University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repository
University of Zagreb Faculty of Teacher Education - Digital repositoryNot a member yet
4576 research outputs found
Sort by
Mind Maps as a Learning Technique in Science and Social Studies Teaching: Perspectives of Teachers and Students in Teacher Education Programs
No full textSadržaj ovog rada naglašava važnost uporabe tehnike mentalnog mapiranja u nastavi prirode i društva. U prvome dijelu rada razmatraju se teorijske postavke o mentalnim mapama, njihovoj primjeni u nastavi prirode i društva, odnosno u procesu obrazovanja. U drugome dijelu rada izneseni su rezultati istraživanja provedenog anketiranjem učitelja i studenata učiteljskih studija. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi razinu znanja učitelja i studenata učiteljskih studija o obilježjima mentalnih mapa te razinu znanja o zakonitostima njihove izrade. Također, nastojalo se zadobiti uvid u mišljenje učitelja i studenata o upotrebi tehnike mentalnog mapiranja u nastavi prirode i društva te utvrditi kako ispitanici procjenjuju osobne kompetencije za izvođenje nastave prirode i društva, tijekom koje učenici izrađuju mentalne mape koje služe kao tehnika učenja. Istraživanje je provedeno u siječnju i veljači 2024. godine. U istraživanju je sudjelovalo 107 ispitanika (učitelja i studenata učiteljskih studija). Dobiveni rezultati pokazuju visoki stupanj znanja učitelja i osrednji stupanj znanja studenata o obilježjima mentalnih mapa. Rezultati su pokazali vrlo nizak stupanj znanja učitelja i studenata o zakonitostima izrade mentalnih mapa. Utvrđeno je da učitelji, kao i studenti, imaju pozitivno mišljenje o korisnosti primjene mentalnih mapa u nastavi prirode i društva, međutim, uočava se neodlučnost studenata pri samoprocjeni osobnih kompetencija za provođenje navedene tehnike u nastavi za razliku od učitelja koji su svoje sposobnosti procijenili na višoj razini. Utvrđeno je kako ne postoji statistički značajna razlika u stupnju znanja studenata obzirom na završeno srednjoškolsko obrazovanje. Isto tako, dokazano je kako stupanj znanja o internetskim alatima za izradu mentalnih mapa ne ovisi ni o modulu studenata. Oni ispitanici koji su imali pozitivnije mišljenje, pozitivnije su procijenili vlastite kompetencije, odnosno prisutna je pozitivna korelacija na tim subskalma.The paper emphasizes the importance of using mental mapping technique in Science and Social Studies Teaching. In the first part of the paper, the theoretical assumptions about mental maps, their application in teaching, that is, in the education process, are considered. In the second part of the paper, the results of a research conducted by surveying teachers and students of Teacher Education Programs is presented. The aim of the conducted research was to determine the level of knowledge of teachers and students of Teacher Education Programs about the characteristics of mental maps. Additionaly, it aims to assess the level of knowledge about mental maps and the modalities of their creation. Insights are given into the opinion of teachers and students about the use of mental mapping techniques in the teaching of Science and Social Studies Teaching. The goal is to determine how teachers and students assess their personal competences for teaching Science and Social Studies in which students create mental maps. Research is carried out among 107 teachers and students of teacher studies during the months of January and February 2024. Results obtained show a high level of knowledge of teachers and a medium level of knowledge of students about the characteristics of mental maps. The results showed a very low level of knowledge of teachers and students about the peculiarities of mental maps making process. It was found that teachers, as well as students, have a positive opinion about the usefulness of using mental maps in the teaching of Science and Social Studies. However, it is observed that the students are somewhat indecisive when assessing their personal competencies for implementing the aforementioned techniques in teaching, unlike teachers who better assessed their own abilities. No statistically significant difference in knowledge was found among the groups of students regarding the type of their high school education. Likewise, it has been proven that the level of knowledge about online tools for creating mental maps does not depend on the students' module. Those respondents who had had a positive opinion also had better assessed abilities, that is, a positive correlation on that subscale is present
Transition of children from kindergarten to primary school - comparison of Croatian and Dutch practices
