz dobrobiti. Cilj ovog rada bio je pobliže upoznati jezične igre, te ih primijeniti u radu s djecom vrtićke
dobi.How important speech is today, we can conclude from the fact that in today’s time and world it is almost impossible to single out segments and actions of man in which speech and language are not an important aspect of action and the driver od development.Although nowadaxs the great progress of technology is impossible to leave out in everyday life, in a way speech still remins the basic means of communication and exchange of information between people. Thinking about speech, it is important to emphasize theat already in the early days of a child´s life, the orderly and correct development of language and speech is essential, which later manifasts itself as a prerequisite for the arrropriate development of the child, fot his successful education, profesional commitment and later also throught professional training. It is a well-known fact that play is the most importnt chid¨s activity through which he learns and gets to know the world in a simple way. Language games are only one of the games that are present in the child´s life, thus the child expands his vocabulary whit new words and concepts and are also one of the first and main helpers in the development of speech. As
stated by the authors Peti – Stantić i Velicki (2008.) ve define language games as all games in which the means of expression is language in all its manifestations. In addition to the fact that language games help the work of educators in the same way, it is also necessary for parents to realize zhe important of lagnuage games and use them in everyday life through playing whit the child solely for the rison that their application is simple and offers a whole rang of benefits. The goal of this work was to learn more about language games and apply them in work with children of kindergarten age
Autism
No full textCilj ovog rada jest pobliže prikazati i razjasniti autizam, odnosno poremećaj iz spektra autizma (ASD) kao jedan od pervazivnih razvojnih poremećaja. Rad donosi kompletan pregled od same povijesti i otkrića autizma kao poremećaja te definiciju koja je detaljno objašnjena prema dijagnostičkim priručnicima, kao što je primjerice priručnik DSM-5. U radu su također opširno opisani i simptomi autizma, odnosno specifična odstupanja u trima razvojnim područjima: socijalnoj interakciji, verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Usporedno s time, navedeni su i ponavljaju i obrasci ponašanja kao i ostala rana prepoznatljiva obilježja karakteristična za autizam. U ranom otkrivanju i intervenciji mogu pomoći metode procjene rizika, kao i dijagnostički postupci potanko opisani u ovome radu. Za primjenu individualizirane terapije, od iznimne je važnosti rano prepoznavanje i otkrivanje autizma. Rad donosi analizu čimbenika koji mogu utjecati na razvoj poremećaja autizma, a posebice se isti u genetski čimbenici usko povezani s nasljeđivanjem autizma. Na razvoj autizma mogu utjecati i neurobiološki i okolišni čimbenici, primjerice prenatalni uvjeti (bolesti majke tijekom trudnoće, pretjerana izloženost majke stresu, pušenje u trudno i). U okolišne se čimbenike također ubraja i izloženost toksinima. Ovaj rad uključuje i osebujan osvrt utjecaja autizma na obitelj autističnog djeteta. Obitelj se susreće s mnogim izazovima koje taj složeni poremećaj sa sobom donosi. Nadalje, roditelji i ostali članovi obitelji, u najvećoj se mjeri suočavaju sa emocionalnim stresom koji uključuje i poteškoće financijskog tipa te pristup odgovaraju im uslugama i edukaciji. Od iznimne je važnosti obiteljima autisti noga djeteta pružiti kontinuiranu potporu kako bi se lakše nosila s izazovima koje autizam donosi, kao i za lakše razumijevanje potreba njihova autisti na djeteta. U svrhu poboljšanja kvalitete života u prvom redu djeteta s autizmom, pa zatim i njegove obitelji, potrebno im je osigurati dostupnu profesionalnu pomoć.The aim of this paper is to provide a closer look at and clarify autism, specifically Autism Spectrum Disorder (ASD), as one of the pervasive developmental disorders. The paper offers a comprehensive overview, starting from the history and discovery of autism as a disorder, along with a definition that is thoroughly explained according to diagnostic manuals, such as the DSM-5. The paper also extensively describes the symptoms of autism, specifically the distinct deviations in three developmental areas: social interaction, verbal and non-verbal communication. Additionally, it highlights repetitive behavior patterns and other early recognizable traits characteristic of autism. Early detection and intervention can be aided by risk assessment methods, as well as diagnostic procedures meticulously described in this paper. The early recognition and detection of autism are of utmost importance for the application of individualized therapy. The paper provides an analysis of the factors that can influence the development of autism, with a particular emphasis on genetic factors closely linked to the inheritance of autism. Neurobiological and environmental factors, such as prenatal conditions (maternal illnesses during pregnancy, excessive exposure to stress, smoking during pregnancy), can also affect the development of autism. Environmental factors also include exposure to toxins. This paper includes a distinct overview of the impact of autism on the family of a child with autism. Families face many challenges that this complex disorder brings. Furthermore, parents and other family members predominantly face emotional stress, which includes financial difficulties and access to appropriate services and education. It is of utmost importance to provide continuous support to families of children with autism to help them cope with the challenges that autism brings, as well as to better understand the needs of their autistic child. In order to improve the quality of life, primarily for the child with autism and subsequently for their family, it is necessary to ensure that they have access to professional assistance