No full textOvaj rad bavi se procesom prijelaza djeteta iz ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u prvi razred osnovne škole, oslanjaju i se na teorijske i zakonodavne okvire glede samog prijelaza, te uspoređuju i praksu u Republici Hrvatskoj i Nizozemskoj. Prijelaz djeteta iz ustanova za ranu brigu i skrb o djetetu u Nizozemskoj te iz samoga dječjeg vrtića u Republici Hrvatskoj, obiluje mnoštvom sličnosti, ali i različitosti, a one su kroz iskustvo roditelja i odgojitelja obiju država elaborirane u samom radu. Provedeno je kvalitativno istraživanje metodom polustrukturiranog intervjua uz poštivanje etičkih normi. Roditeljska podrška i sva znanja vezana uz odgoj djeteta, te shvaćanje važnosti razvoja sigurne privrženosti imaju snažan utjecaj na kvalitetu procesa prijelaza za dijete. Pedagoški djelatnici iz obiju odgojnoobrazovnih ustanova, odgojitelji i učitelji, koriste i se profesionalnim znanjima mogu osiguravati okruženje u kojem će svako dijete slobodno istraživati i stjecati nova iskustva, pa se tako i svjesnije i sigurnije suočavati sa izazovom prijelaza. Isto tako, mogu poticati i ostvarivati partnerske i suradničke odnose sa dionicima, a iz njih koristiti ono što procesu doprinosi, obogaćuje ga i uvelike olakšava. Partnerski i suradnički odnosi u objema državama su određeni drugačijim politikama, no uvijek imaju zajednički cilj, dobrobit djeteta. Rezultati istraživanja su ukazali na nesrazmjer želja i očekivanja roditelja i odgojitelja iz obiju država, vezanih uz propisane mjere o partnerstvu i suradnji odgojno-obrazovnih ustanova međusobno i sa drugim dionicima. Proces prijelaza djeteta iz dječjeg vrtića u osnovnu školu roditelji iz obiju država opisuju stresnim razdobljem za koje je potrebno puno pripreme; isti u strah od nespremnosti i nedostatak povezanosti sa dionicima. Svi ispitanici su istaknuli da je njihovo iskustvo prijelaza drugačije od djece danas, ali kazuju da su pozitivne promjene uvijek poželjne, te mogu utjecati na kvalitetu i izazovnost prijelaza djeteta. Odgojno-obrazovne politike u Republici Hrvatskoj i Nizozemskoj mogu doprinijeti boljem prijelazu djeteta koji će biti kvalitetan svakom djetetu. Reflektiraju i se i procjenjuju i trenutačne prakse i pokazatelje u procesu prijelaza, mogu mijenjati i stvarati nove i detaljnije smjernice koje bi doprinijele optimalnom rastu i razvoju djeteta.This thesis examines the process of transitioning a child from an institution for early and preschool education to the first grade of primary school, relying on theoretical and legislative frameworks concerning the transition itself, and comparing practices in the Republic of Croatia and the Netherlands. The transition of a child from early care and education institutions in the Netherlands and from kindergarten in the Republic of Croatia is marked by numerous similarities as well as differences, which are elaborated through the experiences of parents and educators from both countries in this study. A qualitative study was conducted using the method of semistructured interviews, adhering to ethical norms. Parental support and comprehensive knowledge related to child upbringing, along with understanding the importance of developing secure attachments, significantly impact the quality of the transition process for the child. Pedagogical staff from both educational institutions, including educators and teachers, can, through their professional expertise, create an environment where every child can freely explore and gain new experiences, thereby facing the transition challenge more consciously and confidently. Furthermore, they can foster and establish partnerships and collaborative relationships with stakeholders, leveraging contributions that enrich and facilitate the process. Partnership and collaborative relationships in both countries are shaped by different policies but always share a common goal4the well-being of the child. The research findings indicated a discrepancy between the desires and expectations of parents and educators from both countries regarding the prescribed measures on partnership and cooperation between educational institutions and other stakeholders. Parents from both countries describe the process of transitioning a child from kindergarten to primary school as a stressful period requiring significant preparation, highlighting fears of unpreparedness and a lack of connection with stakeholders. All respondents emphasized that their own transition experiences were different from those of children today but noted that positive changes are always welcome and can influence the quality and challenge of a child's transition. Educational policies in the Republic of Croatia and the Netherlands can contribute to a better transition for the child, ensuring it is of high quality for every child. By reflecting on and evaluating current practices and indicators in the transition process, new and more detailed guidelines can be developed to support the optimal growth and development of the child
Encouraging the development of reading literacy in Croatian language textbooks for younger grades of primary school (from 2019 to today)
No full textUdžbenici i čitanke za Hrvatski jezik važno su didaktičko sredstvo koje učitelji, zajedno s učenicima, koriste svakodnevno u nastavi. Upravo iz tog razloga, važno važan je njihov sadržaj i struktura, odnosno metodički predlošci te metodički instrumentariji koje sadrže. Udžbenik tj. čitanka, budu i da je temeljna školska knjiga u poučavanju hrvatskoga jezika, prije korištenja u nastavi mora biti vrednovana prema načelima koja proizlaze iz teorije didaktičkog prijenosa i teorije udžbenika. Predmet istraživanja ovog rada upravo su zadatci koji ine metodički instrumentariji. Oni se ,također, moraju vrlo pomno i precizno pripremiti za učenike kako bi učenici naučili samostalno preispitivati sadržaje kojima su izloženi i kako bi naučili samostalno graditi vlastito znanje. Cilj istraživanja bio je utvrditi jesu li udžbenici za predmet Hrvatski jezik za četvrti razred osnovne škole osmišljeni tako da potiču razvoj čitalačke pismenosti te postoji li značajna razlika u zastupljenosti takvih zadataka u udžbenicima tri najzastupljenija izdavača u Republici Hrvatskoj – Školske knjige, Profil Kletta te Alfe. Istraživanje je ishodilo pozitivnim rezultatima u kojima je vidljiva cjelovita kurikulska reforma koja je utjecala i na unaprjeđenje udžbeničkih kompleta, udžbenika i čitanke koji su analizirani. Potvrđeno je da su analizirana didaktička sredstva osmišljena s ciljem poticanja razvoja čitalačke pismenosti, sadržavaju i zadatke svih razina poticanja razvoja čitalačke pismenosti kod učenika. Uz to, istraživanjem je potvrđeno nepostojanje razlike između didaktičkih sredstava u izdanju različitih izdavača, odnosno u zastupljenosti zadataka koji poti u čitalačku pismenost kod učenika četvrtih razreda osnovnoškolskog obrazovanja.Textbooks and reading books for the Croatian language are an important didactic tool that teachers and students use every day in class. For this reason, their content and structure are important, that is, the methodological templates and methodological instruments they contain. Since the textbook or reading book is the basic school book in the teaching of the Croatianlanguage, it must be evaluated according to the principles derived from the theory of didactic transfer and the theory of textbooks, before being used in classes. The subject of this paper's research is the tasks performed by methodical instrumentation. These tasks must prepare students very carefully and precisely in order them to learn to independently question the contents they are exposed to, but also to build their own knowledge. The aim of the research was to determine whether fourth-grade primary school textbooks for the Croatian language subject are designed to encourage the development of reading literacy, and whether there is a significant difference between the tasks in the textbooks of the three most represented publishers in the Republic of Croatia - akolska knjige, Profil Kletta and Alfa. The research resulted in positive results, in which a complete curriculum reform is visible, which also influenced the improvement of the textbook sets, specifically the textbooks and reading books that were analyzed. It was confirmed that the analyzed didactic tools were designed with the aim of encouraging the development of reading literacy, containing tasks of all levels to encourage the development of reading literacy in students. In addition, the research confirmed the absence of a difference between didactic tools published by different publishers, or more precisely, in the representation of tasks that encourage reading literacy among students in the fourth grade of primary school education
Motivation and Engagement in Learning Mathematics: Transition from lower to higher grades of Elementary School
No full textMotivacija za učenje matematike, koja uključuje subjektivnu vrijednost nastavnog predmeta i očekivanja uspjeha, prema teoriji samodeterminacije osnažuje se kroz stilove poučavanja koji promiču autonomiju, omogućujući učenicima veću kontrolu nad vlastitim učenjem. Uključenost učenika u matematičko učenje manifestira se kroz različite dimenzije - bihevioralnu, kognitivnu, emocionalnu i proaktivnu, koje zajedno doprinose dubljem razumijevanju i pozitivnim emocijama prema predmetu. Važno je istaknuti da obrazovne tranzicije dodatno oblikuju učeničko iskustvo učenja matematike, imajući značajan utjecaj na njihovu motivaciju i angažman u tom području. Stoga, ovim istraživanjem željelo se utvrditi kako se motivacija za učenje matematike i uključenost u učenje mijenjaju tijekom prijelaza iz nižih u više razrede osnovne škole te kako su ti faktori povezani s percepcijom stila poučavanja matematike. U istraživanju je sudjelovalo 183 učenika četvrtih razreda i 205 učenika petih razreda osnovne škole. Učenici su popunjavali upitnik koji je obuhvatio skale za procjenu očekivanja uspjeha i vrijednosti, skale za procjenu percepcije stila poučavanja, te skale za bihevioralne, kognitivne i proaktivne uključenosti u učenje matematike. Rezultati istraživanja upućuju na značajnu varijabilnost