The Role Of Educator In Children's Play
No full textIgra je primarna dječja aktivnost i javlja se kod djece već od njihove najranije dobi. Igra je iznimno važna u razvoju i učenju djeteta jer se ono već od prvih godina svojega života igra svojim glasom, prstima i rukama. Igra se također koristi u terapeutske svrhe jer omogućuje eksternalizaciju unutarnjeg zbivanja djeteta. Igra je djetetov način istraživanja prostora i svojeg okruženja, iskazivanja emocija te razvijanja komunikcije, a dijeli se na 3 osnovne vrste: simbolička, funkcionalna i igra s pravilima. Dijete kroz igru uči, zabavlja se, raste te razvija svoje kompetencije. Važnu ulogu u dječjoj igri ima odgojitelj. Njegov primarni cilj je da djetetu osigura što bogatiju i učinkovitiju igru. Kako bi taj cilj bio zadovoljen, odgojitelj se mora pridržavati nekoliko osnovnih zadaća. Treba konstantno promatrati dječju aktivnost, igru i kretanje kako bi uočio što sve dijete treba i osigurao mu odgovarajuće igrovne poticaje i poticajnu okolinu. Važno je da se u radu ostvari kao djetetov aktivni promatrač, suigrač i voditelj te da dokumentira igrovni proces kako bi procijenio vlastiti rad, a i sam razvoj djeteta. Cilj ovog rada je prikazati važnost igre u djetetovom razvoju i odgojiteljevu ulogu u tom procesu.Play is a primary children's activity and occurs in children from their earliest age. Play is extremely important in the development and learning of a child, because from the first years of his life he plays with his voice, fingers and hands. The game is also used for therapeutic purposes because it allows externalization of the child's inner happenings. Play is a child's way of exploring space and its environment, expressing emotions and developing communication, and it is divided into 3 basic types: symbolic, functional and game with rules. A child learns, has fun, grows and develops his competences through play. The educator plays an important role in children's play. His primary goal is to provide the child with as rich and effective play as possible. In order to meet this goal, the educator must adhere to several basic tasks. He must constantly observe the child's activity, play and movement in order to see what the child needs and provide him with appropriate play incentives and a stimulating environment. It is important that in the work he realizes himself as the child's active observer, teammate and leader and that he documents the game process in order to evaluate his own work and the child's development. The aim of this work is to show the importance of play in a child's development and the educator's role in that process
Expectations Of Educators And Parents Of Children With ADHD From Inclusion In Early And Preschool Education Programs
No full textInkluzija ili inkluzivno obrazovanje najviši je stupanj pedagoškog povezivanja djece bez teškoća i djece s teškoćama. Veže se primarno uz praksu uključivanja sve djece u odgojno-obrazovnu skupinu s ciljem zadovoljavanja temeljnih potreba djece bez obzira na podrijetlo, teškoće, talente itd. Dijete uključivanjem u redovnu odgojno-obrazovnu skupinu ima priliku za druženje s vršnjacima, osnažiti svoje potencijale, podizati samopouzdanje i razvijati pozitivnu sliku o sebi. Prema Zrilić (2011), pokazalo se da djeca s teškoćama u odgojno-obrazovnoj praksi stvaraju „problem“ zbog odgojiteljeva osjećaja nekompetentnosti i da im je svako dijete svojevrstan izazov. Problemi koji se pojavljuju prilikom uključivanja djece mogu biti socijalizacija, nedovoljan prostor za kretanje djeteta, nekompetentnost odgojitelja, suradnja odgojitelja i roditelja te roditelja i odgojitelja s asistentom. Važno je surađivati sa svima koji su uključeni u život hiperaktivna djeteta, usklađivati i dogovarati postupke. Poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje jedan je od najčešćih poremećaja u djece. Karakteriziraju ga skupine simptoma: hiperaktivnost, impulzivnost i deficit pažnje. Potpuno izlječenje još nije postignuto, ali koriste se brojne terapije za ublažavanje simptoma i umanjivanje specifičnih teškoća. Istraživanje je provedeno na uzorku od 30 odgojitelja i 93 ispitanika roditelja. Ispitanici su odgojitelji s različitim iskustvom u predškolskoj ustanovi i roditelji dječaka ili djevojčica. U prosjeku se odgojitelji smatraju kompetentnim za rad s djetetom s ADHD-om kao i da imaju uspješnu suradnju s roditeljima i asistentima djeteta. Roditelji mlađe djece imaju uglavnom uspješnu suradnju s odgojiteljima i asistentom, a roditelji starije djece nemaju baš uspješnu suradnju s asistentom djeteta.Inclusion or inclusive education is the