u motivaciji i uključenosti učenika u učenje matematike. Učenici pokazuju visoku motivaciju za uspjeh, bihevioralnu i kognitivnu uključenost te percepciju da ih učitelji potiču na razumijevanje, interes i neovisno mišljenje uz ograničene mogućnosti izbora i nisku razinu intruzivnosti. T-test pokazuje statistički značajne razlike između 4. i 5. razreda, pri čemu učenici 4. razreda imaju viša očekivanja uspjeha, percepciju vrijednosti matematike i veću bihevioralnu uključenost. Također, poticanje razumijevanja, interesa i neovisnog mišljenja je veće, a intruzivnost manja kod učenika 4. razreda. Pearsonov koeficijent korelacije ukazuje na značajne pozitivne korelacije između motivacije za učenje matematike i različitih oblika uključenosti, te između poticanja razumijevanja, interesa i neovisnog mišljenja s motivacijom i uključenosti učenika. Intruzivnost i suzbijanje neovisnog mišljenja su negativno povezani s ovim faktorima. Pružanje izbora pozitivno korelira s motivacijom i uključenosti, potvrđujući važnost autonomije.Motivation for learning mathematics, which includes the subjective value of the teaching subject and expectations of success, according to self-determination theory, is strengthened through teaching styles that promote autonomy, enabling students greater control over their own learning. Student engagement in learning mathematics is manifested through different dimensions - behavioral, cognitive, emotional, and proactive - which together contribute to deeper understanding and positive emotions towards the subject. It is important to note that educational transitions further shape students' learning experiences in mathematics, significantly influencing their motivation and engagement in that area. Therefore, this research aimed to determine how motivation for learning mathematics and engagement in learning change during the transition from lower to upper grades of elementary school and how these factors are associated with the perception of teaching style in mathematics. The study involved 183 fourth-grade students and 205 fifth-grade students from elementary school. Students completed a questionnaire that included scales for assessing expectations of success and subjective values, perception of teaching style, and behavioral, cognitive, and proactive engagement in learning mathematics. The research results indicate significant variability in students' motivation and engagement in learning mathematics. Students demonstrate high motivation for success, behavioral and cognitive engagement, and perceive that teachers encourage understanding, interest, and independent thinking with limited choice options and a low level of intrusiveness. The t-test shows statistically significant differences between 4th and 5th grades, with 4th-grade students having higher expectations of success, perception of the value of mathematics, and greater behavioral engagement. Additionally, the encouragement of understanding, interest, and independent thinking is higher, and intrusiveness is lower among 4th-grade students. Pearson's correlation coefficient indicates significant positive correlations between motivation for learning mathematics and various forms of engagement, and between the encouragement of understanding, interest, and independent thinking with students' motivation and engagement. Intrusiveness and the suppression of independent thinking are negatively associated with these factors. Providing choice positively correlates with motivation and engagement, confirming the importance of autonomy
Participation in organized sports activities as a predictor of proper development of morphological status in preschool children
No full textCilj ovog rada bio je utvrditi postoji li razlika u morfološkom statusu djece koja su uključena u organizirane sportske aktivnosti u svom dječjem vrti u i morfološkom statusu djece koja ne pohađaju takav oblik organizirane sportske aktivnosti. Istraživanje je provedeno u 3 dječja vrtića u gradu Zagrebu u RH u veljači 2024. godine. Istraživanjem su bila obuhvaćena 102 ispitanika, odnosno djece predškolske dobi, a sve u skladu s Etičkim kodeksom Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su pokazali da postoje statistički značajne razlike u morfološkom statusu djece koja su uključena u organizirane sportske aktivnosti i one djece koja nisu, mjereno varijablama tjelesne težine, tjelesne visine, opsega struka i bokova, WHR indeksa, postotka tjelesne masti te kožnih nabora ruku, leđa i trbuha. Djeca uključena u organizirane sportske programe pokazuju bolje rezultate u svim antropometrijskim mjerenjima koja su bila obuhvaćena ovim istraživanjem za razliku od djece koja nisu uključena u aktivnosti takve vrste. Upravo ovakvi rezultati pokazuju važnost uključivanja djece u bilo kakvu vrstu tjelesne aktivnosti, a pogotovo onu organiziranu koja je praćena od strane profesionalaca i prilagođena djetetovim razvojnim karakteristikama. Drugim rije ima rečeno, sport uvelike pridonosi psihofizičkom odgoju djeteta, pravilnom rastu i razvoju, izgrađuje karakter i olakšava prilagođavanje zajednici.The aim of this research was to ensure whether there is a difference in the morphological status within children which were included in organized sports activities within their kindergarten programs and the morphological status within children which were not included in organized sports activities within their kindergarten programs. The research has been conducted in 3 kindergarten facilities in Zagreb, Croatia, in February of 2024. The research includes 102 participants, or in other words – children of preschool age, all in compliance with the Code of Ethics of the University of Zagreb. The results have shown that there are notable differences in the morphological status of children who are included in the organized sports activities and in the morphological status of those who are not, measured by variables of body weight, body height, waist circumference, hip circumference, WHR index, body fat percentage, and skinfolds of the arms, back, and abdomen. Those included in the organized sports programs have shown better results in allof the anthropological measurements which were included in this research, compared to those who were not included in the aforementioned activities. These results in particular show the importance of including children in physical activities alike, especially those organized and supervised by professionals and adapted to the child’s developmental characteristics. In other words, sport greatly contributes to the psychophysical development of a child and its proper growth. It also builds their character and assists them with adapting to communities
Research on the free time of preschool children in the ares of Zagreb and Velika Gorica
No full textOvo istraživanje fokusiralo se na slobodno vrijeme predškolske djece s ciljem razumijevanja utjecaja aktivnosti na njihov cjelokupni razvoj. Analizom odgovora roditelja istražena je svijest o važnosti slobodnog vremena, varijabilnost u pristupima poticanju različitih aspekata djetetovog napretka te utjecaj okoline na organizaciju tog vremena. Rezultati su potvrdili visoku svijest roditelja o važnosti slobodnog vremena i raznolikost u poticanju različitih vještina kod djece. Informiranost roditelja o vrtićkim aktivnostima je varirala, što može utjecati na podršku aktivnostima izvan vrtića. Ključnim se pokazalo da podrška roditelja u kreativnosti i informiranost o sadržajima slobodnog vremena imaju značajan utjecaj na djetetov razvoj.This research aimed to explore the leisure time of preschool children, understanding the impact of activities on their overall development. Through an analysis of parental responses, it delved into awareness of the significance of leisure time, variability in approaches to fostering different aspects of children's progress, and the influence of the environment on structuring such time. Results affirmed the high awareness among parents regarding the importance of leisure time and the diversity in encouraging various skills in children. Parental awareness of nursery activities varied, potentially impacting support for activities beyond the nursery environment. Crucially, parental support in fostering creativity and awareness of leisure time content were identified as significantly influential in a child's development
Agentic engagement in learning among elementary school students from the teacher's point of view
No full textU razredu učenici različito pristupaju radu: neki su motivirani i uključeni u rad, a neki pasivniji. Učenička uključenost u učenje najčešće se definira kroz bihevioralnu (učenikov trud i napor), emocionalnu (interes i želja za učenjem) i kognitivnu dimenziju (učenikove strategije u učenju). Neki autori predlažu i četvrtu dimenziju uključenosti, proaktivnu uključenost (vlastita inicijativa učenika), kojom učenici različitim postupcima mijenjaju nastavni proces u smjeru vlastitih interesa, čime stvaraju poticajnije okružje za učenje. Dosadašnja istraživanja bavila su se starijim dobnim skupinama učenika i njihovim stajalištima o proaktivnoj uključenosti i u manjoj mjeri sa stajalištem učitelja. Vodeći se time, cilj ovog istraživanja bio je opisati manifestaciju i odrednice proaktivne uključenosti u učenje kod učenika nižih razreda osnovne škole sa stajališta učitelja. Deset učiteljica razredne nastave iz osnovnih škola grada Svete Nedelje i Svetog Ivana Zeline sudjelovalo je u kvalitativnom istraživanju u kojem je korišten polustrukturirani intervju. Pri obradi podataka korištena je tematska analiza. Rezultati su pokazali da učiteljice proaktivnu uključenost u učenje prepoznaju po pitanjima koje učenik postavlja, izražavanju vlastitih interesa i potreba, stvaranju nečeg novog, izražavanju vlastitih ideja i razmišljanja te različitim vidovima proširivanja znanja i istraživanja. Od kontekstualnih odrednica koje doprinose razvoju