highest level of pedagogical connection between children without disabilities and children with disabilities. Iti s primarily related to the pratice of including all children in an educational group with the aim of meeting the basic needs of children, regardless of origin, difficulties, talents, etc. By being included in a regular educational group, a child has the opprtunity to socialize with peers, strengthen their potential, raise self-confidence and develop a positive self-image. According Zrilić (2011), it has been shown that children with difficulties in educational pratice create a „problem“ due to the educators feeling of incompetence and that every child is a kind of a challengefor them. Problems that arise when involving children can be socialization, insufficient space for the child to move, incompetence of educators, cooperation between eduacators and parents and parents and educators with an assistant. Iti s important to cooperate with everyone involved in the life of a hyperactive child, coordinate and agree on procedures. Attention deficit hyperactivity disorder is one of the most common disorders in children. Iti s characterized by groups of symptoms: hyperactivity, impulsivity and attention deficit. A complete cure has not yet been achieved, but numerous therapies are used to relieve symptoms and reduce specific difficulties. The research was conducted on 30 respondents (educators) and 93 respondents (parents). The interviewees are educators with different experiences in preschool institutions and parents of boys or girls. On average, educators are considered competent to work with a child with ADHD, as well as having successful cooperation with the childs parents and assistants. Parents of younger children generally have successful cooperation with the childs parents and assistants, while parents o folder children do not have very successful cooperation with the childs assistant
Influence of Kinesiological Content on Toddlers Speech Development and Foreign Language Acquisition
No full textU ovome se diplomskome radu razmatra utjecaj i povezanost motoričkoga i govorno-jezičnog razvoja kod djece rane dobi. To se čini pregledom relevantne literature, ali i usporedbom teorije s desetogodišnjim odgojno-obrazovnim radom u jasličkoj skupini Zečići iz Zagreba čija djeca prolaze cjelodnevni program pod nazivom Rano učenje engleskog jezika i razvoj motorike s elementima tjelesnog vježbanja. Taj program povezuje razvoj govora s razvojem motorike te ujedno čini polazišnu točku ovoga rada. Rezultati rada skupine Zečići pokazuju razumijevanje često korištenih pojmova, fraza, praćenje uputa u svakodnevnim situacijama, posebice pojmova i elemenata stranoga jezika koji se koriste u pjesmicama gdje su uključeni pokreti cijelim tijelom. Isto tako, većina djece već nakon par mjeseci u programu spontano reproduciraju i koriste dijelove engleskoga jezika u svakodnevnim situacijama. Iako su djeca ove dobi premala za kineziološka mjerenja, uspjeh je već ako se unapređuje zdravlje i razvoj djeteta, ako se dijete ove dobi susreće s osnovnim motoričkim znanjima te ako stvara naviku tjelesnog vježbanja. Istraživanja pokazuju da se od samoga rođenja djeteta indikatori urednog razvoja promatraju kroz motoriku te se može reći da su kineziološke aktivnosti povezane s razvojem govora, odnosno da utječu na usvajanje stranoga jezika kod djece rane dobi. Pregled relevantne literature, kao i refleksija višegodišnjeg rada u programu ukazuju na važnost cjelovitog promatranja dječjega razvoja kao i međusobne povezanosti svih razvojnih područja.This thesis examines the impact and connection between motor speech development and language acquisition in early childhood. This is done through a review of relevant literature, as well as by comparing theory with a ten-year educational practice in the nursery group "Zečići" from Zagreb, which runs a full-day program called "Early Learning of the English Language and Motor Development with Elements of Physical Exercise". This program integrates speech development with motor development and serves as the starting point of this thesis. The results of the work in the "Zečići" group show that children develop understanding of commonly used terms and phrases and the ability to follow instructions in everyday situations, especially terms and elements of a foreign language that are used in songs involving whole-body movements. Furthermore, most children spontaneously reproduce and use elements of the English language in everyday situations after just a few months in the program. Although children of this age are too young for kinesiological measurements, the program can already be considered a success if it improves the health and development of the child, if the child acquires basic motor skills and forms a habit of physical exercise. Research has shown that, from a child’s birth, indicators of normal development are observed through motor skills. It can thus be said that kinesiological activities are linked to speech development, and that they influence the acquisition of a foreign language in young children. A review of relevant literature, as well as a reflection on the years of working in the program, highlight the importance of a comprehensive observation of child development as well as the interconnectedness of all developmental areas