proaktivne uključenosti, učiteljice kao najbitniju navode ulogu učitelja (metode poučavanja) te ulogu roditelja (podršku i poticaje). Učiteljice ističu interes učenika kao najznačajniju individualnu odrednicu koja povećava proaktivnu uključenost učenika u učenje. Kontekstualne odrednice koje, prema učiteljicama, smanjuju proaktivnu uključenost su monotone metode učenja poput frontalnog rada i kontrolirajući odnos prema učenicima koji uključuje kritiziranje, kažnjavanje, naglasak na ocjenu. Kao najvažniju individualnu odrednicu koja umanjuje proaktivnu uključenost, učiteljice navode dob - ulazak u pubertet. Povezano s time, većina učiteljica smatra da se proaktivna uključenost smanjuje s porastom dobi učenika. Rezultati ovog istraživanja mogu biti smjernica za rad učiteljima: za prepoznavanje i poticanje proaktivne uključenosti učenika.In class, students approach their work differently: some are motivated, engaged, and some are more passive. Students’ engagement is often defined through behavioral (students’ effort), emotional (interest and desire to learn), and cognitive dimension (students’ learning strategies). Certain authors propose a fourth dimension of engagement, agentic engagement (student’s own initiative), by which students use different methods to change the lesson according to their interests, through which they create a more stimulating environment for learning. Previous studies focused on older students and their views on agentic engagement, but to a lesser extent on teachers’ perspectives. Followed by this, the aim of this research was to describe the manifestation and determinants of agentic engagement in learning among elementary school students from the teacher’s point of view. Ten classroom teachers from elementary schools of Sveta Nedelja and Sveti Ivan Zelina participated in qualitative research in which a semi-structured interview was used. Thematic analysis was used for the analysis of the data. The results showed that teachers recognize agentic engagement in learning through students’ questions, the expression of their interests and needs, the creation of something new, the expression of ideas and thoughts, and various views of expanding knowledge and research. As the most important contextual determinant that contributes to the development of agentic engagement, teachers state the role of the teacher (teaching methods) and the role of parents (support and encouragement). Teachers emphasize student’s interest as the most important individual determinant that increases agentic engagement in learning. Contextual determinants that, according to the teachers, reduce agentic engagement are monotonous learning methods such as frontal instruction and a controlling attitude towards students that includes criticism, punishment, and emphasis on evaluation. Teachers mention age - entering puberty as the most important individual determinant that reduces agentic engagement. Related to this, most teachers believe that agentic engagement decreases with the increasing age of students. The results of this research can be a guideline for the work of teachers: to recognize and encourage the agentic engagement of students
Traditional and modern forms of collaboration between educators and perents
No full textOdgoj i obrazovanje djece smatraju se najsloženijim i najzahtjevnijim ljudskim djelatnostima. Krajnji rezultat pod utjecajem je mnogih čimbenika od kojih su dva najvažnija - obitelj i odgojno-obrazovna ustanova. Obitelj je temelj na kojem počinje rast i razvoj svakog djeteta. Ona je mjesto gdje počinju prvi koraci učenja sličnosti i razlika, razumijevanja i opraštanja, pomaganja i empatije. Odgojno-obrazovna ustanova mjesto je u kojem dijete ponekad provodi više vremena nego u obitelji. Iz tog razloga, ove dvije strane, obitelj i vrtić, nisu neprijatelji već suradnici. Upućene su na zajedničko djelovanje iz kojeg bi trebalo izaći dobro odgojeno dijete. Kako bi zajedničko djelovanje imalo smisla, potrebni su povjerenje, otvorenost, tolerancija, dobra komunikacija, a iznad svega, isti smjer gledanja - dobrobit djeteta. U ovom radu bit će opisano što je u stvari suradnja i s kojim zaprekama se susreće. Bit će navedeni najčešći tradicionalni oblici, oni koji su zastupljeni u vrtićima od pamtivijeka, te suvremeni oblici suradnje koji su se pojavili tokom zadnja dva desetljeća. Unatoč dobroj volji koju imaju obje strane, ponekad se suradnja nađe na „tankim nožicama“ tj. pred zaprekama koje se uz dovoljno truda, rada i razumijevanja mogu preskočiti. No, nekad ih sudionici vide kao nerješive. To dovodi do srozavanja lijepo izgrađenog odnosa, a time i do štete koja se odražava na dječjem razvoju i uspjehu. Pozitivan stav prema sebi i prema svojim suradnicima važan je preduvjet za zajedničko djelovanje. Cilj ovog rada je predstaviti moguće oblike suradnje vrtića i roditelja, među kojima su oni manje ili više usmjereni na aktivno uključivanje roditelja u rad odgojno-obrazovne ustanove. Što je više oblika zastupljeno u ustanovi za odgoj i obrazovanje djece, to je veća vjerojatnost da će roditelj svoju pasivnu ulogu zamijeniti aktivnim i direktnim djelovanjem s ciljem najboljeg odgoja i naobrazbe vlastitog djeteta.Raising and educating children is considered the most complex and demanding human activity. The end result is the influence of many factors, two of which are the most important - the family and the educational institution. The family is the foundation from where the growth and development of every child begins. It is the place where the first steps of learning similarities and differences, understanding and forgiveness, helping and empathy begin. An educational institution is a place where a child sometimes spends more time than in the family. For this reason, these two parties, the family and the kindergarten, are not enemies but collaborators. They are directed to joint action, which should result in a well-behaved child. In order for joint action to make sense, trust, openness, tolerance, good communication are needed, and above all, the same direction of view - the well-being of the child. This paper will describe what cooperation actually is and what obstacles it faces. The most common traditional forms, those that have been represented in kindergartens since time immemorial, and modern forms of cooperation that have appeared during the last two decades will be listed. Despite the good will of both parties, sometimes cooperation finds itself on "thin legs", i.e. in front of obstacles that can be overcome with enough effort, work and understanding. But sometimes the participants see them as unsolvable. This leads to the collapse of a beautifully built relationship, and thus to damage that is reflected in children's development and success. A positive attitude towards yourself and your colleagues is an important prerequisite for joint action. The goal of the paper is to present possible forms of cooperation, among which they are more or less focused on the active involvement of parents in the work of the educational institution. The more forms are represented in the institution for the upbringing and education of children, the greater the probability that the parent will replace his passive role with active and direct action with the aim of the best upbringing and education of his own child
Research projects in classroom teaching
No full textSuvremena se nastava sve više oslanja na strategije i metode aktivnog učenja kako bi se potaknule radoznalost i kreativnost učenika. Suvremene strategije kao što su projektno učenje, istraživački rad i problemska nastava omogućuju učenicima da aktivno sudjeluju u procesu učenja, razvijaju svoje komunikacijske i timske vještine te stječu iskustvo u rješavanju konkretne situacije. Istraživački projekti u nastavi pritom su važan dio obrazovnoga procesa te omogućuju učenicima stjecanje znanje kroz samostalno istraživanje i primjenu stečenih vještina. Svrha je istraživačkih projekata potaknuti učenike na samostalno istraživanje i stvaralaštvo, razvijati kritičko mišljenje i analitičke vještine te ih potaknuti na timski rad i suradnju. Učitelj ima ključnu ulogu u vođenju istraživačkih projekata, pri čemu pružaju podršku učenicima i usmjeruje ih prema postizanju ciljeva projekta. Učenici se tijekom istraživačkih projekata mogu angažirati na različite načine, bilo kao istraživači, analitičari, prezentatori bilo voditelji. Kroz faze projekta učenici prolaze sve, od postavljanja istraživačkog pitanja, prikupljanja podataka, analize rezultata do prezentacije istraživanja i evaluacije procesa. Uloga je učenika u istraživačkim projektima aktivna i samostalna, pri čemu oni preuzimaju odgovornost za vlastito učenje, istražuju teme, postavljaju hipoteze, provode istraživanje te prezentiraju rezultate svojeg rada. Istraživanja se mogu primijeniti u različitim predmetima te na različite načine. Primjerice, učenici mogu istraživati povijesne događaje, znanstvene fenomene, književne teme ili prirodne pojave. Učitelj je tu da ih podrži, usmjeruje njihovo istraživanje te pruži povratne informacije kako bi im pomogao u postizanju ciljeva projekta. Na kraju rada prezentiraju se rezultati istraživanja provedenog u OŠ Voltino (Zagreb) o ostvarenim projektima tijekom školskih godina 2022./2023. i 2023./2024. Pritom je detaljnije predstavljeno nekoliko istraživačkih projekata realiziranih u spomenutoj osnovnoj školi.Modern teaching relies more and more on active learning strategies and methods in order to stimulate the curiosity and creativity of students. Modern strategies such as project-based learning, research work and problem-based teaching enable students to actively participate in the learning process, develop their communication and team skills, and gain experience in solving a specific situation. Research projects in classes represent an important part of the educational process, enabling students to acquire knowledge through independent research and application of acquired skills. The goal of research projects is to encourage students to do independent research and creativity, to develop critical thinking and analytical skills, and to encourage them to work in a team and cooperate. The teacher plays a key role in leading research projects, providing support to students and guiding them towards the achievement of project goals. During research projects, students can be engaged in different ways, either as researchers, analysts, presenters or leaders. Students go through the stages of the project, from setting a research question, collecting data, analyzing the results to presenting the research and evaluating the process. The role of students in research projects is active and independent, where they take responsibility for their own learning, research topics, set hypotheses, conduct research and present the results of their work. Research can be applied in different subjects and in different ways. For example, students can research historical events, scientific phenomena, literary themes or natural phenomena. The teacher is there to support them, guide their research and provide feedback to help them achieve their project goals. At the end of the paper, the results of the research carried out in Voltino Elementary School (Zagreb) on the completed projects during the 2022/2023 school years are presented. and 2023/2024. At the same time, several research projects realized in the aforementioned primary school were presented in more detail
Didactic games in class teaching
No full textOdgojno-obrazovni proces organizirana je zajednička aktivnost učitelja i učenika. Cilj je toga procesa ostvarenje odgojnih i obrazovnih ishoda te očekivanja. U didaktici se koristi i izraz nastava, no danas učenici pohađaju i brojne izvannastavne aktivnosti koje su također dio odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi se djeci olakšao prijelaz između vrtića i škole, postoje
razne edukativne igre koje mogu pomoći i zainteresirati učenike u ostvarivanju obrazovnih ishoda i odgojnih očekivanja.
Igra je izvor novih spoznaja o dječjem iskustvu, životu i razvoju. Ona potiče razvoj mašte, kreativnosti, omogućava sklapanje prijateljstva te povezuje okolinu (Romih, 2021). Cilj je rada prikazati raznolike primjere edukativnih, odnosno didaktičkih igara koje se mogu koristiti u razrednoj nastavi. Zadatak je didaktičkih igara u nastavi učiniti obrazovni sadržaj lakšim, motivirati i zainteresirati učenike za sudjelovanje i aktivnost, učiniti nastavni sat dinamičnim. Zahvaljujući svojoj skladnosti, ugodnosti i ritmičnosti, didaktičke igre omogućuju učenicima usvajanje veći broj informacija bez osjećaja zamora (Ceković i sur., 2013). Brojna istraživanja ukazuju na efikasnost korištenja igre u nastavi. Učenici koji si bili dio eksperimenata koji to potkrepljuju sa zanimanjem su usvajali nastavni sadržaj, razvijali vještine pisanja, čitanja, zbrajanja, oduzimanja te kritičkoga mišljenja, samostalno dolazili do zaključka te poštovali pravila i uvažavali tuđa mišljenja. Pokazalo se da igra stvara ugodno okruženje,smanjuje opterećenje na učenike te da putem njih učenici postaju zainteresiraniji za odgojnoobrazovni proces i nastavni sadržaj.The educational process is an organized joint activity of teachers and students. The aim of this process is to achieve educational outcomes and expectations. In didactics, the term 'teaching' is also used, but today students attend numerous extracurricular activities that are also part of the educational process. To ease the transition between kindergarten and school for children, there are various educational games that can help and engage students in achieving educational outcomes and expectations. Play is a source of new insights into children's experiences, life, and development. It
encourages the development of imagination and creativity, facilitates making friendships, and connects the environment (Romih, 2021). The aim of this work is to present various examples of educational or didactic games that can be used in classroom teaching. The task of didactic games in teaching is to make educational content easier, motivate and engage students in participation and activity, and make the class dynamic. Thanks to their harmony, pleasantness, and rhythm, didactic games enable students to acquire a greater amount of information without feeling fatigued (Ceković et al., 2013).
Numerous studies indicate the effectiveness of using games in teaching. Students who were part of experiments supporting this showed interest in acquiring educational content, developing writing, reading, addition, subtraction, and critical thinking skills, independently reaching conclusions, and respecting rules and other people's opinions. It has been shown that
play creates a pleasant environment, reduces the burden on students, and through it, students become more interested in the educational process and teaching content